>

novosti logo

Utrka s epidemijom

Lipanjsko oživljavanje srpske ekonomije poklopilo se s izbijanjem drugog vala epidemije koronavirusa u kojemu je broj novooboljelih i umrlih premašio i najviše brojke iz proljetnog vala

I srpska ekonomija poput svih drugih nacionalnih ekonomija proteklih nekoliko mjeseci trči utrku s epidemijom koronavirusa. U prvom proljetnom valu epidemije i ona je tu utrku izgubila. Kako se državne statistike vode kvartalno, i u Srbiji se njezini podaci vremenski ne podudaraju s početkom širenja epidemije: u prvom ovogodišnjem tromjesečju srpski BDP nastavio je rasti na valu lanjskog kretanja uzlaznom putanjom i u odnosu na isto razdoblje u prošloj godini porastao je za pet posto. Analitičari su, međutim, procijenili da je taj rast u ožujku usporen i zaustavljen zbog uvođenja drastičnih mjera radi suzbijanja epidemije koronavirusa koja je u tom mjesecu i u Srbiji buknula i uzela maha.

Zaključavanje stanovništva i brojnih kompanija u drugom kvartalu je i srpsku ekonomiju gurnulo niz padinu. Državni statističari ovih su dana objavili flash projekciju po kojoj je srpski BDP u drugom tromjesečju pao za 6,5 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Ukupno je od početka godine do kraja lipnja taj pad iznosio 0,9 posto. Premijerka Ana Brnabić ocijenila je da je to ‘fantastičan rezultat u uslovima najveće ekonomske krize koju svet pamti’.

Ekonomista beogradskog Ekonomskog instituta Ivan Nikolić kaže da treba sačekati da statističari objave konačne rezultate za drugi kvartal, ali i dodaje da ‘sada kada smo dobili dobar deo indikatora za jun očigledno je da će krajnji rezultat drugog tromesečja biti znatno bolji nego što se mislilo’. Njegova je procjena da će revidirani podaci pokazati da je BDP Srbije u drugom kvartalu pao između 5,5 do šest posto, što je značajno manje od prognoza koje su na početku epidemije najavljivale njegov dvocifren pad, jednak prosječnom padu ekonomija zemalja članica EU-a od oko 12 posto.

Nikolić ističe da je pad srpskog BDP-a bio manji nego što se prognoziralo ponajprije zbog mnogo bržeg oživljavanja privrednih aktivnosti u lipnju, o čemu svjedoče i podaci o rastu industrijske proizvodnje, potrošnje stanovništva, građevinarstva te poljoprivredne proizvodnje. Čak je i broj zaposlenih porastao u odnosu na isto lanjsko razdoblje, unatoč najavama masovnog dijeljenja otkaza zbog lockdowna uvedenog radi zaštite od koronavirusa.

Zadržavanje razine zaposlenosti dobrim je dijelom rezultat vladinih mjera među kojima se ističe tromjesečna isplata minimalnih plaća iz državnog budžeta svim zaposlenima u malim i srednjim, pa i velikim poduzećima, uključujući i ona koja nisu prestajala s proizvodnjom pod uvjetom da tri mjeseca nakon zadnje državne isplate minimalne plaće na otpuštaju više od deset posto zaposlenih. Proteklih dana Vlada Srbije odlučila je da će u kolovozu i rujnu iz proračuna isplatiti po 60 posto minimalne plaće svim zaposlenima koji su je dobili i u prvom paketu mjera, tako da se očekuje da se zaposlenost u Srbiji u ovoj godini neće naći na udaru koronavirusa, unatoč sindikalnim prognozama da će čak do milijun srpskih radnika zbog epidemije do kraja godine ostati bez posla.

No lipanjsko oživljavanje srpske ekonomije poklopilo se s izbijanjem drugog vala epidemije koronavirusa u kojemu je broj novooboljelih i umrlih premašio i najviše brojke iz proljetnog vala epidemije. Vlasti su odustale od drastičnog zatvaranja stanovništva i privrede što je omogućilo oživljavanje ekonomskih aktivnosti, ali je potaklo i razbuktavanje i širenje epidemiju koronavirusa. Bijes javnosti zbog novog razbuktavanja epidemije sručio se po glavama liječnika iz vladinog kriznog štaba jer oni su, navodno, popustili pod političkim pritiscima i pristali da naglo popuste epidemiološke mjere, prije svega zbog toga da bi se održali parlamentarni izbori. Malo tko je htio čuti njihove argumente da lockdown ekonomije nije moguć u duljem razdoblju i da je popuštanje drastičnih mjera bilo neizbježno kako bi se spriječio kolaps ekonomije, a onda i čitave države i društva.

