>

novosti logo

Tretman nacionalnih manjina na javnom medijskom servisu i dalje katastrofalno loš

Usprkos povećanju zastupljenosti u programu s 0,7 posto u 2017. na 1,1 posto u prošloj godini, na sjednici Savjeta za nacionalne manjine zaključeno je da je položaj manjina i dalje zabrinjavajući. Upozoreno je i na nisku kvalitetu emisije Prizma koju gleda sve manje ljudi

Izvještaj o zastupljenosti nacionalnih manjina u radio i TV emisijama u programima Hrvatske radiotelevizije tokom 2018. godine korektan je i realan, ali pokazuje da je situacija, i uz povećanje prisustva sa 0,69 u 2017. na 1,06 posto, katastrofalno loša, zaključili su članovi Savjeta za nacionalne manjine RH na sjednici održanoj 27. juna u Banskim dvorima. Na sjednici su bili i rukovodioci HR-a i HTV-a kako bi dali svoje viđenje stvari i obećali da će se stvari u narednih godinu dana promijeniti nabolje.

Izvještaj HRT-a o proizvedenim, suproizvedenim i objavljenim programima namijenjenim informiranju pripadnika nacionalnih manjina u Hrvatskoj u 2018. godini pokazuje da emisije namijenjene nacionalnim manjinama na programima Hrvatskog radija ‘nose’ ukupno 34.344 minute i 45 sekundi programa. To bi na godišnjem nivou bila značajna brojka, ali treba imati u obzir postojanje osam regionalnih centara i više emisija. Tako na ukupno 39 45-minutnih emisija Multikulture otpada 1.755 minuta, dok su manjine prisutne u nekim emisijama samo po jedanput.

Od regionalnih programa prednjači Radio Osijek s ukupno 12.407 minuta programa u 537 emisija ili priloga, s tim da se, kako je rečeno na sjednici, tamo bave prvenstveno Mađarima i Slovacima. - Veliki prostor manjinama daju i Radio Rijeka (10.004 minute) i Radio Pula (8.005 minuta), dok su 2018. Radio Knin i Radio Zadar imali po deset priloga i emisija u trajanju od 139, odnosno 54 minute.

Situacija na pet kanala HTV-a još je gora – manjine imaju ukupno 5.539 minuta i 43 sekunde, od čega lavovski dio otpada na ‘Prizmu’ (51 emisija i 2.652 minute) i Manjinski mozaik (36 emisija sa 540 minuta. Manjine su u Informativnom programu imale 490 minuta, a u drugim programskim sadržajima 590 minuta i 13 sekundi, dok im je u direktnom prijenosima pripalo 784 minute.

Ovakav izvještaj ne možemo prihvatiti, rekao je predsjednik Savjeta Aleksandar Tolnauer, ističući da je kvaliteta Prizme pala jer je radi dvoje ljudi, kamera nema, a ako netko od novinara radi prilog, on je zbog njihove neobučenosti nekvalitetan, rekao je.

Osim što je zastupljenost nacionalnih manjina nedovoljna, HRT ne ispunjava zakonske i ugovorne obaveze vezane uz redakcije i emisije na manjinskim jezicima, kao i na edukaciji novinara, a osim toga veliki prostor daje se ljudima izvan manjinskih zajednica i revizionistima koji pokušavaju rehabilitirati NDH, rekao je Tolnauer i dodao da bi problem odnosa manjina i HRT-a trebalo uputiti pred Vladu. O ovim problemima govorimo godinama, a prisustvo manjina se s 4,3 posto 2012. svelo na sadašnjih 1,06, rekao je Tolnauer, ističući da nema pomaka bez manjinskih redakcija.

Romski zastupnik Veljko Kajtazi naglasio je da već godinama ne daje izjave Prizmi jer želi promjene, pitajući se kome je ta emisija namijenjena, s obzirom da zbog sve manje terenskih priloga više nije atraktivna, pa joj pada gledanost.

Zastupnik SDSS-a Boris Milošević naglasio je da se ono o čemu se govorilo prijašnjih godina nije čulo jer nema reakcije i pomaka. – Zašto se štedi na emisijama kao što je Prizma, jer su takve emisije funkcija javne televizije, rekao je.

