>

novosti logo

Uvod u turbo-neoliberalizam

Odluka o zabrani ulaska muslimana u zemlju, obnova utrke u naoružanju, naprasno ukidanje programa za sprječavanje klimatskih promjena te drastično smanjenje sredstava za socijalne službe i kulturu, dokaz su da je Trump na dobrom putu da devastira SAD

Novi predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Trump ne prestaje skandalizirati svjetsku javnost svojim potezima, pa tako i inzistiranjem da pod svaku cijenu održi na životu predizborno obećanje o zabrani ulaska muslimana u zemlju. Sada se već drugom uredbom o ograničenju ulaska upleo u pravnu bitku, kojom u SAD-u često završavaju složeni politički problemi.

Oni koji se žele boriti protiv Trumpa moraju se pripremiti za rovovsku bitku, a ne samo na skandaliziranje, izvikivanje slogana i aktivizam društvenih mreža, smatra Igor Štiks

Kako nam objašnjava Nika Bačić Selanec s Katedre za evropsko javno pravo zagrebačkog Pravnog fakulteta, u ustavnom poretku SAD-a je predsjedniku kao grani izvršne vlasti ostavljen određeni prostor diskrecije za donošenje odluka koje se dotiču pitanja nacionalne sigurnosti. Točan doseg te diskrecije u srži je problema izazvanih donošenjem dviju Trumpovih izvršnih uredbi kojima se propisuje zabrana ulaska u zemlju državljanima Sirije, Irana, Jemena, Libije, Sudana i Somalije. Izvršnim je uredbama, osim političkog, započet i pravni spor koji se vrti oko pitanja njihove ustavnosti s obzirom na slobodu vjeroispovijesti zagarantiranu Prvim amandmanom američkog Ustava, odnosno s obzirom na jamstvo ‘jednake pravne zaštite’ bez vjerske diskriminacije. A ta se diskriminacija tiče kako stranaca koji žele ući u zemlju, tako posredno i svih izbjeglica i migranata, pa i građana SAD-a muslimanske vjeroispovijesti. Na to su odmah ukazale institucije poput Američkog saveza za građanske slobode, Savjeta za američko-islamske odnose te pravne službe globalnih nevladinih organizacija za zaštitu ljudskih prava, poput Amnesty Internationala. Bivši gradonačelnik New Yorka Rudy Giuliani u jednom je televizijskom nastupu priznao da ga je Trump još u kampanji nazvao i predložio mu osnivanje komisije koja bi se bavila time kako zabranu ulaska muslimanima učiniti legalnom.

- Nakon što je federalni sud u saveznoj državi Washington suspendirao primjenu prve uredbe, koja je naknadno u tijeku žalbenog postupka bila opozvana i od strane Trumpove administracije, slična je sudbina zadesila i drugu uredbu koja je za razliku od prethodne uistinu određenija te je formulirana s većim naglaskom na procjene nacionalne sigurnosti. Primjerice, s popisa država čijim se državljanima zabranjuje ulazak u SAD uklonjen je Irak zbog sigurnosnih procjena ‘manjih rizika’. Također, nova uredba sadržajno propisuje 90-dnevnu zabranu ulazaka i 120-dnevnu obustavu prihvata izbjeglica koje dolaze iz imenovanih država te propisuje iznimke za one kojima su već izdane vize ili dozvole boravka u SAD-u. Međutim, prema mišljenju federalnih sudova, formalne promjene pojedinih odredbi druge uredbe nisu utjecale na diskriminatornu namjeru s obzirom na vjeroispovijest. Tako je federalni prvostupanjski sud u državi Maryland zabranio primjenu i druge uredbe, točnije odredbe o zabrani ulaska u SAD, dok je sud u Havajima dodatno zabranio i primjenu dijela uredbe o obustavi prihvata izbjeglica – kaže ona.

Trumpova je administracija na obje presude prvostupanjskih sudova podnijela žalbe o kojima će sada odlučivati dva okružna suda. U svom zadnjem političkom nastupu u Nashvilleu, američki je predsjednik opet, u predizbornom stilu, bio rezolutan da će u slučaju potrebe predmet gurati sve do Vrhovnog suda, što će se vrlo vjerojatno i dogoditi ukoliko žalbeni sudovi donesu sadržajno različite odluke.