I dok su zahtjevi za njihovom smjenom postajali sve glasniji, pogotovo iz liječničkih krugova, najava predsjednika Vučića da će zbog novog širenja epidemije opet uvesti policijski sat izvela je bijesne građane na proteste pred Narodnom skupštinom, pa je prozivanje članova zdravstvenog kriznog štaba zbog popuštanja mjera ostalo visjeti u zraku, jer je postalo očito da bi novo zaključavanje stanovništva i privrede produbilo konflikte i prelilo ih na ulice srpskih gradova.

Srbija se navikla da se u njoj svakoga dana koronavirusom zarazi nekoliko stotina njezinih građana i da ih umre do desetak dnevno. Pogotovo nakon što su brojevi zaraženih i umrlih počeli lagano padati pošto su i srpski građani počeli masovnije nositi maske i sami se čuvati od širenja virusa, umjesto da ih država čuva svojim drastičnim mjerama. Zamrlo je i potpisivanje peticije za smjenu liječnika iz vladinog kriznog štaba, a i opozicija, koja je pokušala na svoj mlin navesti nezadovoljstvo građana zbog ponovnog razbuktavanja epidemije i najave vraćanja policijskog sata, primirila se i pokušava se preustrojiti i pripremiti za političko djelovanje na duže staze.

Opozicijski Savez za Srbiju objavio je ovog tjedna da će zajedno sa strankama koje su bojkotirale parlamentarne izbore uskoro osnovati Udruženu opoziciju Srbije. Odluku o osnivanju Udružene opozicije donijeli su paralelno s održavanjem konstituirajuće sjednice novog saziva parlamenta. U saopćenju su poručili: ‘Imajući u vidu dramatičnost političkog trenutka i potrebu za što širim frontom opozicionog delovanja, Udružena opozicija Srbije biće otvorena za saradnju sa drugim strankama i pokretima koji su spremni da se dosledno bore za poštovanje Ustava i vladavinu prava, a protiv autoritarnog režima zasnovanog na samovolji jednog čoveka.’ Istovremeno su poručili ‘da se Srpski pokret Dveri opredelio da ne pristupi Udruženoj opoziciji Srbije, ali i da je izražena obostrana spremnost za saradnju u borbi za slobodne medije, regularne izborne uslove i obnavljanje demokratije u Srbiji’. Popis svih stranaka koje će se priključiti Udruženoj opoziciji naknadno će objaviti.

No i Vučićev SNS ne miruje. Predsjednica Vlade Ana Brnabić u utorak je otkrila da je i dalje kandidatkinja za premijerku, ali i da SNS uz nju ima još jednog kandidata kojega bi i ona uvijek podržala. Brnabić je obznanila i da se u unutarstranačkim raspravama založila da SNS novu parlamentarnu većinu i vladu formira samo u suradnji sa zastupnicima nacionalnih manjina, a da je predsjednik Vučić uz manjinske zastupnike, sklon i koaliranju sa Šapićevim SPAS-om. Po njezinim riječima Dačićevi socijalisti imaju sve manje šansi da ostanu u vladajućoj koaliciji. Blic u utorak, naime, piše da je Brnabić izjavila da je ‘na sastanku sa predsednikom koji je imala sinoć videla je da je Vučić razočaran u njemu bliske ljude, kao i da je teško podneo to što su visoki predstavnici SPS-a dali podršku nasilnim demonstracijama, iako im je on za sve to vreme davao podršku i učešće u vlasti koje nije bilo srazmerno njihovoj političkoj snazi’. No još veći je problem sa SPS-om, rekla je Brnabić, to ‘što postoje ljudi u toj stranci koji pokušavaju da preko stranih ambasada osiguraju sebi mesto u Vladi, ali i u javnim preduzećima i istakla da to predsednik Vučić nikako ne voli. Preko stranih ambasada pokušavati je siguran način da ne budete u vladi. Sami su se isključili. Vučić ne voli da strane ambasade utiču na to ko će biti u vladi tako da ko god se pozove na njih neće biti član Vlade’.

Potražite novi broj tjednika Novosti od petka na kioscima. Informacije o pretplati pronađite ovdje.
1/1