>

novosti logo

U Vladi šute o napadu na novinarku Andreu Topić

Na dan kad je napadnuta novinarka Slobodne Dalmacije Reutersov institut za proučavanje novinarstva objavio zabrinjavajuće istraživanje o pritiscima na novinare. HND napad nazvao odvratnim, groznim i brutalnim

Novinarka Andrea Topić u četvrtak je napadnuta ispred kuće ministra zdravstva Milana Kujundžića u Ivanbegovini, kraj Imotskog, gdje je istraživala podudarala li se njegova imovina s onim što je napisao u kartici. Napao je, kako je napisala, rođak ministra uz još nekoliko ljudi. Pred napadačima je pobjegla u automobil, na što su joj oni prepriječili put, jedan je sjeo na haubu, a drugi sprečavao sa stražnje strane. Seksualno su je uznemiravali, prijetili, vadili zubala ne dopuštajući da ode. Spasila ju je policija.

Ministar zdravstva u petak je rekao da neće dati ostavku, nego će mandat odraditi do kraja nakon čega više neće biti ministar, premda se iz dana u dan otkrivaju novi dokazi o prešućivanju nekretina u njegovom vlasništvu. Kaže kako su ljudi koji su je napali zapravo bili radnici iz susjedne kuće. Kazao je da pretpostavlja da su je zaustavili jer je mu je ‘u kuću u Ivanbegovini dosad provaljivano tri puta, što je policija istraživala’, pa su vjerojatno pomislili da je opet došlo do provale. Nije baš uvjerljivo objašnjenje. Novinarka usred bijelog dana stoji ispred kuće zamijenjena je za provalnike!? Uz to, Andrea Topić prepoznala je jednog od napadača od kojeg je nedavno uzimala izjavu. Premijer Andrej Plenković, kao ni ostali ministri, nisu komentirali događanja u Ivanbegovini.

Jučerašnji primjer eskalacija je pritisaka političara na novinare. Takve napade detektirao je i Reutersov institut za proučavanje novinarstva, koji je u četvrtak objavio istraživanje o napadima na novinare u srednjoj i istočnoj Europi. Među njima je, dakako, i Hrvatska.

Istraživanje je otkrilo kako postoji pritisak na nezavisne novinare te da se autonomija i nezavisnost medija nalaze pod prijetnjom političara koji verbalno napadaju novinare. Isto tako istraživanje je pokazalo i da novinari doživljavaju napade od drugih novinara koji ih diskreditiraju zbog konkurencije.

U Europi, koja se smatra jednim od najsigurnijih kontinenata kad su u pitanju medijske slobode, u posljednje tri godine ubijena su tri novinara: Daphne Caruana Galizia na Malti, Ján Kuciak u Slovačkoj i Viktoria Marinova u Bugarskoj. Svo troje pisali su o koruptivnim vladama i organiziranom kriminalu.

Istraživanje je provedeno on line s više od sto novinara u 16 zemalja u razdoblju od 4. studenog do 14. prosinca prošle godine, uključujući intervjue s nekoliko ključnih novinara. Sudjelovali su ispitanici iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Hrvatske, Češke, Estonije, Mađarske, Latvije, Litve, Crne Gore, Sjeverne Makedonije, Poljske, Rumunjske, Srbije, Slovačke i Bugarske.

Istraživanje podupire nalaze prema kojima je došlo do značajnog pada medijskih sloboda u nekim zemljama, posebice Poljskoj i Mađarskoj. U Slovačkoj pak ubojstvo novinara Jána Kuciaka i njegove zaručnice Martine Kušnírove dovelo je do pritiska javnosti i ostavke premijera i nekoliko ministara, no isto tako je skrenulo pažnju na fizičke napade s kojima se suočavaju novinari koji istražuju korupciju i organizirani kriminal. Ove smrti nisu se dogodile izolirano, već u društvenoj klimi u kojoj političari napadaju, diskreditiraju i potkopavaju rad novinara, mediji se financijski oslabljuju, a tužbe koriste za sprečavanje i blokiranje istraživačkog novinarstva, kako se navodi u izvještaju o istraživanju.

