Novosti

Kultura

Večeras u MSU-u hrvatska premijera film ‘Afazija’ Jelene Jureše

S početkom u 19 sati u dvorani Gorgona zagrebačkog Muzeja suvremene umjetnosti u srijedu će se prikazati filmski esej 'Afazija' autorice Jelene Jureše

H6ktipdvxvmsdeazblc5u4t92p3

Iz filma 'Afazija' Jelene Jureše

U dvorani Gorgona zagrebačkog Muzeja za suvremenu umjetnost u srijedu, 30. studenog, s početkom u 19 sati prikazuje se film 'Afazija' autorice Jelene Jureše. Nakon projekcije slijedi razgovor u kojem, uz autoricu, sudjeluju Barbara Matejčić, Vesna Teršelič i Branka Benčić.

'Afazija' je, kako je predstavljaju autorice i autori, dugometražni filmski esej koji se bavi politikama sjećanja upisanim u društvene i povijesne kontekste. Strukturirana je u tri poglavlja i detektira mrežu odnosa koja se provlači desetljećima među udaljenim prostorima europskog kontinenta - od belgijske kolonijalne prošlosti, razotkrivanja austrijskog rasizma i antisemitizma iz razdoblja Drugog svjetskog rata do okrutnosti rata u Bosni devedesetih.

Autorica je afaziju, medicinski termin koji označava nemogućnost govora, pokušala sagledati kao 'kompleksan vizualni esej o neizrecivom'. 'Od kolonijalne afazije do političke afazije, radi se o mogućnostima i potrebama reprezentacije povijesnih trauma, te o iskustvu gledatelja pred prizorima stradanja u prošlosti. Prvi dio cjeline uokviren je kolonijalnom afazijom. U suodnosu prirode i zatočeništva prepoznajemo kontekst reprezentacije belgijske imperijalne kolonijalne prošlosti. Slijedi austrijska epizoda arhive rasnih eksperimenata i heimat filmova', stoji u pozivu na hrvatsku premijeru filma koji je već igrao u Belgiji. Autorica u filmu prisvaja oblike različitih dispozitiva – filma, fotografije, muzeja, arhiva, laboratorija, njihovih formalnih, estetskih, konceptualnih, tehničkih i institucionalnih pretpostavki. 'Polazište interesa Jelene Jureša u razvijanju narativa oko kojeg se konstituira treća, posljednja epizoda 'Afazije' je fotografija, koju pri tom ni u jednom trenutku ne vidimo. Međutim, razaznajemo je u govoru, prepoznajemo u pokretu. Radi se o poznatoj i emblematičnoj fotografiji Rona Haviva snimljenoj u Bjeljini, 2. travnja 1992., koju su opisali Susan Sontag, Boris Dežulović, Jean Luc Godard… 'Fotografiju znamo napamet, pa je vidimo i zatvorenih očiju. Riječima Barbare Matejčić, fotografija je u ‘Afaziji‘ prisutna u zrcalnim izvedbama i pokretu Ivane Jozić'.

Jelena Jureša vizualna je umjetnica koja se bavi pitanjima identiteta, politikama sjećanja i zaborava, odnosom promatrača i promatranog, reprezentacijskih (ne)moći slike. Radove najčešće realizira u medijima fotografije i filma/videa. Izlagala je na samostalnim i grupnim izložbama u Belgiji, Srbiji, Austriji, Hrvatskoj, Sloveniji, Grčkoj, Italiji, Francuskoj i SAD, te recentno Contour Biennale i Argos center for audiovisual arts, Bruxelles Boravila je na umjetničkim rezidencijama u Parizu, Hyde Park Art Center u Chicagu, Q21 u Beču. Doktorirala je na Sveučilišta u Gentu i Konzervatoriju KASK  temom koja Istražuje politike sjećanja, a rad Afazija dio je umjetničkog istraživanja u okviru doktorata. Rođena je u Novom Sadu, a živi i radi u Gentu, u Belgiji.

Kultura

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više