Četvrti po redu Trnjanski kresovi, održani 5. maja na savskom nasipu kod Mosta slobode u Zagrebu, označili su početak višednevnog obilježavanja godišnjice oslobođenja Zagreba od fašista, 8. maja 1945. godine. Ovom događanju, koje je organizirala Mreža antifašistkinja Zagreba (MAZ) u suradnji sa Srpskim narodnim vijećem, Zajednicom udruga antifašističkih boraca i antifašista Zagreb te mnogim nevladinim organizacijama, prisustvovalo je nekoliko hiljada ljudi koji su uživali u brojnim sadržajima, radionicama, nastupima zborova i, na kraju kao vrhuncu dana, paljenju četiri kresa na obali Save.

Od ranih popodnevnih sati na području nasipa kod kluba Močvara skupljali su se ljudi svih uzrasta, ne bojeći se najavljivanih pljuskova, te se uključivali u radionice, posjećivali prigodne štandove, sjedili i družili se na travi. Naravno, mnogi nisu propustili priliku i kušali su grah, jer su posebno za ovu prigodu MAZ-ovke i MAZ-ovci pripremili 450 porcija.

Na štandu MAZ-a gdje su se prodavale majice i drugi dizajnirani predmeti sa logom ove udruge, bila je i aktivistica Sanja Rotter.

- Kresovi imaju važnu simboličku ulogu jer njima obilježavamo slobodu našeg grada i žrtvu naših sugrađana koji su dali život za slobodu, bilo da su poginuli kao ilegalci i partizani ili streljani kao civilne žrtve ustaškog režima. Danas, kad svjedočimo pokušajima ukidanja raznih sloboda i smanjenju svakovrsnih prava, čime su pogođeni najširi slojevi društva, bitno je da se ljudi okupe i time izraze svoje protivljenje takvim nastojanjima i pokušajima revizije povijesti u kojoj se negiraju genocid i zločini nad nevinim ljudima te krivotvori ono što se od 1941. do 1945. godine događalo na ovom prostorima. Mislimo da je danas važno pokazati da je Zagreb bio i ostao slobodan grad, da ima veliko srce i široki um - rekla je Sanja.

Brojni zainteresirani razgledali su za ovu prigodu postavljenu izložbu ‘U spomen spomenicima’ posvećenu spomenicima Narodnooslobodilačkoj borbi i revoluciji sagrađenima u republikama bivše Jugoslavije, a od kojih su mnogi srušeni, posebno u Hrvatskoj gdje je uništeno, oštećeno ili ukradeno 3.000 antifašističkih spomen obilježja.

Na štandu ruskih organizacija prisutni su imali prilike vidjeti pisma koja su sovjetski vojnici slali s frontova te dobiti sve informacije u vezi s Besmrtnim partizanskim odredom, akcijom u kojoj ljudi ulicama gradova nose slike članova svojih porodica koji su se borili protiv okupatora i kvislinga, a koja su se počele održavati 2012. godine u ruskom gradu Tomsku, a do sada se one odvijaju u preko 80 zemalja svijeta. Kako nam je rekla Aleksandra Želes, dobro teku pripreme za ovu akciju u Zagrebu koja će se održati pod pokroviteljstvom Grada Zagreba, a u koju su uključene antifašističke organizacije.

- Građani nam šalju fotografije, a mi ih pripremamo kako bi bile jednoobrazne. Do sada je skupljeno preko 210 slika, a sa slikama narodnih heroja NOB-a u Hrvatskoj bit će ih više od 300 – najavila je Aleksandra.

Stjepan Šafran, tajnik odbora za pripremu Besmrtnog partizanskog odreda naveo je da će učesnici akcije koja će se održati u utorak, 8. maja, tokom koje će se povorka kretati centrom Zagreba, doći iz mnogih gradova Hrvatske, te je već sada najavljeno nekoliko autobusa.

U sklopu radionica na Trnjanskim kresovima, Zagreb pride je organizirao onu crtanja i izrade origamija. - Prije svega izrađivali smo ždralove kao simbole mira - rekla je Maja iz Zagreb pridea, ističući da će svi radovi biti izloženi na kraju ovogodišnjeg Zagreb pridea 9. juna.

