>

novosti logo

Piše Ana Brakus

U ime obiteljski zakon

Pet članova uže radne skupine za izradu nacrta Obiteljskog zakona dolazi sa zagrebačke Katedre za Obiteljsko pravo koju vodi Dubravka Hrabar. Riječ je o ljudima povezanima s neokonzervativnim inicijativama i udrugama kao što su U ime obitelji Željke Markić i Centar za obnovu kulture Stjepe Bartulice

U uvodnom dijelu naprasno povučenog nacrta Obiteljskog zakona jedna neprimijećena rečenica otkriva svu prijetvornost, ali i iluzornost predlagatelja zakona. ‘Namjera je predlagatelja’, stoji u nacrtu zakona koji je prošlog tjedna odlukom premijera Andreja Plenkovića u roku od jednog dana povučen iz javne rasprave, ‘bila sastaviti propis koji će istodobno na načelan i na precizan način urediti pitanja obiteljskopravnih odnosa, kao odgovor na potrebe suvremenog života, a koji bi se primjenjivao dugotrajno i bez posebnih izazova u praksi’. Autori dakle smatraju da odredbe koje su ih izložile žestokoj javnoj kritici i distanciranju premijera od nacrta zakona, odredbe u kojima su pojam obitelji suzili samo na odnose u kojima postoje djeca i odredbe po kojima roditelji imaju dužnost odgojiti dijete u domoljubnu osobu, pružaju odgovor ‘na potrebe suvremenog života’.

Naš izlazak iz radne skupine bio je savjesna i razumna odluka jer smo zaključili da bi u nacrtu moglo doći do rješenja koja će izazvati povrede ljudskih prava – ističe Sanja Bezbradica Jelavić, odvjetnica Autonomne ženske kuće

- Sporna odredba o definiranju obitelji zbog koje se u javnosti podigla velika prašina samo je jedan od primjera lošeg uređenja, no nije ni jedini ni najgori problem tog nacrta. Da je tako, bilo bi je vrlo lako izbrisati, a nacrt uputiti u daljnju proceduru. Međutim, taj nacrt ima brojne manjkavosti, prije svega tu mislim na vraćanje sudu kao primarnom tijelu za rješavanje razvoda, iako se postojeći zakon pokazao dosta kvalitetnim. To pokazuju brojke koje jasno kažu da se sve veći broj roditelja sporazumijeva oko roditeljske skrbi za djecu. Nacrt novog zakona uvodi mnoge odredbe koje diskriminiraju, kao što se diskriminira djecu po činjenici rođenja u braku ili izvanbračnoj zajednici. Također, značajno se pogoršava i pravni položaj osoba s invaliditetom kojima se, suprotno Konvenciji o pravima osoba s invaliditetom i protivno preporukama Odbora za prava osoba s invaliditetom, vraća potpuno lišenje poslovne sposobnosti - rekla je za Novosti Ivana Milas Klarić, praktički dojučerašnja pravobraniteljica za djecu.

Da je nacrt Obiteljskog zakona bliže srednjovjekovnom poimanju obitelji nego onom suvremenom, smatra i Nada Turina Đurić, saborska zastupnica GLAS-a. Neposredno nakon povlačenja nacrta Obiteljskog zakona GLAS je zahtijevao ostavku ili smjenu ministrice obitelji Nade Murganić, a Turina Đurić najavljuje da će se, ako se to ne dogodi, upustiti u pokretanje postupka izglasavanja nepovjerenja u Saboru.

- Logično bi bilo da nakon tako velikog gafa ministrica shvati koliko je pogriješila i sama odstupi. To očigledno nije učinila. Premijer se čudi zakonu i tvrdi da nije bio upoznat sa sadržajem, u što čisto sumnjam. Posljednjih mjeseci često se pojavljuju takvi srednjovjekovni zakoni da bi to bilo slučajno. Više mi se čini da je riječ o pogodovanju konzervativnim, da ne kažem ultradesnim i profašističkim snagama. Nije mi uvjerljivo da nitko nije znao za jedan tako važan zakon. Ako premijer stvarno nije znao, onda bi mu sljedeći potez trebao biti da kaže svojoj tajnici da pripremi razrješenje ministrice. Ako to ne napravi, a izgleda da neće, mi ćemo pokrenuti prikupljanje 31 potpisa za pokretanje pitanja povjerenja ministrici - kaže Nada Turina Đurić, koja ne vjeruje kako ista radna skupina može polučiti drugačiji rezultat te smatra da ovu radnu skupinu treba raspustiti.

Sanja Bezbradica Jelavić, predstavnica Autonomne ženske kuće, istupila je iz radne skupine još prošle godine, nakon što je prema sadržaju teza za Obiteljski zakon postalo jasno tko vodi glavnu riječ.

