Teško da će zagrebački Odbor za imenovanje naselja, ulica i trgova, kojim predsjeda Zlatko Hasanbegović, pokrenuti raspravu o nazivu Ulice Franje Nevistića, novinara i pravnika (1913. – 1984.). Od uspostave do sloma NDH Nevistić je bio urednik časopisa ‘Spremnost’, kraće vrijeme tajnik u kabinetu ministra pravosuđa i bogoštovlja Mirka Puka, kao i tajnik poslanstva NDH u Rimu. U Zagrebu djeluje i zaklada pod njegovim imenom.
Da radi u nekom drugom sastavu, Odbor bi se mogao pozabaviti i Ćirom Truhelkom, povjesničarem umjetnosti, arheologom i pravašem, koji primjerice u svojoj autobiografskoj knjizi ‘Uspomene jednog pionira’ (str. 117) o Srbima piše kao o ‘etnički tuđem rasnom elementu, koji po geopolitičkom položaju pripadaju različitim kulturnim područjima te nikada nisu imali zajedničke povijesti, vjere i kulturnog života (…)’
Za razliku od hrvatske, u engleskoj inačici Wikipedije nazvan je jednim od glavnih preteča rasističke ustaške ideologije. Truhelka je promovirao ideju o pripadnosti muslimana hrvatskoj naciji, kao i Pavelićev ustaški pokret, o čemu u svojoj knjizi ‘Muslimani i hrvatski nacionalizam 1941. – 1945.’ piše povjesničarka Nada Kisić Kolanović. No ništa od toga ne nalazimo u zborniku posvećenom Truhelki u izdanju Matice hrvatske iz 1994. godine.
Mate Kapović, lingvist i donedavni rotacijski zastupnik Radničke fronte u zagrebačkoj Skupštini, kaže da Franjo Nevistić – koji se istaknuo samo djelatnošću u NDH i ustaškoj emigraciji – ni po čemu ne zaslužuje ulicu u Zagrebu i da je tu riječ o očitom profašističkom revizionizmu.
- Što se tiče Truhelke, kod njega bi se moglo argumentirati da je zaslužio ulicu svojim opsežnim opusom kulturnog radnika te bi mu se eventualno moglo progledati kroz prste za profašističke i rasističke stavove pred kraj života. No teško je vjerovati da je ulicu dobio zbog svojih knjiga o bosančici. Svakako, čitava se priča uklapa u postojeći revizionistički trend - kaže Kapović.
Dodaje da je problem širi: rasističke, antisemitske i slične stavove imao je primjerice i sam ‘otac domovine’ Ante Starčević, koji ima trg u Zagrebu, a njegov je lik na novčanici od tisuću kuna.
- Ne treba ni govoriti da je i samo ime ‘kuna’ uzeto izravno prema valuti NDH, što se više praktički ne problematizira - ističe Kapović.
