Novosti

Društvo

Uslužna ekonomija

Splitski povjesničar umjetnosti Ivo Babić postao zvijezda šibenskog festivala FALIŠ: ‘Pretjeruje se u tom folkloru glumljenja sluga, postajemo previše servilni i konobarski uljudni, postajemo narod zabavljača’, smatra profesor Ivo Babić

891epblrlcxhmymp7kr722yzg7v

Split, srpanj 2018. (foto Miranda Čikotić/PIXSELL)

Usprkos svim uglednim gostima ovogodišnjeg FALIŠ-a, Festivala alternative i ljevice u Šibeniku, među kojima je bio i jedan od najutjecajnijih teologa današnjice Jürgen Moltmann, apsolutna zvijezda ipak je postao Ivo Babić. Ovaj povjesničar umjetnosti i nekadašnji rektor splitskog sveučilišta oduševio je Šibenčane iskrenim jednosatnim izlaganjem na temu ‘Turističke destinacije: pusti gradovi Dalmacije’ koje je u više navrata morao prekidati zbog pljeska četiristotinjak okupljenih.

Upozoravajući na gubitak autentičnosti Dalmacije, profesor Babić je kao poseban problem istaknuo odumiranje dalmatinskih gradova koji ljeti postaju turističke destinacije s jedinim ciljem da se turistima uzme koji euro, dok su zimi gradovi duhova, ispražnjeni od ljudi. ‘Tko vjeruje u duhove, u našim gradovima zimi ih može naći’, kazao je Babić. Prema njegovim riječima, u gradovima se stvara nova semiotika turističkih reklama, privatizirani su javni prostori, trgovi i ulice gube se u korist štekata kafića, restorana i suvenirnica. ‘Pretjeruje se u tom folkloru glumljenja sluga, postajemo previše servilni i konobarski uljudni, postajemo narod zabavljača. Čudi me kako se uz broj noćenja ne broji i broj općenja’, ironizirao je Babić, a prenio portal ŠibenikIN.

Kad gleda turističke fešte, kaže, žao mu je ljudi koji obučeni u gusare čine budale od sebe, dok se utrkuju s jedne strane tovari, a s druge konobari s tacnama. ‘Sve to spada u takozvanu zimmer frei ideologiju. Stvorila se cijela jedna nova ideologija i rječnik, a meni ostarjelom nije jasno što znači turistički proizvod. Pa brend… Pratim te nove riječi, eto nema političkog diskursa, a da se ne spomene ‘priča’. Možda kao znak infantilnosti, a možda i za skrivanje istine. Te su negativne posljedice turizma u konačnici rezultirale umiranjem gradova koji se prazne ne samo stanovništvom, već im se prazne ekonomske i simboličke funkcije. Hoćemo li od gradova učiniti muzeje ili rezervate pa da glumimo folklor kao kad na Havajima pozdravljaju turiste ili ćemo od gradova napraviti živi organizam? Gubimo autentične funkcije, prodajemo kineske suvenire kao prilog globalizaciji, Zagoru pretvaramo u Provansu i glumimo nešto što nismo’, upozorio je Babić.

Turizam sa sobom nosi i ekološke probleme kojih mnogi nisu svjesni. ‘Neki kažu da naša civilizacija baca sebi govna u lice. Mi bacamo nenormalne količine smeća, u Splitu ga dnevno bude 300 tona, što je ogroman problem jer gradovi nisu samo njegove fasade nego i njegovi problemi. Turisti, iako su dragocjeni gosti, ostavljaju smeće pa čovjek za sobom dnevno ostavlja kubični decimetar fekalija. Dok mi maštamo o neograničenom rastu, ljeti nam ponegdje nedostaje pitke vode. Kruzer koji dovede tri tisuće gostiju dnevno proizvede do 12 tona krupnog otpada i 1.203 kilograma ugljičnog dioksida po kilometru plovidbe. U nekim mjestima ih časne sestre zvonjavom pozdravljaju, a mi im se radujemo zbog deviza’, istaknuo je navodeći primjere komunalne anarhije koji su doveli do toga da se uzurpiraju trgovi i pločnici, da je splitski javni WC pretvoren u kafić, a zgrada biroa u hotel.

FALIŠ je počeo u znaku Hrvoja Zekanovića, zastupnika desne i revizionističke stranke Hrast, koji je održao dvije konferencije za novinare pokušavajući spriječiti gostovanje mitropolita zagrebačko-ljubljanskog Porfirija na ekumenskom susretu s fra Antom Vučkovićem, ali ne samo da u tome nije uspio, nego su Šibenčani velikim odazivom i pljeskom popratili njihov okrugli stol pod nazivom ‘Bog na razmeđi vjere i ideologije’.

Društvo

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više