Ako premijer ne razriješi ministricu Nadu Murganić, pokrenut ćemo prikupljanje potpisa za pokretanje pitanja povjerenja – kaže saborska zastupnica glas-a Nada Turina Đurić

- Izlazak iz radne skupine bio je savjesna i razumna odluka Autonomne ženske kuće koja je s obzirom na uvid u tijek rasprave radne skupine zaključila da bi u nacrtu moglo doći do rješenja koja će izazvati povrede ljudskih prava. Kroz raspravu se vidjelo da je uži tim radne skupine motiviran strahom od potencijalnih efekata koje bi zakonska rješenja povezana s izvanbračnim zajednicama mogla imati na istospolne zajednice. Vidjelo se da je degradiranje prava izvanbračnih zajednica, koja postoje u trenutnom zakonu, bilo povezano upravo sa životnim partnerima. Oni su bili motivirani strahom, a strah nikako ne bi trebao biti motivacija radnoj skupini u izradi jednog kvalitetnog zakona, već bi to trebalo biti dobro promišljanje kojim će se pronaći kvalitetna rješenja za obiteljske odnose u svoj njihovoj širini. Procjena je bila, s obzirom na sastav radne skupine, da se glas Autonomne ženske kuće tamo ne bi previše čuo, pa je odlučeno da ćemo sudjelovati u raspravama kao javnost. Naše sumnje su očigledno bile opravdane - kaže za Novosti Sanja Bezbradica Jelavić.

Tko su dakle članovi radne skupine koja je izradila zastrašujuće nazadni nacrt Obiteljskog zakona? Od ukupno 33 članova i članica, njih 18 činili su uži sastav radne skupine, među kojima su oni čija je uloga u donošenju ovog nacrta bila ključna. Odlukom Nade Murganić za službenu voditeljicu radne skupine postavljena je predstavnica njenog ministarstva Tatjana Katkić Stanić, a dominantnu ulogu imala je Dubravka Hrabar, donedavna dekanica Pravnog fakulteta u Zagrebu i šefica Katedre za obiteljsko pravo. Ultrakonzervativni stavovi Dubravke Hrabar javnosti su već otprije poznati, a uz bliske veze sa Željkom Markić i njezinom udrugom U ime obitelji, Hrabar se može pohvaliti i Zagreb Prideovom nominacijom za homofoba desetljeća. U lanjskom razgovoru za Novosti, neposredno nakon objave teza za Obiteljski zakon, Hrabar je relativizirala dijelove teza koji su upućivali na buduća smanjenja prava izvanbračnih zajednica, kao i namjeru da se postupak posvojenja djece za takve zajednice oteža.

‘To je opet dezinformacija sa svrhom stvaranja panike, straha i unaprijed dezavuiranja ljudi koje čine radnu skupinu i za koje odgovorno tvrdim da su najkompetentniji stručnjaci za obiteljsko pravo u Hrvatskoj. Ne samo Dubravka Hrabar, nego svi mi koliko nas ima. To je jedna patka i ne znam tko ju je izmislio. Mislim, znam tko ju je izmislio, ali nije bitno’, rekla nam je tada Hrabar.

Da je strah bio opravdan, a tadašnje riječi Dubravke Hrabar daleko od istine, pokazuje drugi stavak 164. članka nacrta Obiteljskog zakona, koji glasi: ‘Iznimno, dijete mogu posvojiti izvanbračni drugovi i osoba koja nije u braku ili izvanbračnoj zajednici ako postoje osobito opravdani razlozi na strani djeteta.’ Hrabar je inače, uz don Damira Stojića, možda najpoznatijeg po izjavi da je ‘medicinski nevjerojatno da djevojka zatrudni u slučaju silovanja’, članica Upravnog odbora Centra za obnovu kulture, jedne od najkonzervativnijih udruga u Hrvatskoj koju vodi Stjepo Bartulica. Centar za obnovu kulture registriran je na istoj adresi, Grahorovoj 4 u Zagrebu, kao i notorni Vigilare, ultrakonzervativna zaklada koja posljednjih dana organizira prosvjede protiv ratificiranja Istanbulske konvencije, dokumenta kojim bi se značajno proširili mehanizmi zaštite za žene, koja aktivno zagovara zabranu pobačaja, ali i pronalazi vremena za pobune protiv plakata kojima se najavljuje nova sezona u Hrvatskom narodnom kazalištu.