Uz to se primjećuje i rastuća agresija prema novinarima koju provode pripadnici organiziranog kriminala diljem svijeta, što je slučaj u Crnoj Gori gdje je istraživačka novinarka Olivera Lakić propucana u nogu u svibnju 2018. godine nakon što je pisala o povezanosti države i šverca cigaretama.

I kao što je istraživanje pokazalo, neki od najopasnijih napada na novinare dolaze od njihovih kolega iz medija koji su pod kontrolom države. Ta polarizacija unutar same struke dovela je do toga da se mnogi među njima osjećaju kao da su pod opsadom. Pritom je važno i napomenuti kako su neke od zemalja obuhvaćenih istraživanjem među najviše rangiranim po pitanju medijskih sloboda. Tako baltičke države imaju relativno pluralistične medije, a Slovenija i Slovačka rangirane su kao Velika Britanija i Francuska.

Na pitanje o tome osjećaju li da se u posljednje tri godine povećala ili smanjila antinovinarska retorika, više od 60 posto ih je odgovorilo da se stanje pogoršalo, dok je nešto manje od 20 posto odgovorilo da je stanje isto.

Na upit odakle dolaze prijetnje slobodi novinarstva, istraživači su temeljem odgovora utvrdili šest razloga: antinovinarska retorika političara i suparničkih medija, on line i off line prijetnje, medijsko zarobljavanje i korištenje oglasa kao oružja, urušavanje pravnog okvira, zabrinutost oko mogućnosti da se sačuvaju novinarski izvori i manjak suradnje i solidarnosti.

O rezultatima istraživanja razgovarali smo s profesoricom Gordanom Vilović sa zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti.

- Istraživanje je indikator onoga što se događa danas u Hrvatskoj, ali i u ostalim zemljama srednje i jugoistočne Europe. Žalosna je slika novinarstva, a posebno novinara koji su prisiljeni i raditi neke stvari mimo onoga što je novinarstvo. Vrijednost ovoga istraživanja zaista jest u izdvojenim problemima koje možemo vidjeti na djelu kod nas. Uostalom sva recentna istraživanja svjetskih novinarskih organizacija kao i organizacija posvećenih medijskim slobodama na tragu su nalaza izvještaja Reutersova instituta - rekla je profesorica Vilović za Novosti.

Na pitanje o pritiscima koje političara kaže:

- U Hrvatskoj se sve više prelaze granice elementarne pristojnosti razgovora i odgovaranja na pitanja novinara. Dodala je kako smo se kroz nekoliko nedavnih grubih reakcija političara prema novinarima i novinarki uvjerili da svako pitanje o neprihvatljivom i sumnjivom djelovanju, mogućoj nezakonitosti, korupciji i klijentelizmu nerijetko nailazi na reakcije političara koji se boje kazati istinu ili priznati grešku.

- Radije vrijeđaju novinare i javno omalovažavaju njihov rad. O moralnoj odgovornosti – kad je evidentno da su novinari uspjeli javnosti podastrijeti dokaze o prevarama, lažima i prikrivanju podataka – u Hrvatskoj se ne podnose ostavke! Kako se boriti protiv takvih ljudi? Rekla bih jednostavno - neprestanim pitanjima i potpitanjima temeljenim na činjenicama! Nikako ne odustajanjem! Novinari, ma koliko im teško bilo, ne bi smjeli napustiti svoju uloge čuvara demokracije, jer jedan dio današnjih političara zaista misli da su svojom funkcijom bogom dani i da su nedodirljivi i da im je sve dozvoljeno - rekla je Vilović.

Zastrašujućih 20 posto ispitanika je reklo kako su od njih tražili da odaju izvore. Pitali smo profesoricu Vilović radi li se tu o elementarnom neznanju ili nečem drugom.

