Novosti

Kultura

U znaku angažiranosti

Jubilarno 15. izdanje Zagreb film festivala održat će se od 11. do 19. novembra: ‘Koliko god političari šutjeli ili ne željeli razgovarati o tome, regionalna koprodukcija je nešto što održava kinematografiju’, kaže direktor ZFF-a Boris T. Matić

G1l2gv3cx5prk8r44aspbvu4cea

Predstavljanje programa 15. Zagreb film festivala (foto Luka Stanzl/PIXSELL)

Na 15. izdanju međunarodnoga Zagreb film festivala (ZFF), koji se od 11. do 19. novembra održava na više lokacija u Zagrebu i u drugim hrvatskim gradovima, publika će imati priliku uživati u 40 naslova u konkurenciji za nagrade, mahom društveno angažiranih: 13 dugometražnih, deset kratkometražnih, deset domaćih u programu Kockice i sedam u ciklusu Ponovno s nama. Festival otvara ‘Božanski red’ Petre Volpe, koji podsjeća na to da žene u Švicarskoj pravo glasa nisu imale puno dulje od ostalih Evropljanki, sve do 1971., a zatvara ga ‘Žaba’ Elmira Jukića, drama s elementima crne komedije koja je na Sarajevo film festivalu ovjenčana nagradom publike.

Pored filmova u natjecateljskoj konkurenciji, ZFF donosi i niz naslova u programima: Plus je namijenjen srednjoškolcima, Bibijada djeci, tema buntovništva obrađuje se u Filmu neposluha, Moj prvi film donosi debitantska ostvarenja najznačajnijih švedskih redatelja, Velikih pet presjek najboljih ostvarenja pet najvećih evropskih kinematografija. Ove godine tu je i Dan Lux filma. Jubilarno festivalsko izdanje prokomentirao je direktor ZFF-a Boris T. Matić.

- Kad smo pokrenuli festival, govorio sam ekipi da trebamo izdržati sedam-osam godina da bismo postali činjenicom. Naravno, uvijek je postojao strah hoćemo li skupiti dovoljno novca da ga održimo, ali sam ponosan što smo dogurali do 15. izdanja pa sad neskromno očekujem da ih bude barem još toliko - kaže Matić, koji smatra da je ZFF značajno pridonio razvoju filma i filmske kulture u Hrvatskoj.

- Dovodili smo filmove iz raznih zemalja svijeta i često je to bila jedina prilika da ih zagrebačka publika vidi. Osim toga, filmovi sa ZFF-a sad se vrte i po gradovima, pa će tako riječka publika birati svog favorita u ciklusu Ponovno s nama, u kojem prikazujemo filmove čiji su autori svojedobno bili festivalski gosti. Namjera nam je bila podržati debitante s filmom ili dva u natjecateljskom programu, a u Kockici smo predstavili i nove hrvatske filmaše. Isto tako, mladi autori dobivaju podršku kroz Industriju, sad već regionalni program - dodaje Matić.

Publici ovogodišnjeg ZFF-a predstavit će se i filmska scena Crne Gore.

- I to je regionalna suradnja. Koliko god političari šutjeli ili ne željeli razgovarati o tome, regionalna koprodukcija je nešto što održava kinematografiju. Pored HAVC-a, svake su godine hrvatski filmovi od 30 do 50 posto sufinancirani sredstvima Slovenije, Srbije, BiH, pa i Makedonije. Uostalom, i na špicama danskih, norveških ili švedskih filmova vrlo često vidite da je riječ o skandinavskoj koprodukciji - govori direktor ZFF-a.

ZFF će ove godine prikazati dva slovenska i dva bosanskohercegovačka filma, od kojih su tri nastala u koprodukciji s Hrvatskom.

- Ovo je jedna od godina u kojoj na festivalu neće biti izvorno srpskih redatelja, ali će zato biti koprodukcija: moramo biti svjesni da je svaki film kojem je Hrvatska koproducent i naš film te se time trebamo ponositi - ističe Matić.

Koordinatorica ZFF-ovih programa Selma Mehadžić kaže da je ovogodišnja berba sjajna.

