>

novosti logo

'Veliki minus' na Zlatištu

Nakon nekoliko godina najava i unatoč nepostojećoj zakonskoj osnovi, Savez logoraša Republike Srpske je u noći između subote i nedjelje na lokalitetu Zlatište iznad Sarajeva postavio dvije ukrštene betonske bandere ‘u znak sjećanja na više od 6.500 ubijenih sarajevskih Srba’. ‘Spomen-krst’, kako je krštena ova instalacija, postavljen je da ‘ga gleda Bog i da ga gledaju i čuvaju Srbi’, objasnio je predsjednik spomenutog Saveza logoraša Branislav Dukić, a visok je deset metara i predstavlja samo privremeno rješenje. Tako je naime rekao Staša Košarac, zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH i član Saveza nezavisnih socijaldemokrata Milorada Dodika, najavljujući akciju prikupljanja sredstava za izgradnju pravog krsta, koji bi imao biti visok 26 metara. Povjerenstvo za državnu imovinu BiH – da budemo načisto – nije odobrilo podizanje ovog ‘spomenika’, nakon što je visoki predstavnik u BiH zatražio preinačenje unilateralne odluke vlasti u Republici Srpskoj da parcelu državnog zemljišta izuzme i dodijeli općini Istočno Sarajevo u svrhu podizanja krsta. Nakon ovog incidenta, Ured visokog predstavnika je nanovo reagirao, a osuđujućim reakcijama su se pridružile čak i predominantno srpske partije, nazivajući cijelu stvar predizbornom kampanjom Dodikovog SNSD-a. ‘Jedna i po ukrštena bandera, koju Dukić i njegovi sljedbenici te Dodikovi politički puleni nazivaju spomen-krstom, nije ništa drugo nego najprizemniji i najprimitivniji način pridobijanja jeftinih predizbornih poena režima i njegovih slugu koji se na neprimjeren način poigravaju sa onima koji su svoje živote ugradili u temelje Republike Srpske’, saopćeno je iz Narodnog demokratskog pokreta koji predvodi bivši predsjednik SDS-a i Republike Srpske Dragan Čavić.

Kao što se moglo očekivati – ili kao što je bilo priželjkivano – incident na Zlatištu protumačen je kao provokacija i izazvao je lavinu negativnih reakcija među građanima Sarajeva, koji se protive izgradnji krsta na bivšem položaju Vojske RS sa kojeg je grad držan u opsadi, ali i među građanima Istočnog Sarajeva, koji nemaju ništa protiv izgradnje spomenika, ali se ne mogu pomiriti sa činjenicom da u ovom slučaju nije riječ ni o kakvom spomen-obilježju nego naprosto o – ukrštenim banderama. Stoga na konkretne reakcije nije trebalo dugo čekati: već prve naredne noći nakon postavljanja inat-krsta, grupa Sarajlija ga je pokušala srušiti, u čemu ih je spriječila policija RS-a. Počinitelji su privedeni, ali su odmah i pušteni, pošto je tužitelj ustanovio da nema elemenata kaznenog djela. Nakon toga, krst je još jednom teško oštećen, toliko da mu malo nedostaje da se sruši. Krajnji ishod: policijska patrola danonoćno nadzire Zlatište kako bi odbranila krst od eventualnih budućih nasrtaja. Sve u svemu, incident je bio zgodna prilika nacionalistima da Zlatište uvrste u svoju predizbornu retoriku, neovisno o tome da li nastupaju sa bošnjačkim ili srpskim predznakom. Rijetke nenacionalističke reakcije, poput one Naše stranke koja je najavila postavljanje ‘velikog minusa’ kao odgovor na ‘plus’ na Zlatištu, izgledaju naivno i teško da mogu pridonijeti relaksaciji nanovo radikalizirane predizborne retorike.

1/1