Suočen s deset do petnaestpostotnim zaostatkom za Joeom Bidenom u anketama o preferencijama američkih birača na predsjedničkim izborima 3. studenoga, Donald Trump povlači sve radikalnije poteze. Nakon što se prije desetak dana u intervjuu konzervativnoj TV kući Fox News odbio izjasniti hoće li prihvatiti izborne rezultate ukoliko pobijedi Biden – ‘Ja ne gubim, to su lažne ankete. Vidjet ću što ću odlučiti’, rekao je – američki je predsjednik poslao dodatne stotine pripadnika militarizirane savezne policije u Portland u Oregonu, gdje još uvijek traju prosvjedi vezani uz pokret Crni životi vrijede (Black Lives Matter), za koje je povod bilo policijsko ubojstvo Georgea Floyda krajem svibnja.

‘Savezni policajci u maskirnoj odjeći odvlače prosvjednike u zamagljene kombije ili ih tuku palicama, ispaljuju na njih suzavac ili granate za omamljivanje: najnovije slike Portlanda šokirale su naciju. Mnogi bi građani željeli vjerovati da se takvo nasilje događa samo u zemljama kao što je bio Čile pod Pinochetom, ali u stvarnosti su slike iz Portlanda u potpunosti američke’, pisao je prije nekoliko dana Los Angeles Times. Brojni pripadnici policijskih snaga upotrijebljenih u Portlandu dio su granične policije, koja je prijašnjih godina čak slana u Irak i Afganistan. ‘Granična policija već duže vremena nekontrolirano koristi svoju moć u mnogo većem opsegu no što većina građana sumnja. Upotreba specijalnih snaga u Portlandu trebala bi natjerati Kongres da ograniči predugo tolerirano korištenje te moći’, nastavlja list.

Trump, međutim, ima druge planove: najavio je surge, odnosno ‘navalu’ – riječ je o terminu koji se koristio u iračkom ratu – korištenja saveznih policijskih snaga, izravno prijeteći gradovima kao što su Chicago ili Albuquerque u kojima su na vlasti demokrati, navodno zbog toga što njima divlja ‘rulja’ te ‘pate od nasilnih zločina’. U predsjednikovom rječniku se također sve češće pojavljuje sintagma ‘lijevi anarhisti’, koji su navodno krivi za sve nerede. Osim toga, posljednjih je mjeseci intenzivirao sukob s Kinom.

Donald Trump, ukratko, potiče kaos te pokušava igrati na kartu zakona i reda – law and order, teorija urota i proizvodnje neprijatelja, nadajući se da će tako preokrenuti opadajuću podršku građana. Situacija, međutim, u samim Sjedinjenim Državama ne izgleda najbolje: broj preminulih od koronavirusa premašio je 150 tisuća, 30 milijuna Amerikanaca ostalo je bez posla, a pet milijuna bez zdravstvenog osiguranja. S 330 milijuna stanovnika SAD bilježi približno 60 tisuća novih slučajeva dnevno, dok Europska unija, koja broji 446 milijuna građana, ima jedva sedam tisuća dnevnih slučajeva. Trumpu se, ukratko, o glavu obija katastrofalno upravljanje krizom koronavirusa, a pritom su zemlju pogodile još dvije simultane krize: ona ekonomska koja sve više pogađa srednju klasu i masovni prosvjedi zbog policijskog nasilja.

Osim toga, nedavno su Trumpov bivši savjetnik John Bolton i njegova nećakinja Mary Trump objavili knjige u kojima ga prikazuju kao ‘mentalno nesposobnog’. Pojedini anketni stručnjaci upozoravaju da Trumpa ne treba još otpisati: 2016. je New York Times čak i na sam dan izbora šanse Hillary Clinton procijenio na 85 posto. No suočen sa šansom poraza, Trump je možda spreman navijestiti rat i samoj Americi. ‘Američki predsjednik koji negdje u svijetu pokreće rat kako bi pobijedio na izborima koje već drži izgubljenima – to je scenarij poznat posjetiteljima kina. No američki predsjednik koji, kako bi preokrenuo izbornu kampanju, prijeti ratom američkim gradovima? To je neviđeno’, piše njemački Der Spiegel. Potom dodaje: ‘Barem je tako bilo do sada.’