- Svaki novinar zna da su mu izvori svetinja. To je prva lekcija o važnosti međusobnog povjerenja novinara i njegovih izvora. Pristojni ljudi koji znaju ponešto o novinarstvu nikada ne pitaju o izvorima jer na ta pitanja novinari ne odgovaraju i da su pod prijetnjom pravnih sankcija, pa i zatvora. Moguće je da se ovdje radi o neznanju. S druge strane ima i pokušaja manipuliranja, zastrašivanja, ucjenjivanja novinara. Naime, ako novinarska profesija pod pritiskom brzih, često i površnih informacija, gubi svoje mjesto vjerodostojnog analitičara, onda je jasno da će neki ‘slučajni’ novinar u zamjenu za manipulaciju odati svoj izvor. Ipak, vjerujem da kod većine profesionalaca ovaj zahtjev o odavanju izvora ne nailazi na plodno tlo - objasnila je profesorica Vilović.

I konačno, samo 26 posto ispitanika reklo je kako pripada nekoj profesionalnoj organizaciji ili društvu. Profesoricu Vilović pitali smo da nam odgovori koji bi uzroci mogli biti tome.

- Uzroci mogu biti različiti, ali možda je jedan od njih što novinari ne vide veliku korist od strukovnih organizacija. Nisam sigurna da znam odgovor, ali općenito nema ni jedinstva ni solidarnosti među novinarima ni u Hrvatskoj, a izgleda ni drugdje u susjedstvu. Akcije i prosvjedi se događaju sporadično i nerijetko su povezane s datumima obilježavanja medijskih sloboda. Usudila bih se reći da je novinarima ponekad teško istupati slobodno kroz novinarske udruge, ako su zaposleni u medijima koji imaju puno problema, a oni tamo ne mogu baš ništa promijeniti. Mnogi novinari-aktivisti su zapravo razapeti između želje da mijenjaju postojeće loše stanje u novinarstvu, a s druge strane nemaju preveliku sigurnost u svojoj medijskoj kući gdje mogu dobiti otkaz. Hrvatska je mala zemlja i sve je povezano. Teško je povjerovati da postoji veći broj medija gdje možete pisati po profesionalnim standardima novinarstva i slobodno, i k tome hraniti obitelj. Možete pronaći svoje mjesto u on line medijima, osobito u ozbiljnim portalima, i uživati u svom poslu, ali nema jamstva da od toga možete preživjeti - zaključila je profesorica Vilović.

Hrvatsko novinarsko društvo ne odustaje od ustrajnog branjenja novinarskih sloboda. U petak su, zajedno sa Sindikatom novinara Hrvatske, održali tiskovnu konferenciju na kojoj su napad na Andreu Topić nazvali 'groznim, odvratnim i brutalnim'. Predsjednik HND-a Hrvoje Zovko kazao je da je se radi o posljedici ozračja u kojem su novinari krivi za sve, prozvavši državne vlasti za šutnju i to u razdoblju dok Hrvatska predsjedava Europskom unijom.

- Zastrašujuća je šutnja ljudi koji vode ovu državu. Ta je šutnja pogonsko gorivo onima koji misle da mogu nekažnjeno napadati novinare – rekao je Zovko najavljujući da će o stanju s medijskim slobodama HND obavijestiti međunarodnu javnost, ne isključujući organizaciju još jednog prosvjeda.

Čelnica SNH-a Maja Sever naglasila je da je došlo do pogoršanja radnih uvjeta za novinare koji su izloženi pritiscima i zastrašivanju.

- Želimo da se osiguraju normalni uvjeti za rad. Pozivamo poslodavce i nakladnike da novinarima osiguraju sigurnost, a ne da prioritet bude ušteda. Na ovakve zadatke novinarke trebaju ići s kolegom fotoreporterom, a ne sama – kazala je Maja Sever.

1/1