>

novosti logo

Piše Tena Erceg

Ustajte, vi evropsko roblje

Iako se Orbanov Fidesz predstavlja kao suverenistička stranka, čini se da je njihov ‘zakon o ropstvu’ donesen pod pritiskom njemačke automobilske industrije. U Mađarskoj su uslijedili masovni protesti koji bi mogli predstavljati početak okupljanja tamošnje opozicije

U Mađarskoj su se proteklih tjedana događali masovni protesti koji bi mogli predstavljati početak okupljanja tamošnje opozicije u cilju ugrožavanja neprikosnovene vlasti stranke desnice Fidesz premijera Viktora Orbana. Protesti su započeli nakon što je 12. prosinca tamošnji parlament potvrdio amandman na zakon o radu, takozvani zakon o ropstvu, kojim se poslodavcima daje pravo da od radnika zahtijevaju ne više 250 nego 400 prekovremenih radnih sati godišnje, dok se rok za plaćanje prekovremenog rada produžava s jedne na tri godine.

Protestu je prethodio bezuspješan pokušaj opozicije da spriječi izglasavanje ove mjere, nakon čega se grupica opozicijskih političara iz cijelog političkog spektra, od socijalista preko zelenih pa do profašističkog Jobbika, zaputila u zgradu javne televizije MTVA, dok su se na ulicama Budimpešte spontano okupljale tisuće građana. Zastupnici su pokušali ući u zgradu televizije i u eteru pročitati pet zahtjeva, no to im nije dozvoljeno, već su ih redari izbacili iz zgrade, iako im njihova funkcija daje pravo ulaska u sve javne institucije.

Na ulicama ne samo glavnoga, već i niza drugih gradova nastavljeni su protesti u kojima se tražio odlazak Fidesza s vlasti, a prosvjednici su s jednakim odobravanjem pozdravljali govornike iz svih stranaka, što se dosad nije događalo. Iako su protesti bili mirni, policija je koristila suzavac i druge oblike nasilja, ljudi su nasumično hapšeni, uz zakonski upitno prikupljanje osobnih podataka, a zastupnica opozicijske stranke Momentum zadržana je preko noći u pritvoru bez ikakvog razloga.

Vlada je proteste nazvala nezakonitima, antikršćanskima i orkestriranima od strane Georgea Sorosa, a javni servis, kao i većina ostalih medija koji su praktički svi režimski, o protestima je izvijestio šturo i pristrano.

Opozicijski zastupnici na televiziji su namjeravali pročitati sljedeće zahtjeve: ukidanje ‘zakona o ropstvu’, smanjenje broja prekovremenih sati policajaca, neovisno pravosuđe, pristupanje Mađarske Evropskom tužilaštvu i slobodne javne medije, uključujući i ostavku direktora javnog servisa.

Na istoj sjednici zastupnici vladajuće većine donijeli su i novi zakon o upravnim sudovima koji bi se trebali baviti politički osjetljivim slučajevima kao što su pritužbe na izborni proces ili one koje se tiču javnih nabava. Opozicija smatra da je funkcija ovog ‘paralelnog pravosudnog sustava’ zaštititi vladajuće od sudskog progona, jer isti zakon propisuje da će suce tih sudova birati ministar pravosuđa, čime se direktno krši trodioba vlasti.

Obrazlažući ‘zakon o ropstvu’, koji je vjerojatno u suprotnosti s Evropskom direktivom o radnom vremenu, vlada je rekla da se njime želi odgovoriti na kronični manjak radne snage. S 4,2 posto u prošloj godini Mađarska zaista ima jednu od najnižih stopa nezaposlenosti u Evropskoj uniji, no to je prije svega rezultat višegodišnjeg pada nataliteta i tzv. odljeva mozgova. Bivši evropski povjerenik za zapošljavanje, ekonomist László Andor, ‘zakon o ropstvu’ nazvao je ‘logičnim rezultatom Orbanove politike tržišta rada koja uključuje mjere protiv sindikata i koja je dovela do stagnacije plaća i povećala emigraciju’.

