U subotičkom naselju Aleksandrovo, prvog oktobarskog dana, počele su raditi prve jaslice s odgojem na hrvatskom jeziku, a njihovim otvaranjem zaokružen je sistem obrazovanja na hrvatskom jeziku. Jaslice su otvorene pri tamošnjoj katoličkoj župi koju vodi svećenik Marinko Stantić.

‘Prvim jaslicama u Srbiji, koje su otvorene na inicijativu hrvatske zajednice, djecu na čuvanje i odgoj povjerilo je osamnaest obitelji iz Subotice i bliže okolice na sjeveru Bačke’, izjavila je medijima predsjednica Hrvatskog nacionalnog vijeća (HNV) Jasna Vojnić, ističući da je interes HNV-a bio formiranje cjelovitog obrazovanja na hrvatskom jeziku koje će osigurati odgoj i obrazovanje od najmlađe dobi.

‘U tom sustavu su dva vrtića, pet osnovnih i tri škole u Subotici, lektorat za hrvatski jezik pri novosadskom sveučilištu, a od sada i jaslice’, rekla je i podsjetila da je HNV prihvatio inicijativu roditelja tog dijela Subotice i mjesnog župnika. Zadnjih godinu dana priprema osigurana su dopuštenja i suglasnosti gradskih vlasti, predškolske ustanove ‘Naša radost’, kao i financijska podrška Zagrebačke županije.

Sistemom odgoja i obrazovanja na hrvatskom jeziku obuhvaćeno je oko 500 djece i mladih u Subotici i okolini, kao i mjestu Monoštor na sjeveru Vojvodine.

Podsjetimo da je hrvatska nacionalna manjina u Srbiji nedavno dobila na korištenje prostorije površine 160 kvadrata u najstrožem centru Beograda, a nakon 17 godina procesa ljetos je otkupljena i predana HNV-u rodna kuća bana Josipa Jelačića u Petrovaradinu.

Nedavno je na Filozofskom fakultetu novosadskog Univerziteta predstavljen i Lektorat za hrvatski jezik koji ove godina pohađa treća generacija polaznika - učitelja razredna nastave, profesora predmetne nastave i odgojitelja koji se u nastavi služe hrvatskim jezikom. Nastava traje dva semestra, a do sada je kolegije pohađalo 20-ak polaznika.

S druge strane, u Hrvatskoj dječji vrtići s nastavom na srpskom jeziku postoje od reintegracije i to na području koje ‘pokriva’ Zajedničko veće opština - općinama sa srpskom većinom i u Vukovaru. U nastavi u osnovnim i srednjim školama koriste se modeli A (kompletna nastava na srpskom) i C model (nekoliko školskih sati tjedno učenja srpskog jezika i kulture).

Što se tiče fakulteta, nakon nekoliko godina nastave početkom ovog vijeka odustalo se od studija za učitelje i profesore nastave i na srpskom jeziku pri Učiteljskoj akademiji u Zagrebu, ali na Filozofskom fakultetu od 2003. godine postoji Odsjek za južnoslavenske jezike i književnosti, a južna slavistika razvila se kao samostalan studij s četiri međusobno ravnopravna studija, uključujući i srpski jezik te srpsku i crnogorsku književnost.