Prošli tjedan u saborsku proceduru upućen je vladin prijedlog državnog proračuna za 2020. godinu težak 145,1 milijardu kuna, odnosno 6,7 posto više u odnosu na originalno planirani proračun za 2019. U vladinom prijedlogu proračuna povećanje za sljedeću godinu bilježe i nacionalne manjine, a najveće se odnosi na Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina. Od ovogodišnjih 49,5 milijuna kuna, planirano vladino izdvajanje iz državnog proračuna za taj ured penje se na 83,6 milijuna. Saborski zastupnik SDSS-a i predsjednik SNV-a Boris Milošević ističe da je svaka godina u vladi Andreja Plenkovića za manjine donosila korak naprijed, ali da ipak ne mogu biti u potpunosti zadovoljni.
- Sve nacionalne manjine, pa tako i srpska, mogu očekivati istu ili nešto veću razinu financiranja svojih programa. Ipak, ne možemo biti u potpunosti zadovoljni ponajviše u pogledu stambenog zbrinjavanja, trajnog rješenja za financiranje naših organizacija i ulaganja u općine koje se nalaze na potpomognutim područjima. Elektrifikacija i vodovod bili su najkritičnija područja i nadam se da konačno pravimo iskorak u smjeru rješavanja tog problema - ističe Milošević.
Dodaje da je jedan od prioriteta upravo ulaganje u socijalno i ekonomski devastirana područja kroz Program za financiranje projekata lokalne infrastrukture, ruralnog razvoja te poticanja poduzetništva i obrta na područjima naseljenima pripadnicima nacionalnih manjina.
- U tu svrhu je za 2019. bilo osigurano 45 milijuna kuna, a za narednu godinu očekujemo da se taj iznos poveća na 50 milijuna. Sama reelektrifikacija bi s iznosom od 20 milijuna kuna sljedeće godine trebala biti pri kraju. Osim toga, bit će pokrenuto ili će se nastaviti provoditi nekoliko većih investicija u vodovodne mreže, tako da i tu očekujemo značajnije pomake. Zbog završetka procesa, iznos predviđen za obnovu prirodno pada, ali ono što definitivno nedostaje, to je više sredstava za stambeno zbrinjavanje. To je nedostatak koji pogađa sve one koji čekaju da se stambeno zbrinu bez obzira na nacionalnost - objašnjava Milošević.
U vladinom prijedlogu državnog proračuna povećanje bilježi i Savjet za nacionalne manjine za provedbu programa kulturne autonomije, i to od ovogodišnjih 38,6 milijuna na 46,1 milijun kuna za sljedeću godinu, čime se Savjet vraća na financijsku razinu iz 2011., u vrijeme vlade Jadranke Kosor. Zadovoljstvo vladinim prijedlogom proračuna ne krije predsjednik Savjeta za nacionalne manjine Aleksandar Tolnauer.
- Dogovoreno je do sada najveće povećanje financijskih sredstava za nacionalne manjine. Nakon rekordne 2011. godine, uslijedio je pad financiranja nacionalnih manjina. Primjera radi, 2016. za nacionalne manjine dodijeljen je 31 milijun proračunskih sredstava. Naravno, novca nikad dovoljno, ali predložena sredstva u vladinom proračunu za kulturnu autonomiju nacionalnih manjina kombinacija su potreba, programa nacionalnih manjina i njihovog rada na terenu - ističe Tolnauer.
- Potrebe nacionalnih manjina su velike, ali se određuju na osnovu kriterija koje je Savjet morao uskladiti s onim evropskim, a po čemu se financijska sredstva pojedinim nacionalnim manjinama dodjeljuju na osnovu predloženih programa, a ne tzv. glavarine, odnosno brojnosti pojedine zajednice. Moramo naglasiti da je izrazito razvijen sustav praćenja utroška sredstava, po čemu smo podložni redovnim revizijama, ali isto tako nacionalne manjine moraju redovno slati godišnja i polugodišnja izvješća - ističe Tolnauer.
Predsjednik Savjeta za nacionalne manjine dodaje da se među zahtjevima i programima koji stignu u Savjet pojavljuju i oni koji nisu u skladu s kriterijima i zakonskim okvirima te institucije.
- Uvijek dobivamo više zahtjeva i prijedloga programa nego što ih možemo financirati. Prema Ustavnom zakonu o pravima nacionalnih manjina, Savjet financira potrebe kulturne autonomije: kulturne manifestacije, izdavaštvo, štampu, kulturni amaterizam. Ali javljaju nam se naši pripadnici sa životnim problemima, infrastrukturnim pitanjima koje Savjet ne može financirati, kao ni vijeća ni predstavnike nacionalnih manjina koje po zakonu trebaju financirati općine, gradovi i županije. Isto tako, ne možemo financirati asfaltiranje putova i izgradnju vodovoda, ali možemo pomoći, potaknuti raspravu prema rješavanju takvih nedostataka - zaključuje Aleksandar Tolnauer.
Infrastrukturna nerazvijenost na područjima na kojima žive pripadnici nacionalnih manjina goruće je pitanje koje odlučuje o opstanku života u tim ruralnim krajevima. Općine i gradovi državni novac dobivaju kroz dva smjera: natječajima za kapitalne projekte preko pojedinih ministarstava i putem mjera izravnanja proizašlih iz prošlogodišnje porezne politike iz poreza na dohodak. Međutim, ti iznosi, po ocjeni načelnika Općine Krnjak i potpredsjednika SDSS-a Dejana Mihajlovića, nisu dovoljni za razvoj siromašnih i devastiranih sredina.
- Popis potreba stanovništva po selima dalmatinskog zaleđa, Like, Korduna, Banije i Slavonije je velik. Očekujemo da će sredstva koja su neophodna za razvoj nerazvijenih ruralnih područja biti povećana, ali isto tako, uz sva ta očekivanja nismo baš neki optimisti da će se nešto promijeniti u odnosu na prethodno razdoblje. Ulazimo u vrijeme predsjedničkih, a zatim i u godinu parlamentarnih izbora. Smatram da će vlada najveći akcenat dati na urbana područja s obzirom na to da u njima živi dvije trećine glasačkog tijela. Temeljem te matematike mislim da će po tko zna koji put ruralna područja, koja su najnerazvijenija i gdje stanovništvo ima najlošije uvjete za život, opet biti zakinuta i da će se ponovno štedjeti na onima kojima je pomoć najviše potrebna - govori Mihajlović.
- Također, bilo bi konačno pohvalno da nam država vrati dobit koju ostvaruje korištenjem naših prirodnih resursa kao što je drvna masa, jer imamo veliku sječu po šumama, a od toga zanemarivi prihodi idu jedinicama lokalne samouprave, dok su štete koje nastaju nemjerljive, poput devastacija samih šuma i svih puteva u njihovoj blizini. Kad sve saberemo, mi smo u financijskom minusu - zaključuje Dejan Mihajlović.