Ivan Šimović jedan je od petero članova radne skupine koji na Pravnom fakultetu rade na Katedri za obiteljsko pravo koju vodi Dubravka Hrabar, a s njom dijeli i poveznicu s Centrom za obnovu kulture. Šimović nam je u razgovoru potvrdio da ga je taj Centar kandidirao za člana radne skupine za izradu Nacionalnog plana za borbu protiv diskriminacije. O tom zapravo diskriminatornom prijedlogu Novosti su u više navrata pisale. Na katedri pod vodstvom Dubravke Hrabar još su članice uže radne skupine Irena Majstorović, Anica Čulo Margaletić i Aleksandra Korać Graovac. Čulo Margaletić i Korać Graovac bile su 2015. predavačice na konferenciji ‘Obitelj: ključ demografskog i ekonomskog oporavka’ koju je organizirala udruga Željke Markić.

Aleksandra Korać Graovac, uz članstvo u Komisiji Iustitia et pax Hrvatske biskupske konferencije, bila je povezana s cijelim nizom neokonzervativnih inicijativa. U predavanju nazvanom ‘Kome je u interesu izjednačavanje izvanbračne zajednice s brakom?’ Korać Graovac je na konferenciji Željke Markić zaključila da ‘državi nije u interesu, građanima nije u interesu, LGBT skupinama je u interesu jer oni kažu mi bi trebali imati ista, slična prava kao i heteroseksualni’. U istom je predavanju govorila i o presudama Europskog suda za ljudska prava i sudskoj praksi koja prava izvanbračnih drugova izjednačava s istospolnim parovima. ‘Imamo primjer o najmu stana – to nas malo manje zanima, to je odnos iz stambenog prava, ali ono što nas zbilja brine je presuda XY protiv Austrije gdje je Europski sud rekao da ako Austrija dozvoljava posvajanje biološkog ili djeteta izvanbračnog druga to isto mora činiti za istospolne parove. Mi prijedloga za ocjenu ustavnosti takvih, za sada, još uvijek nemamo, i o tome bi mogli dugo argumentirati, ima razloga i ovih i onih. Mi to ne pričamo puno u javnosti. Namjerno. Jer jednostavno ne želimo otvoriti još jedno bojno polje’, otkrila je svoje razmišljanje Korać Graovac.

U članstvu šire radne skupine je i Krešimir Planinić, najbliži suradnik Željke Markić i predsjednik stranke U ime obitelji, a tu je i navodno vodeći kandidat za novog dječjeg pravobranitelja Hrvoje Jukić. Odvjetnik Jukić u radnoj je skupini kao predstavnik Udruge za ravnopravno roditeljstvo, koja je prije nekoliko mjeseci javno dovodila u pitanje treba li pravobraniteljstvo za djecu uopće biti zasebno tijelo u odnosu na pučko pravobraniteljstvo. Udruga je, također, na svojim službenim stranicama objavila da će s predstavnicima U ime obitelji ‘iskoordinirati zahtjeve’ i dogovoriti ‘zajedničku platformu’ za rad u radnoj skupini za izradu Obiteljskog zakona. Nakon što je obznanio pravobraniteljsku kandidaturu, Jukić je svoj utjecaj u radnoj skupini minimizirao i Jutarnjem listu rekao da ne zna zašto je bio u radnoj skupini kada ga tamo ‘nitko nije slušao’. Na to se za Novosti osvrnula dosadašnja pravobraniteljica Ivana Milas Klarić.

- Nije na meni da komentiram kandidate. Tko god bude izabran, želim mu sve najbolje, no isto tako, tko god bude izabran, neće biti na čelu neovisnog tijela. Ne razumijem izjave gospodina Jukića objavljene u Jutarnjem listu da neće komentirati temeljni zakon, Zakon o pravobranitelju za djecu, po kojem će raditi. Smatram da čelnik bilo kojeg tijela mora imati stav o propisu temeljem kojeg će raditi. Također, ne razumijem ni komentar koji daje nakon javnih kritika nacrta Obiteljskog zakona u kojem tvrdi da nije imao dovoljno vremena za rad u radnoj skupini za izradu Obiteljskog zakona, kao i da nije imao mogućnost utjecaja na rad radne skupine. Moj je profesionalni stav da, ako ste dovedeni u takvu situaciju, morate iz takve radne skupine izaći - rekla nam je Milas Klarić.

Ovakvo ogoljenje stvarnih namjera i ciljeva neokonzervativnih grupa, inače infiltriranih u brojne radne skupine i institucije, rijedak je slučaj. Ono pokazuje koliku štetu one imaju namjeru prouzročiti, ne samo za određene skupine na koje posebno jurišaju, nego i za društvo u cjelini. Budno oko javnosti i neprepuštanje njihovog djelovanja zaboravu jedino je što ih može spriječiti.

1/2