Kao propagandne geste plasiraju se diskriminatorne uredbe koje trebaju zadovoljiti sve ekstremiste, od Ku Klux Klana, do dijela običnog stanovništva, kaže Nikola Visković

- Dvije su linije moguće obrane koje se mogu iščitati iz najava Trumpove administracije. Prvi će korak biti pokušaj izbjegavanja supstantivne analize predmeta, odnosno provjere je li uredbom prekršen Prvi amandman, postavljajući prethodno pitanje ustavnog karaktera: da li američki Ustav uopće štiti strance koji još nisu ni stupili na teritorij SAD-a te jesu li njima dana prava koja su inače zagarantirana američkim državljanima? Ukoliko je odgovor na to pitanje negativan, nepotrebno je i razmatrati jesu li uredbe diskriminatorne. Druga je moguća linija obrane također ustavne važnosti, no ona je više proceduralna. Odnosi se na razinu diskrecije koja je ostavljena izvršnoj vlasti, odnosno predsjedniku, u odlučivanju po pitanjima nacionalne sigurnosti, osobito kada te odluke utječu na ostala prava iz američkog Ustava. Ovo područje također nije posve razjašnjeno praksom američkog Vrhovnog suda. Napuštanjem definiranja ‘zabranjenih kategorija stranaca’ temeljem njihove pripadnosti muslimanskoj vjeri – i prebacivanjem naglasaka i težišta definicija na prijetnje nacionalnoj sigurnosti koje predstavljaju državljani imenovanih država – Trumpova se administracija nada proširenju manevarskog prostora u kojemu izvršna vlast može djelovati unutar granica Ustava – objašnjava Nika Bačić Selanec.

Zanimljiv je i američki Zakon o izbjeglicama, koji uistinu propisuje ovlast predsjednika da suspendira prihvat izbjeglica, no samo u slučaju prethodnog savjetovanja s Kongresom, što će u ovom slučaju biti teško dokazano. A da je zabrana ulaska muslimanima zapravo uspješna politička diverzija Donalda Trumpa, smatra Igor Štiks, pisac i znanstveni suradnik Sveučilišta u Edinburghu.

– Njome je on napravio veliku buku i izveo desetke hiljada ljudi na ulice koji su na impresivan način izrazili svoje protivljenje. No sada, nakon druge verzije uredbe, takve su reakcije izostale. U međuvremenu je njegova administracija kroz legislativu provukla daljnje ukidanje Obaminih skromnih regulativa Wall Streetu te je predložen novi budžet u kojem je dobitnik vojno-industrijski kompleks, a gubitnici socijalne službe te kultura i umjetnost – ističe Štiks.

Rezanjima u budžetu za 900 milijuna dolara ‘nastradao’ je Odjela za energiju, dok će 120 milijuna dolara sada pripasti kontroveznom projektu odlagališta nuklearnog otpada Yucca Mountain. Odjel za obrazovanje ostao je bez 14 posto sredstava, zbog čega je smanjen iznos za obrazovanje prosvjetnih radnika, a ukinut će se i federalne potpore za siromašne studente. Nacionalni institut za zdravlje ostati će bez 5,8 milijuna dolara, a ukida se i novac za suradnju s inozemnim institucijama koje unapređuju znanstvena istraživanja u zdravstvu. Naprasno su ukinuti programi kojima se nastoji spriječiti klimatske promjene, kao i četiri agencije za umjetnost i kulturu te federalne potpore javnim medijima i neovisnim umjetničkim projektima.

– Iako su na djelu potezi koji se mogu činiti sumanutima, vidimo da oni imaju vrlo konkretne i željene efekte. Njima Trump i nova administracija žele iscrpiti liberalni otpor. Bojim se da u vodu pada svaka iluzija o mogućem opozivu predsjednika ili nekom drugom načinu koji bi prekinuo ovo ludilo. Zato se svi oni koji se stvarno žele boriti protiv Trumpa moraju pripremiti za dugogodišnju rovovsku bitku, a ne samo na uporno skandaliziranje, izvikivanje slogana i aktivizam društvenih mreža – kaže Štiks i dodaje kako smatra da je

tzv. zabrana o ulasku muslimana u zemlju namjerno sročena tako da svima bude očit njen diskriminirajući karakter.