Svoje viđenje stvari dao je i talijanski zastupnik Furio Radin. – HRT je izgubio primat što se tiče vijesti i informacija. I HRT-u i hrvatskom društvu treba ozbiljna rasprava kako pristupiti informacijama da ne padamo u zamku lova na gledanost. Mlade treba naučiti kako slušati vijesti, rekao je.

Glavni urednik HTV-a Bruno Kovačević založio se za bolju suradnju, priznajući da su dogovori Savjeta i rukovodstva HRT-a ostajali neispunjeni. – Problemi u HRT-u su godinama gurani pod tepih, a novo rukovodstvo je zateklo negativnu selekciju, veliki dug, previše zaposlenih i vanjskih suradnika kojih je u međuvremenu otišlo 400. Naglasio je da manjine i emisija o njima ne smiju biti getoizirane, obećavši da će emisije raditi više ljudi s boljim prilozima, što bi ih činilo svima pristupačnim. U novoj 5-godišnjoj shemi, koju radimo, ima prostora i za nacionalne manjine, samo treba dati prijedloge, rekao je.

Naglasio je i da HRT zaustavlja pad gledanosti, jer se među javnim TV kućama u Evropi s 25. popela na 14. mjesto, a gledanost raste, kao i da je HRT lider među javnim televizijama jugoistočne Evrope. – Uostalom, na naše emisije i programe stižu mnogo bolje reakcije iz Evrope nego iz Hrvatske, rekao je Kovačević.

Njegova kolegica, glavna urednica Hrvatskog radija Eliana Čandrlić Glibota, naglasila je kao teme pitanje budžeta za emisije i starost kadrova što se rješava pomlađivanjem. – Ljudi koji rade u regionalnim programima, ne rade isključivo priloge vezane uz nacionalne manjine, rekla je.

Zastupnica SDSS-a Dragana Jeckov naglasila je da je na terenu odrađeno više od pola posla. - Kako nismo mogli u emisije HRT-a, u ZVO-u već sedam godina postoji TV produkcija ‘Hronika istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srema’ koja se dva puta sedmično prikazuje na satelitskom kanalu RTS-a i na RTV (Vojvodine). Mi smo nudili te emisije, ali nismo dobili odgovor, rekla je i dodala da u emisijama, čiji su gosti lokalni rukovodioci, nikad nije bilo mjesta ni za jednog načelnika ili zamjenika gradonačelnika iz srpskih redova u istočnoj Hrvatskoj.

Nakon rasprave jednoglasno je zaključeno da je zastupljenost manjina u programima HRT-a nedovoljna, iako je zajamčena zakonski i ugovorima, kao i da je nužno organizirati sastanke predstavnika Savjeta i rukovodstva HRT-a.

Članovi Savjeta usvojili su i saopćenje o porastu atmosfere nesnošljivosti i pojave etnocentrizma u hrvatskom društvu.

- Svakodnevno svjedočimo pojavama porasta atmosfere nesnošljivosti, govora mržnje, netolerancije, nasilja te etnocentrizma u našem društvu. Tome nažalost umnogome doprinose mediji koji u svojim programima u vrijednosnim raspravama daju veliki prostor upornim i ustrajnim promicateljima negiranja povijesnih činjenica iz naše daljnje i bližnje prošlosti u permanentnim pokušajima rehabilitacije NDH, negirajući njen zločinački i kvislinški karakter, čime provode beskrupulozni, neznanstveni povijesni revizionizam koji izravno šteti ugledu Hrvatske, naglasili su.

- U cilju stvaranja pozitivne društvene klime, tolerancije i suživota, te principa integracije nacionalnih manjina u hrvatsko društvo sa njihovim punim identitetom pozivamo hrvatsku političku, kulturnu i sveukupnu javnost da se zajednički najoštrije suprotstavimo diskriminaciji po nacionalnoj, vjerskoj, rodnoj, dobnoj i rasnoj osnovi, kao i diskriminaciji temeljem političkog ili drugog uvjerenja, kako bi stvorili pretpostavke za ostvarivanje jednakih mogućnosti i zaštite svih građana kao najviše vrednote ustavnog poretka Hrvatske, naglašeno je u saopćenju.

