Novosti

Rabljena sedmica

Uspješni porazi

Bude li poraz bandićevaca i pridruženih HDZ-ovaca te njima sličnih pojava poput škorista upotpunjen u drugom krugu, minuli će se lokalni izbori opravdano smatrati uspješnima

Large rabljena

Stvari stoje dobro u Zagrebu (foto Sanjin Strukić/PIXSELL)

Porazi

Vlast kvari, a prevelika očekivanja proždirala su i one koji čekaju i one koji su čekani. Ipak, bude li poraz bandićevaca i pridruženih HDZ-ovaca te njima sličnih pojava poput škorista upotpunjen u drugom krugu, minuli će se lokalni izbori opravdano smatrati uspješnima, čak i ako uskoro uslijede razočaranja izabranima. Zasad stvari stoje dobro u Zagrebu, gdje Tomislav Tomašević ima, po svemu sudeći, nedostižnu prednost pred Miroslavom Škorom, dok u Splitu Ivica Puljak iz Centra vodi nekoliko postotaka ispred HDZ-ovca Vice Mihanovića. Zagrebačka je priča završena, odnosno bilo bi svjetsko čudo da nije, splitska još traje, ali ima razloga za optimizam. HDZ gubi većinu i u nekim predstavničkim tijelima u Dalmaciji, ugrožena mu je vlast u skupštini Šibensko-kninske županije, ne stoji sjajno ni u onoj Splitsko-dalmatinskoj gdje, istina, njihov kandidat za župana Blaženko Boban vodi dvadesetak posto pred SDP-ovim Rankom Ostojićem, što je civilizacijski interesantan fenomen. Sama činjenica da se čovjek koji je priznao paljenje scenografije filma probija prema novom mandatu zvuči... Upišite što želite. Stanje je loše na istoku, HDZ čvrsto drži Slavoniju, povampirio se u Osijeku, a u Vukovaru grad preuzima Ivan Penava čija je politika daleko od idealne u međunacionalnoj sredini. Nekoliko desetljeća nakon što se pojavilo, višestranačje polako prodire u svaku hrvatsku zabit, ulazi u sve hrvatske provincije, tamo gdje su desetljećima drmala uvijek ista lica. To jest korak naprijed. Kamo će on odvesti, znat ćemo za koji mjesec ili godinu, a najkasnije na narednim parlamentarnim izborima.

 

Škoro

Zagreb će svakako biti izazovan za HDZ-ovce, jer u drugom su krugu suprotstavljeni Tomislav Tomašević i Miroslav Škoro. Tomaševića ne podnose programski, a Škoru osobno. I sad, hajde ti odluči. Andrej Plenković je tim povodom zapazio kako je "politika HDZ-a u ovakvim situacijama ista. O tome će odlučiti predsjednik Gradskog odbora HDZ-a, ali poznato je da biračima prepuštamo da odluče. Mi smo demokršćanska stranka, nećemo poput drugih pozivati ljude da zaokružuju broj tri ili da unište listiće. Ja uvijek izlazim na izbore". Dobro je, sad i to znamo. Duga je, ali i sadržajno vrlo kratka povijest razilaženja Škore i HDZ-ovaca: u najkraćem, on okuplja sve one drage ljude koji političke apetite ne mogu namiriti u HDZ-u i nisu baš ljubitelji suradnje s manjinskim predstavnicima. Stoga je jasno da Plenković nije oduševljen riječima svog potpredsjednika u stranci Ivana Anušića koji je zapazio kako je "logično glas dati svjetonazorski najsličnijem kandidatu", a između HDZ-a i Škorinih premalo je razlika da ih se ne bi smatralo ideološki sličnima. Naravno, Plenković je i ovo odšutio. A i što bi, uostalom, Slavonija mu je trenutno zadnja pouzdana utjeha.

 

Zlata

Dok se veći dio države bavi izbornim rezultatima, vrhovni suci odlučuju o svojoj sudbini. Na općoj sjednici svih sudaca kao točka dnevnoga reda našlo se izjašnjavanje o petero kandidata za predsjednika suda. Najviše pažnje privlačio je njihov stav o Zlati Đurđević, kandidatkinji koju je prvo mudro predložio, a potom i ne baš pametno zastupao predsjednik države Zoran Milanović. Đurđević je dobila jedan glas od 33 prisutnih sudaca, a i to je glas više od ostalih kandidata – sutkinje Visokog kaznenog suda Lane Peto Kujundžić, suca osječkog Trgovačkog suda Borisa Vukovića, pravnice sa splitskog Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Snježane Rizvan te zagrebačkog odvjetnika Šime Savića. Rasprava o predloženim osobama trajala je, prema neslužbenim informacijama iz dnevnih listova, četrdesetak minuta. Također neslužbeno, o Đurđevićinu su programu primijetili da više nalikuje razmatranju stanja u pravosuđu nego onome što bi trebao biti, dakle program predsjednika Vrhovnoga suda. Mišljenje opće sjednice Vrhovnoga suda nije obavezujuće za predsjednika, on će ionako predložiti Đurđević, rekao je, a ona ionako neće dobiti većinsku podršku u Saboru, rekli su čuvari saborske većinske podrške. Što znači da će se, ne dogodi li se negdje neki iznenadan bljesak razuma, izbor predsjednika Vrhovnoga suda vratiti na početak. Milanović je kazao da ga stav vrhovnih sudaca nije iznenadio. "Naravno da ne žele nikoga tko nije dio njih. Nije dobro da je zapovjednik policije netko tko ima kumove i rođake u selu, dobro je da dođe netko izvana. Znamo da će onaj tko dođe naići na ne baš prijateljski ambijent", izjavio je Milanović i nastavio: "Pokazuje se da bi oni to sami sebi najradije ko seka i braco izabrali, ali to nije dobro. Postoji golema autonomija i samovolja na svim razinama, valjda Sabor može izabrati predsjednika Vrhovnog suda. Nije dobro ako je zapovjednik policije netko tko ima kumove i rođake u selu." Prema onome što se čulo, Đurđević se više neće javljati.

 

Afere

U hrvatskom se zdravstvu nižu skandali: tek što je završio onaj s dugovima veledrogerijama, počeo je s Cuspisom, omiljenom informatičkom firmom Vilija Beroša. Tek što je to završilo, počela je priča o Beroševu opozivu. Tek što je željezna ruka saborske većine i to otklonila, počela je priča o Dijani Zadravec, predstojnici Kliničkog zavoda za dijagnostičku i intervencijsku radiologiju u Kliničkom bolničkom centru Sestara milosrdnica. Liječnici se žale na komunikaciju s njom, kažu kako su uvjeti za rad teški, pa je i Mario Zovak, ravnatelj bolnice, dao ostavku, zamijenio ga je vršitelj dužnosti Zoran Vatavuk, potpisuju se peticije za nju, dižu se bune... Konačno je smijenjena. Čekamo novu aferu u zdravstvu.

Potražite Novosti od petka na kioscima.
Informacije o pretplati pronađite ovdje.

Politika

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više