U Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića (Preradovićeva 5, Zagreb) u četvrtak 19. decembra, s početkom u 19:30 sati, bit će predstavljena knjiga Margarete Matijević o Svetozaru Rittigu pod naslovom ‘Između partizana i pristojnosti – život i doba Svetozara Rittiga (1873 - 1961)’. Knjigu će predstaviti Ivo Goldstein, redovni profesor na Odsjeku za povijest zagrebačkog Filozofskog fakulteta, Stjepan Matković, recenzent s Hrvatskog instituta za povijest (HIP), Milan Vrbanus iz HIP-ove Podružnice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje, autorica Margareta Matijević i urednik Ilija Ranić.
- U izdanju izdavačkog poduzeća ‘Plejada’ iz Zagreba i Hrvatskog instituta za povijest – Podružnice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje ljetos je objavljena povijesna monografija o Svetozaru Rittigu, istaknutom katoličkom svećeniku, kulturnom i javnom djelatniku i politički angažiranoj osobi u obje Jugoslavije. Autorica u uvodu sažima život ovog znamenitog čovjeka riječima: ‘Život Svetozara Rittiga, katoličkog svećenika i političara, zanimljiva je i sadržajna tema, koja već duže vrijeme privlači bar usputnu pažnju povjesničarskog ceha. Počeo je kao Strossmayerov pouzdanik a završio kao persona grata jugoslavenskih komunista; uz to bio je zauzeti kulturni i javni radnik. Jednodušan je stav da je on najkontroverzniji lik Crkve u Hrvata novijeg doba - kazao nam je urednik i vlasnik ‘Plejade’ Ilija Ranić.
Rittig je pučku školu, dodaje Ranić, završio u Slavonskom Brodu, polazio je glasovitu travničku gimnaziju, a za svećenika je zaređen u Đakovu. Gotovo četvrt stoljeća vodio je Župu sv. Marka, najugledniju župu Zagrebačke nadbiskupije. Bio je jugoslavenski orijentiran, ali federalist. U Drugom svjetskom ratu pridružuje se partizanima i postaje član ZAVNOH-a. Nakon rata nastavlja djelovati kao predsjednik Komisije za vjerske poslove, zastupnik i ministar. Temeljna je njegova misija bila ostvariti ‘ako ne pomirbu, onda barem suživot vjernika i komunista’. Godine 1952. osnovao je Staroslavenski institut u Zagrebu i bio njegov višegodišnji ravnatelj.
- Nažalost, službena Crkva danas potpuno prešućuje Rittiga, a u široj kulturi sjećanja u hrvatskom društvu i politici nastoji se zaboraviti njegov lik i djelo. Tako u rodnom Slavonskom Brodu nema nikakvih obilježja koji upućuju na njega, a iz imena Staroslavenskog instituta u Zagrebu izostavljeno je njegovo ime i maknuta bista koja je stajala ispred poslovne zgrade - zaključuje Ranić.
Autorica Margareta Matijević (Banja Luka, 1975.) diplomirala je teologiju na Katoličkom bogoslovnom fakultetu i povijest na Hrvatskim studijima. Doktorirala je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a zaposlena je na Hrvatskom institutu za povijest.