Saopćenje Savjeta za nacionalne manjine o porastu atmosfere nesnošljivosti i pojave etnocentrizma u hrvatskom društvu

U skladu sa zadaćom osiguranja, ostvarivanja i zaštite prava i sloboda nacionalnih manjina, a u duhu razumijevanja i uvažavanja etničke, multikulturalne i konfesionalne raznolikosti, sukladno Ustavnom zakonu o pravima nacionalnih manjina, kao i Deklaraciji o nesnošljivosti i etnocentrizmu u Republici Hrvatskoj od 14. svibnja 2015., te Priopćenja Savjeta za nacionalne manjine o porastu atmosfere opće nesnošljivosti u hrvatskom društvu i pojavama etnocentrizma od 24. veljače 2016., Savjet za nacionalne manjine upozorava na slijedeće:

Unatoč naporima Vlade Republike Hrvatske u suzbijanju različitih oblika diskriminacije, svakodnevno svjedočimo pojavama porasta atmosfere nesnošljivosti, govora mržnje, netolerancije, nasilja te etnocentrizma u našem društvu. Tome nažalost u mnogome doprinose mediji koji u svojim programima u vrijednosnim raspravama daju veliki prostor upornim i ustrajnim promicateljima negiranja povijesnih činjenica iz naše daljnje i bližnje prošlosti u permanentnim pokušajima rehabilitacije Nezavisne Države Hrvatske, negirajući njen zločinački i kvislinški karakter, čime provode beskrupulozni, neznanstveni povijesni revizionizam koji izravno šteti ugledu Republike Hrvatske.

Posebno zabrinjava porast javnih okupljanja i uličnih akcija kojima se poziva na progon određenih etničkih i ideoloških skupina i oduzimanje njihovih Ustavom, zakonima i međunarodnim konvenci­jama zagarantiranih prava. Osim zakonom zabranjene retorike skandiranja na primjerice sportskim natjecanjima i isticanja zakonom zabranjenih simbola i diskriminatornih parola, na veli­kom broju tih okupljanja ističu se simboli sa oznakama karakterističnim za period NDH. Mnoga od njih održana su i s ciljem poricanja, opravdavanja ili umanjivanja zločina počinjenih u Drugom svjetskom ratu, a dio takvih događaja prolazi bez reakcije državnih institucija.

Razlog navedenog stanja jest u neprovođenju i neshvaćanju dostignutih demokratskih standarda u kojima vlada princip poštovanja slobode drugog i drugačijeg, te pravu na  mišljenje oslobođeno od ideološke i političke pristranosti, bez selektivne primjene dvostrukih standarda u ostvarivanju  prava, a koja korespondiraju sa civilizacijskim tekovinama europskog sustava vrijednosti koje smo prihvatili kao članica Europske unije.

Svi mi imamo neotuđivo pravo na vlastiti pogled na pojedina pitanja, zbivanja i događaje, no postoje i univerzalno utvrđene europske demokratske vrijednosti koje smo unijeli u cjelokupnu hrvatsku legislativu na koju možemo biti ponosni, a koje nadilaze svaki subjektivni stav i ograničeno mišljenje.

No manjinska i ljudska prava ne ovise prvenstveno o Ustavu, zakonima i deklaracijama, nego o moralnoj spremnosti i svjetonazoru zajednice u kojoj se trebaju ostvarivati. Ta spremnost i snaga zajednice za prihvaćanjem drugog i drugačijeg od izuzetne je važnosti jer  povijesna iskustva govore kakve posljedice snose manjinske skupine, kao i cjelokupno društvo kada ih se pokuša getoizirati, dehumanizirati, te onda u tako stvorenoj društvenoj atmosferi eliminirati iz političkog, javnog, kulturnog i društvenog života.

Stoga u cilju stvaranja pozitivne društvene klime, tolerancije i suživota, te principa integracije nacionalnih manjina u hrvatsko društvo sa njihovim punim identitetom pozivamo hrvatsku političku, kulturnu i sveukupnu javnost da se zajednički najoštrije suprotstavimo diskriminaciji po nacionalnoj, vjerskoj, rodnoj, dobnoj i rasnoj osnovi, kao i diskriminaciji temeljem političkog ili drugog uvjerenja, kako bi stvorili pretpostavke za ostvarivanje jednakih mogućnosti i zaštite svih građana kao najviše vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske.

1/3