>

novosti logo

Piše G.B.

Vlada se pokušala opravdati zbog financiranja revizionističkih udruga

Financiranje udruga koje rehabilitiraju NDH i negiraju masovne zločine u Jasenovcu Vlada pravda njihovim prijavama na natječaj u kojima ‘nisu isticale namjeru zaobilaženja istine o karakteru i promjene ocjene ustaškog režima uz njegovo veličanje’

Vlada Andreja Plenkovića je nakon sedam mjeseci dala mišljenje o Izvješću pučke pravobraniteljice Lore Vidović za 2018. godinu, koje je proslijeđeno Saboru. U primjedbama na ukupno 37 stranica osvrnuli su se na pravobraniteljičino upozorenje da Ministarstvo branitelja godinama financijski podupire više izrazito revizionistički nastrojenih udruga. Među njima su Udruga Hrvatski domobran, koja izdaje istoimeni list, u kojem se slavi ustaški pokret i NDH, kao i Društvo za istraživanje trostrukog logora Jasenovac, čiji predsjednik Igor Vukić tvrdi da je u Jasenovcu stradalo daleko manje ljudi nego što se navodi u službenom popisu.

Vlada u svom mišljenju odgovara da ih Ministarstvo financijski podupire preko javnog natječaja za udruge sudionika i stradalnika Drugoga svjetskog rata, čiji je cilj bio ‘doprinijeti skrbi i zaštiti interesa sudionika i stradalnika Drugoga svjetskog rata te promicanju i očuvanju tradicije borbe protiv fašizma i drugih oblika totalitarizma’.

‘Dodjelom financijske potpore navedenim projektima Ministarstvo hrvatskih branitelja nije podupiralo projekte spomenutih udruga kao znak potpore pokušajima osporavanja popisa žrtava ustaškog režima i neprihvatljivim stavovima i tezama o događanjima u Drugom svjetskom ratu, već je podupiralo ciljeve tih projekata koji su bili sukladni ciljevima natječaja, a u kojima navedene udruge nisu isticale namjeru zaobilaženja istine o karakteru i promjene ocjene ustaškog režima uz njegovo veličanje i ublažavanje njegovih posljedica’, pokušali su objasniti iz Vlade.

Podsjetimo da su Novosti pisale o spornom natječaju. Stručna komisija Ministarstva Tome Medveda u dva navrata dodijelila je Vukićevom Društvu ukupno 80.000 kuna za projekt ‘Otkrivanja istine o logoru Jasenovac’. Društvo je novac dobilo na temelju prijave u kojoj piše da su ustaše ‘hrvatski domoljubi’, a nacisti pripadnici ‘njemačke nacionalne manjine’ koju su komunisti ‘uništavali’ u logoru Jasenovac nakon Drugog svjetskog rata, negirajući pritom masovne zločine ustaškog režima u tom logoru. Uz sve to, članovi Društva istaknuli su da je njihov projekt ‘antifašistički nastrojen’ i da ciljaju ‘osudi fašizma i ostalih totalitarnih sustava’.

U odgovoru pravobraniteljici Vlada je najavila donošenje Nacrta prijedloga zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira u kojem bi se uzele u obzir preporuke Vijeća za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima. Izrada zakona uvrštena je i u Plan zakonodavnih aktivnosti Vlade RH za 2019. godinu, ali s obzirom da se bliži kraj godine teško je vjerovati da će biti usvojen prije 2020.

Naime, Lora Vidović je u svom izvještaju podsjetila da je Vijeće za suočavanje još u veljači 2018. donijelo Dokument dijaloga u kojem je preporučeno donošenje izmjena ‘kojima bi se jasnije normativno regulirala zabranjena obilježja mržnje, posebno proizašlih iz NDH’. Pravobraniteljica je upozorila da je korištenje ustaškog pozdrava ‘Za dom spremni’, bez obzira na njegovo vezanje i za Domovinski rat, u potpunosti neprihvatljivo jer je pozdrav i onda bio protivan Ustavu, ali je ‘izostala odgovarajuća službena reakcija, pa se danas s njime suočavamo kao s datošću’.

‘Očekivalo se da iza Dokumenta dijaloga, iako on nije pravno obvezujući, stoji politička volja u ispunjenju preporuka koje su u njemu sadržane, no ignoriranja ili nekonzistentnost u postupanju tijela vlasti u pogledu javne uporabe pozdrava ‘Za dom spremni’, nastavljena su i nakon njegova donošenja’, stoji u izvještaju pravobraniteljice u kojem se navodi da su prikupili 37 prvostupanjskih presuda o upotrebi tog pozdrava od 2010. do 2018. u kojima su u 27 predmeta donesene osuđujuće, u osam oslobađajuće presude, dok je u dva predmeta nastupila zastara progona, upozoravajući da postoji ‘značajna nekonzistentnost policije kao ovlaštenog tužitelja pri progonu počinitelja’. Vlada je odgovorila da policija, ovisno o utvrđenom, pokreće prekršajni postupak podnošenjem optužnog prijedloga nadležnom sudu.

1/1