– Mislim da se radi o razrađenom PR-u i spinovima koji izluđuju američke liberale. Oni se teško snalaze u novonastaloj situaciji. Njihova dugotrajna pasivnost, ignoriranje ekonomske devastacije i bavljenje isključivo ‘vrijednostima’, a manje ozbiljnim političkim radom i kritikom američkog društva te duboke klasne i rasne nejednakosti, sada se pokazuje kao veliki problem. Trump je ušetao na bojno polje na kojem mu se oponenti ni ne znaju suprotstaviti.

Na tom bojnom polju izveo je još jedan trik: on, kao produkt neoliberalizma, predstavlja se kao njegov korektiv. Sve to nas vodi u turbo-neoliberalizam, što je Trump već potvrdio ukidanjem regulativa, koje će prikriti tzv. protekcionističke mjere kao još jedno od sredstava agresivne unutarnje i vanjske politike. Ako netko misli da takvo djelovanje otvara polje progresivnim snagama, nalazi se u zabludi. Devastacija će biti zastrašujuća, a na toj pustoj zemlji suočit ćemo se s razgranatim represivnim aparatom – dodaje ovaj znanstveni suradnik koji smatra da se novi američki predsjednik vodi devizom ‘Što gore, to bolje’.

Nikola Visković, poznati splitski aktivist i profesora teorije prava, u razgovoru za ‘Novosti’ kaže kako smatra da veliki medijski interes koji pobuđuje osoba Donalda Trumpa, puno više negoli potezi njegove administracije, sužava sve probleme na dva-tri pitanja dana, dok oni glavni ostaju u sjeni. Kao dva najvažnija problema Visković ističe migracije te obnovu utrke u naoružavanju, što se vidi iz strukture novog američkog proračuna.

– Od Pariškog sporazuma, kao opće pravno obavezujućeg dokumenta o globalnom klimatskom sporazumu, potpisanog 22. aprila prošle godine, sada neće ostati ništa, a bivši američki potpredsjednik Al Gore može se samo hvatati za onoliko kose koliko još ima. Desetogodišnji rad stručnjaka, ne bi li se različitim mjerama ograničilo globalno zagrijavanje na dva stupnja, više neće biti tema u SAD-u. Umjesto toga se kao propagandne geste plasiraju diskriminatorne uredbe koje trebaju zadovoljiti sve ekstremiste, od Ku Klux Klana, do dijela običnog stanovništva središnje ruralne Amerike – smatra Visković.

– Na račun zaštite okoliša i zdravstvene zaštite, a u sklopu republikanske politike smanjenja državnih troškova, našlo se dodatnih 50 milijardi dolara kojim će se godišnji vojni proračun povećati na zastrašujućih 550 milijardi. Istovremeno, Rusija, kao druga najveća vojna sila, izdvaja 60 milijardi, čime je ponovo pokrenuta trka u naoružavanju. Cilj te utrke je iscrpljivanje Rusije. Velike sile imaju oružje potrebno za atomski udar, ali samo SAD gradi protuatomski štit, dok npr. Kina smanjuje izdatke za naoružavanje. Stara priča da industrija SAD-a znade činiti prijelaze s vojne na civilnu, pa tako ubrzava cijelu privredu, dok oponenti to nisu sposobni, opet je bitna. I vojne industrije drugih zapadnih zemalja jako profitiraju od proizvodnje i prodaje oružja ostatku svijeta, prije svih Britanija, Francuska i sve više Australija. Istovremeno, kupci toga naoružanja i bez rata privredno propadaju, što je jedan zanemareni aspekt i npr. grčke krize – dodaje ovaj umirovljeni profesor.

U tako postavljenom kontekstu nejednakog razvoja svijeta, problem migracija zaoštrit će se do biblijskih proporcija, a diskriminatorne mjere dana, strašenje islamskim fundamentalizmom, koji je uostalom proizvod imperijalnih politika Zapada, te tzv. rat protiv terorizma, kao alibi za smanjenje građanskih prava i uvođenje izvanrednog stanja vlastitom stanovništvu, propagandne su prakse s izglednom budućnošću. Sve to na novi način dovodi na dnevni red i pitanje državljanskih statusa, koji, poput onih radnih, sve više poprimaju oblik novog globalnog, naoko predmodernog, staleškog društva. Profane forme državljanstva – pravo da se uopće ‘ima pravo’ biti tretiranim kao punopravni član neke državne zajednice – posvuda su napadnute, produbljivanjem razlikovanja između legalnih državljana i različitih oblika isključenosti.

1/4