Novosti

Manjinski zastupnik

Устaвни суд бeз стручњaкa

Нaкoн штo je Сaбoр пoтврдиo 10 судaцa Устaвнoг судa, зaступник Mилoрaд Пупoвaц je истaкнуo дa сe пaрлaмeнтaрнe стрaнкe, кoje су судjeлoвaлe у прeгoвoримa oкo имeнoвaњa, нису држaлe критeриja прoписaних Устaвним зaкoнoм

Ffz3jh0gmqlj7d34dhl9leczyhf

Milorad Pupovac (foto Patrik Macek/PIXSELL)

Nakon što je Sabor potvrdio 10 sudaca Ustavnog suda RH, zastupnik Milorad Pupovac je istaknuo da se parlamentarne stranke, koje su sudjelovale u pregovorima oko imenovanja ustavnih sudaca, nisu držale kriterija propisanih Ustavnim zakonom o Ustavnom sudu.

- U Ustavnom sudu imat ćemo četiri odvjetnika, četiri političara, jednog suca iz uprave i dvojicu koji imaju iskustvo sudaca, a nema stručnjaka za ustavno pravo, osim kolege Maria Jelušića. Imali smo priliku za dogovor, ali je dogovoreno protivno najvišim kriterijima - rekao je Pupovac. Naveo je i da je u akademskoj zajednici plagijat najgore kršenje pravila koje može postojati, aludirajući na kandidatkinju Snježanu Bagić, koja je javno priznala da je za seminar u Beogradu prepisala dio rada kolege Teodora Antića, koji se također kandidirao za ustavnog suca, ali nije dobio podršku Odbora za Ustav.

Ugrožavanje besplatne pravne pomoći

Na saborskoj raspravi o Izvještaju o ostvarivanju prava na besplatnu pravnu pomoć i utrošku sredstava u 2015. godini, u ime Kluba SDSS-a i Reformista, zastupnik Mile Horvat naveo da je besplatna pravna pomoć, kao institut RH, uređena Zakonom o besplatnoj pravnoj pomoći 2009. godine. Četiri godine kasnije unesene su u Zakon izmjene kojima se željelo neutralizirati otežavajuće proceduralne okolnosti, koje su bile prepreka ostvarivanju primarne (davanje pravnih savjeta i pisanje podnesaka) i sekundarne (odvjetnička zaštita) besplatne pravne pomoći.

- Zadnjom izmjenom Zakona ukinute su zabrane promidžbe za pružatelje besplatne pravne pomoći. Pojednostavljena je i procedura za dobivanje rješenja za pravo na besplatnu pravnu pomoć, pa korisnik više ne mora popunjavati uputnicu kao prethodnu radnju za ostvarivanje pomoći ni čekati rješenja Državnog ureda za njeno odobrenje, jer pri tom čekanju obično isteknu razni rokovi, čime se gubi smisao takve pravne zaštite. Po novom zakonu se besplatna pravna pomoć odobrava za svaki pravni problem, dakle osim imovinskih prava pokrivaju se i svi ostali predmeti. I imovinski cenzus bio je vrlo bitan kriterij za ostvarivanje prava na besplatnu pravnu pomoć, a utvrđen je na 3.326 kuna. Bitno je i što je Zakon predvidio projektno financiranje udruga za besplatnu pravnu pomoć odnosno omogućio njenu dostupnost, jer tamo gdje nema organiziranih državnih ureda, postoje udruge koje na terenu provode primarnu pravnu pomoć. Na primjer u Lici, bez tih udruga koje izlaze na teren, građani bi morali putovati i 200 kilometara do prve besplatne pravne pomoći. Udruge su putem svojih projekata vrlo angažirane na pružanju besplatne pravne pomoći, a među najangažiranijima je Srpsko narodno vijeće, koje takve urede ima u Zagrebu, Rijeci, Karlovcu, Daruvaru i SAD-u - rekao je Horvat. Prošle godine podneseno je 11.500 zahtjeva za besplatnu pravnu pomoć.

- Od svih podnesenih zahtjeva za tom pomoći, odbijeno je njih 1.000, pa bi bilo dobro da znamo i razloge odbijanja - da li zbog neudovoljavanja kriterijima ili ograničenih sredstva u proračunu. Loše je ako zbog skromnih materijalnih sredstava ograničavamo ovaj koristan institut i puštamo ljude da se sami snalaze. Lani je u državnom proračunu za besplatnu pravnu pomoć predviđeno 4 milijuna kuna, no izmjenama iznos je smanjen na ispod tri milijuna kuna. Najviše zahtjeva podneseno je lani u državnim uredima Istarske županije 660, Karlovačke i Brodsko-posavske po 600 zahtjeva, Osječko-baranjske i Sisačko-moslavačke po 1000, a u gradu Zagrebu oko 1300 zahtjeva. Više od polovice ljudi koji ovu pomoć koriste su povratnici, ljudi koji novca nemaju za skupe advokate i skupe sudske procese, no moraju riješiti status. Korisnici pravne pomoći su hrvatski državljani, u najvećem dijelu, kao i djeca bez hrvatskog državljanstva, te stranci na privremenom boravku i tražitelji azila – zaključio je Mile Horvat.

Kronika

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više