Novosti

Manjinski zastupnik

Вaжнoст рeгулaциje крeaтивe и мeдиja

Kрeaтивнe, културнe и мeдиjскe индустриje у гoспoдaрству EУ имajу вишe oд чeтири пoстo удjeлa у БДП-у тe je aпсoлутни изнoс oбртaja нoвцa унутaр тих индустриja oгрoмaн. Стoпa зaпoшљaвaњa вeћa je oд три пoстo", кaзaлa je Jeцкoв

Large sabor a

Dragana Jeckov (foto Marko Lukunić/PIXSELL)

Dragana Jeckov, SDSS-ova saborska zastupnica, komentirala je Prijedlog Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima koji bi trebao zamijeniti onaj iz 2003. Rekla je da je dobro što se ovaj zakonski prijedlog nalazi u saborskoj proceduri, jer će pomoći nemalom broju ljudi na koje se ovaj zakon odnosi.

Jeckov je objasnila da je Europska unija, prije nego što se upustila u postupak izrade i usvajanja direktive za ovo područje, mjerila utjecaj kreativnih, kulturnih i medijskih industrija na BDP u EU, odnosno na zapošljavanje u EU.

"Bili su uključeni mnogi ekonomski parametri i zaključak je bio da kreativne, kulturne i medijske industrije u gospodarstvu EU imaju više od 4 posto udjela u BDP-u i da je apsolutni iznos obrtaja novca unutar tih industrija ogroman. Stopa zapošljavanja veća je od 3 posto", kazala je Jeckov i dodala da je upravo ova industrija, u toku gospodarske krize 2008., bila naročito rezistentna u odnosu na druge industrije.

"Ove industrije nisu padale nego su čak i rasle. Rastao je prihod i po nekoliko postotaka i svakako da je to jedan od razloga zbog kojih je EU procijenila da postoji potreba da se pristupi boljoj zaštiti tih industrija posebno na internetu", predočila je Jeckov. Naglasila da je da predloženi zakon ima za cilj prilagoditi postojeći pravni okvir tehnološkom razvoju koji je izmijenio način stvaranja, proizvodnje, distribucije, iskorištavanja autorskih djela i predmetne zaštite srodnih prava. U jeku pojačane digitalizacije, ocijenila je, donošenje predloženog zakona će osigurati jasnija pravila zaštite autorskih i srodnih prava.

"Predloženim zakonom propisuje se novo pravo srodno autorskom pravu za izdavače informativnih publikacija, kakvi su primjerice izdavači dnevnih novina. Time se prvenstveno očekuje rješavanje problema ovih izdavača u slučajevima kada tzv. agregatori sadržaja poput Gugl njuza i Gugla koriste u svojim objavama informativne publikacije i od toga zarađuju, a da pri tome sa izdavačima ne dijele, ili barem ne dijele na odgovarajući način, stečenu financijsku dobit", rekla je Jeckov.

Ovim zakonom predlože se povećana pravna sigurnost u području djelatnosti istraživačkih organizacija, institucija kulturne baštine i obrazovnih institucija. Također, propisuju se obavezna sadržajna ograničenja autorskih i srodnih prava za potrebe tzv. rudarenja teksta i podataka, zatim za potrebe korištenja djela i drugih predmeta zaštite u digitalnoj i prekograničnoj nastavi te za potrebe očuvanja kulturne baštine. Kao jedan od potencijalnih problema ovog zakona, Jeckov navodi da se to odnosi na prigovor snimatelja koji su upozorili da novim prijedlogom zakona ostaju bez svojeg statusa koautora filmskog djela koji su imali više od šest decenija.

"Glavne primjedbe strukovnih udruga odnosile su se na uspostavu prava na posebnu primjerenu naknadu autoru čije je djelo imalo bitan doprinos na unapređenje poslovanja poslodavca, odnosno agencija, kao i na ranije široko opisano pravo na opoziv prava iskorištavanja djela koje je stvoreno u radnom odnosu. Međutim, komentari strukovnih udruga su prihvaćeni te su pojedine odredbe izmijenjene ili su dopunjene, a pojedine brisane čime su otklonjeni potencijalni problemi", objasnila je Jeckov.

Čemu reklame u dječjim emisijama?

Čemu reklame u dječjim emisijama? (Foto: Slavko Midžor/PIXSELL)

Zaštitimo djecu od reklama

Njen stranački kolega Milorad Pupovac, govorio je dan ranije o Prijedlogu Zakona o elektroničkim medijima. Ocijenio je da lokalni mediji trebaju biti oslobođeni pritiska bilo iz ekonomske, bilo iz političke sfere.

Kazao je da Fond za pluralizam treba služiti razvoju javne svijesti o neprihvatljivosti antisemitizma, rasizma te veličanja ideja i ideologija koje su iza sebe ostavile zločinačke tragove. Osvrnuo se na članak 37. ovog zakonskog prijedloga koji se bavi dječjim emisijama.

"Zašto je u dječjim emisijama koje traju duže od 30 minuta moguće i potrebno da imamo oglašavanje i propagandu? Zašto djecu treba učiti tome od malena? Zašto djeca moraju biti predmet konzumerizma i eksploatacije na taj način? Neću tu povesti pitanje da vjerske obrede ne smijemo prekidati reklamama, ali dječje emisije možemo. Zašto? Djeca moraju biti zaštićena od toga što je moguće više", rekao je Pupovac.

Kronika

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više