Ideologija uz pomoć koje je Fideszu u travnju ove godine po treći put zaredom pošlo za rukom osvojiti vlast, i to dvotrećinskom većinom, uvelike se temelji na retorici državnog protekcionizma i zaštite mađarskog naroda od predatorskih evropskih institucija i multinacionalnih kompanija. Još u kolovozu 2010. Fidesz je obznanio da je ‘dosta diktata EU-a i Međunarodnog monetarnog fonda’ te da on, umjesto sluganske poslušnosti kakvu su iskazivali dotad vladajući socijalisti (MSZP), pokreće ‘borbu za ekonomsku slobodu’ i ‘ponovnu uspostavu neovisnosti zemlje’. No ‘zakon o ropstvu’ izbacio je na površinu prilično vulgarne neoliberalne nakane Fideszove vlade, naime Orbanov sluganski odnos prema njemačkoj automobilskoj industriji koja je, po svemu sudeći, na njegovu vladu izvršila pritisak da izglasa povećanje broja prekovremenih sati.

Prema onome što je dosad izašlo na vidjelo, čini se da su se Orbanova vlada i predstavnici kompanije BMW ljetos dogovorili da će njemački proizvođač umjesto u Slovačkoj novu tvornicu otvoriti u mađarskom Debrecenu, pod uvjetom da vlada omogući maksimalnu eksploataciju radnika. Investicija teška milijardu eura trebala bi zaposliti oko tisuću ljudi koji će godišnje proizvoditi 150.000 automobila, a Mađari su, čini se, ‘zakon o ropstvu’ protumačili kao pokazatelj da Orban ne štiti vlastiti narod, već ih prisiljava da rade više za Nijemce.

Budući da je ‘zakon o ropstvu’ socijalna odnosno ekonomska mjera s kojom se mogu identificirati ljudi različitih svjetonazorskih opredjeljenja, tako su i ovi protesti prva masovna pobuna protiv vladajućeg režima od 2006. godine, no tada je predmet bijesa bio MSZP-ov premijer Ferenc Gyurcsány, koji je snimljen kako govori da njegova vlada ‘danju i noću’ građanima laže. Socijalisti su tada potpuno kompromitirani, zbog čega je ostatak opozicije dosad nevoljko ili nikako s njima htio imati ikakvog posla. To je razlog zbog kojeg se sadašnji protesti smatraju svojevrsnom prekretnicom, jer su doveli do ujedinjenja opozicije oko ovog pitanja.

Upravo se razjedinjenost opozicije smatra jednim od razloga zbog kojih je Fidesz uspio konsolidirati vlast do te mjere da ga je praktički nemoguće maknuti ili spriječiti bilo koju njegovu zakonsku ili ustavnu intervenciju, primjerice onu da se iz zemlje definitivno protjera Srednjoevropsko sveučilište koje je utemeljio George Soros, ili u listopadu provedenu ustavnu promjenu kojom se kriminalizira beskućništvo, a koju su Ujedinjeni narodi okarakterizirali kao ‘okrutno, nehumano i ponižavajuće postupanje’ prema ljudima bez doma.

Prema recentnim istraživanjima, zahtjeve opozicije podržava 66 posto ispitanih, a Fideszovih birača 38 posto, dok agencije navode i da jezgru prosvjednika čine ideološki protivnici režima, kojima su se sada pridružili i oni pogođeni ‘zakonom o ropstvu’. Budući da od protesta nastoji profitirati i krajnja desnica, neizvjesno je kojim će se smjerom oni dalje kretati, kao i hoće li se ubuduće nastaviti. No sljedeći prosvjed trebao bi se održati već za Novu godinu, dok se za siječanj najavljuju štrajkovi.

1/1