- Skupili smo filmove koji progovaraju o aktualnoj svjetskoj situaciji i temama, uz ostalo i o u obiteljima kao mikrozajednicama iz kojih proizlaze sve frustracije. Pored sjajnih imena poput Andreja Zvjaginceva, tu je i niz debitanata za koje sam sigurna da će kroz koju godinu opet biti s nama s novim naslovima. Svake se godine za ZFF prijavljuje sve više filmova: ove ih je za dugometražni bilo 300, za kratkometražni oko 400, a za Kockicu 50-60. Ciklus Ponovno s nama nije toliko zahtjevan za selekciju jer pratimo redatelje koji su već bili kod nas, no i tu je riječ o tridesetak, četrdesetak naslova, tako da smo sveukupno za ovogodišnje izdanje pogledali oko 800 filmova - rekla nam je Selma Mehadžić.

- Prijašnjih je godina ZFF bio jedino mjesto na kojem su se mogli vidjeti nezavisni filmovi, ali se to promijenilo stoga što sve više filmova nakon festivala ide u redovitu distribuciju: uglavnom je riječ o atraktivnijim autorima i naslovima o kojima se više priča. Iz glavnog programa u kinodistribuciju dospije barem trećina festivalskih naslova i to uglavnom u mrežu nezavisnih kina: važno je da takva mreža postoji jer se njome otvaraju vrata dobrim nezavisnim filmovima koje multipleksi odbijaju prikazati. Osim toga, distribucija nezavisnih kvalitetnih filmova dio je podrške evropskom filmu - dodaje Mehadžić.

Selektorica programa Film neposluha Diana Nenadić istaknula je izazovnost činjenice da se ove godine obilježava stogodišnjica Oktobarske revolucije, a dogodine je i obljetnica 1968., jedne od najturbulentnijih godina prošlog vijeka.

- Program nije zamišljen kao panorama i nije riječ samo o političkom neposluhu. Kreće se od filmova 1930-ih do onih suvremenih i pokušavaju se obuhvatiti različiti oblici neposluha; uglavnom su tu manje-više poznati filmovi u kojima se osjeća da redatelji stoje iza njih, dakle da nisu samo radili film nego i da dijele stajališta svojih likova - kaže Nenadić.

S naših su prostora tu slovenski film hrvatskog autora Vlade Kristla ‘General i pravi čovjek’, srpski ‘Mlad i zdrav kao ruža’ Jovana Jovanovića, jedan od najznačajnijih a publici manje poznatih crnovalnih naslova, te ‘Odgođena revolucija’ Martine Globočnik i Vlatke Vorkapić koji zapravo tematizira nedostatak neposluha, a na ZFF-u će imati hrvatsku premijeru.

- Iako nam to nije bila nit vodilja, ispalo je da imamo četiri-pet zabranjivanih i cenzuriranih naslova, premda nam je ključni kriterij bio da autori stoje iza filmova čiji se junaci prepoznaju po stavovima i svjetonazoru, koji su angažirani i kritički promišljaju situaciju u kojoj žive - objašnjava Diana Nenadić.

Inja Korać upoznala nas je s edukativnim networking programom Industrija.

- Program je u posljednje dvije godine iznenađujuće narastao, na što je utjecalo dobro stanje audiovizualnog sektora. Osim masterclassa ZFF-a koji vode eminentni redatelji, od lani imamo i program kroz koji u suradnji sa šest regionalnih filmskih akademija u Zagreb dovodimo dvoje studenata, koji prate otvorene sadržaje i imaju svoje pripremne radionice, a o projektima koje su prijavili odlučuje sedmero ljudi iz postprodukcijskih studija koji im za nagradu daju svoje usluge. Prije šest godina pokrenut je Moj prvi scenarij, na koji se prijavljuju projekti od kojih odabiremo četiri iz evropskih zemalja i dva iz Hrvatske. Autor najboljeg projekta ove će godine tjedan dana provesti u Londonu, a lanjski je išao u Berlin. Kad je projekt pokrenut, maštali smo o tome da se film po scenariju razvijenom na našoj radionici prikaže na festivalu i to se ove godine zbiva sa ‘Žabom’, što je velika stvar - ističe Inja Korać, dodajući da je ovakav pitching forum za studente jedini takav projekt u regiji.

Kultura

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više