>

novosti logo

Vijesti / Svijet Vijesti / Svijet

Vakcinski nacionalizam

Iako se niz zemalja udružio u mrežu čiji je cilj olakšati globalnu opskrbu cjepivom protiv koronavirusa, najznačajniji globalni proizvođači već su najavili da će ga u početku zadržati za sebe

Početkom srpnja je u razvoju bilo 160 cjepiva protiv koronavirusa, od čega je 21 cjepivo ušlo u fazu kliničkih ispitivanja. Međutim, čak i kada se neko cjepivo potvrdi kao sigurno, učinkovito i spremno za isporuku, proći će još dugo vremena dok bude dostupno većem dijelu svjetske populacije. Ugledni časopis Foreign Affairs upozorava kako je logično očekivati da svjetski vođe prioritiziraju cijepljenje vlastitog stanovništva, nauštrb zaustavljanja širenja pandemije u drugim zemljama.

‘Taj vakcinski nacionalizam, odnosno davanje prednosti vlastitoj zemlji, imat će duboke i dalekosežne posljedice. Bez globalne koordinacije, zemlje će se međusobno natjecati, podižući cijene cjepiva i srodnih materijala. Zalihe dokazanih cjepiva u početku će biti ograničene čak i u nekim bogatim zemljama, ali najviše će patiti stanovništvo nisko i srednje razvijenih zemalja. Ono će biti prisiljene gledati kako bogatiji iscrpljuju zalihe i morat će čekati mjesecima – ili duže – da se te zalihe obnove’, pišu autori Thomas J. Bollyky i Chad P. Bown.

Taj razvoj događaja dovest će do produženja pandemije, povećanja ukupnog broja preminulih i ugrožavanja već i tako krhkih zdravstvenih sustava i ekonomija. Povijesno iskustvo opravdava takav scenarij: tijekom pandemije svinjske gripe imućne zemlje pokupovale su sve zaliha cjepiva na svijetu. Zemlje bez pristupa cjepivu tražit će bilo koje dostupno sredstvo pritiska, uključujući blokiranje izvoza presudnih komponenti u današnjim globaliziranim proizvodnim lancima. Primjerice, za izradu nekoliko potencijalnih cjepiva koristi se sastojak stabla koje raste samo u Čileu, a obrađuje se u Švedskoj. Drugim riječima, te dvije zemlje imat će mogućnost ucjene kako bi za sebe izborile bolju poziciju. Na gubitku će biti čak i one bogate zemlje čiji vođe su se ‘kladili’ na krivog kandidata za cjepivo.

Prema najcrnjim prognozama, pandemija koronavirusa mogla bi do kraja 2021. ubiti 40 milijuna ljudi – aktualna mračna brojka iznosi približno 1,1 milijun – i reducirati vrijednost globalne gospodarske proizvodnje za 12,5 bilijuna dolara. Najbolji način da se to spriječi bila bi suradnja najvećih zemalja-proizvođača cjepiva. Međutim, prvi mjeseci aktualne pandemije i po ovom su pitanju rezultirali suprotnim scenarijem. Svjetske sile – Kina, Francuska, Njemačka, Europska unija i Sjedinjene Države – redom su gomilale vlastite zalihe respiratora, maski i ostale opreme te ograničavale njihov izvoz. Peter Navarro, trenutni Trumpov pomoćnik za rješavanja pitanja opskrbe materijalom nužnim za borbu protiv koronavirusa, već je izjavio kako se ‘ne možemo oslanjati na druge zemlje, čak ni bliske saveznike’. Iako se niz zemalja udružio u ACT Accelerator, mrežu čiji je cilj olakšati globalnu opskrbu cjepivom protiv koronavirusa, najznačajniji globalni proizvođači poput Sjedinjenih Država i Indije već su najavili da će u početku cjepivo zadržati isključivo za sebe.

‘Vakcinski nacionalizam nije samo moralno i etički pogrešan: protivan je ekonomskim, strateškim i zdravstvenim interesima svake pojedine zemlje. Ako bogate i moćne države odaberu taj put, neće biti pobjednika – na kraju će svi izgubiti’, zaključuju Bollyky i Bown.

Pandemija će izvjesno radikalizirati i problem gladi. Krajem 2019. na svijetu je gotovo 690 milijuna ljudi u više od 50 zemalja patilo od kronične gladi, a dodatnih 135 milijuna proživljavalo je akutnu prehrambenu krizu. Ove se godine, prema Indeksu svjetske gladi, koji objavljuju američki International Food Policy Research Institute i njemački Welthungerhilfe, situacija pogoršala te bi se broj pothranjenih uslijed pandemije mogao povećati za 80-ak milijuna. Samo smrtnost djece mogla bi se povećati za 130.000. Inače, Svjetski program za hranu Ujedinjenih naroda ove je godine dobio Nobelovu nagradu za mir. Bilo bi lijepo nadati se da će to potaknuti svjetske lidere da pojačaju financiranje UN-a kako bi se uspješnije suzbijala glad. U realnosti, to nije pretjerano izvjesno.

1/1