Nekoliko hiljada ljudi popunilo je padine nasipa da gledalo paljenje kresova dok je pritom na bini započinjao službeni dio programa nastupom Partizanskog zbora. Voditelji programa Aneta Lalić i Srđan Sandić pročitali su ovogodišnji proglas u kojem se ističe da su prije 73 godine partizanske jedinice ušle u Zagreb kako bi se pridružile svojim zagrebačkim drugovima - brojnim ilegalcima, komunistima, antifašistima - da bi zadali konačni udarac fašističkoj vlasti kvislinške NDH i poslale je u ropotarnicu povijesti.

- Zatiranje značaja pobjede 8. maja 1945. godine ne vidimo tako samo u reviziji, čak i besramnom falsificiranju povijesti, kojom se nastoje rehabilitirati ustaške kukavice i njihov zločinački režim. Zatiranje značaja te pobjede vidimo i u sve jačem nazadnjačkom divljanju ultrakonzervativnih klerikalnih udruga koje sustavno gaze po pravima žena i pravima naših LGBT drugarica i drugova. Zatiranje značaja te pobjede vidimo u sve gorem odnosu prema etničkim manjinama i izbjeglicama. Zatiranje značaja te pobjede vidimo u općoj materijalnoj nesigurnosti i starih i mladih, u nezaposlenosti i nesigurnim uvjetima rada, u rastakanju sustava zdravstvene i socijalne skrbi. Zatiranje značaja te pobjede vidimo u gaženju svih onih prava i tekovina socijalističke revolucije koje su naši drugarice i drugovi krvavo izborili, prava koja nam se danas nasilno pokušavaju oduzeti! Ali koliko god se nazadnjačke i reakcionarne snage ovoga društva trudile, naša prava neće gaziti. Našu snagu i borbenost neće potkopati. A našu povijest, povijest otpora i borbe za bolje sutra, neće nam oduzeti, istakli su na kraju proglasa.

Predstavnici Inicijativnog odbora građanki i građana Dalmacije Lovro Krnić i Diana Magdić podijelili su nagrade En face/Anfas te priznanja brojnim pojedincima, aktivistima i udruženjima. Nagrada je ove godine u kategoriji ‘Izvorna inspiracija’ pripala publicistu i aktivistu Saši Šimpragi za seriju vrijednih inicijativa, kontinuirani i predani aktivistički i kulturni rad, a naročito za Virtualni muzej Dotrščina kojim se nastoji održati sjećanje na mjesto stradanja velikog broja Zagrepčana. U kategoriji ‘Novo nadahnuće’ nagrađeni su Are you Syrious?, Radio Borba, NK Zagreb 041, Dugine obitelji, Inicijativa za filozofski, Jasenka Grujić i Dubravko Lepušić, Živi atelje DK, Građanska inicijativa Savica za park, dok je odlukom žirija nagradnu statuu ispred skupine jednakovrijednih inicijativa preuzeo Feministički kolektiv fAKTIV.

Uslijedio je nastup zborova Domaćigosti, Zborxop, kao i ruskog zbora Slavjanka, a službeni nastup završio je nastupom Lezbora, nakon čega se muzički program preselio u Močvaru, gdje je održan 9. Antifa night uz nastup niza domaćih grupa.

Neki od okupljenih učesnika ove proslave podijeli su s nama svoje dojmove o ovoj manifestaciji te se podsjetili na predratne Kresove koji su za razliku od ovih imali podršku tadašnjih vlasti.

- Dobro je sve što se obnavlja i gdje se god narod okuplja, gdje se druži i sjeti nekih lijepih davnih dana. Svake godine sam nekoć dolazio ovdje i družio se s ljudima, a tako to ponovno činim i ovih zadnjih godina, od kad je obnovljena tradicija paljenja Kresova. Samo da nije bilo prokletog rata koji je uništio i prekinuo mnoge stvari - rekao je Danko Svilar.

Mladen Goran Zanjko rekao nam je da je na Kresove dolazio prije rata kao srednjnoškolac.

- Sjećam se gomile ljudi na nekadašnjim Kresovima. Sve je bilo dobro organizirano uz svirku mnogih bendova. Meni kao klincu iz srednje škole to je bilo sjajno, bio nam je to pravi Woodstock – rekao je Goran.