>

novosti logo

Vladaj pa podijeli

HDZ-ov ministar Tomislav Tolušić čak 80 posto sredstava predviđenih za potpomognuta područja podijelio je gradovima i općinama pod kontrolom stranaka Domoljubne koalicije i Mosta. Novac je protivno zakonu podijeljen i onima s većim indeksom razvijenosti, dok su najnerazvijeniji ostali zakinuti

Kriteriji natječaja Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije za Program održivog razvoja lokalne zajednice za 2016. u najmanju su ruku nepravedni, kao i odluka o dodjeli sredstava jedinicama lokalne samouprave: novac su naime dobile i one općine i gradovi koji se, po zakonu, ne bi trebali financirati iz tog izvora. Zakonom o regionalnom razvoju, donesenom u cilju smanjivanja razvojnog zaostajanja nekih hrvatskih krajeva, definirano je da potpomognuta područja čine samo jedinice lokalne samouprave s indeksom razvijenosti manjim od 50 posto (prva skupina) i one čiji se indeks kreće između 50 i 75 posto državnog prosjeka (druga skupina). Po tome, od ukupno 556 jedinica njih 264 ispunjava uvjete za stjecanje statusa potpomognutog područja: 47 općina i gradova (u kojima živi 125.300 stanovnika) pripada prvoj, a 217 (s 852.332 stanovnika) drugoj skupini.

U obrazloženju prijedloga financijskih planova korisnika državnog proračuna za 2016. godinu (i projekcijama za 2017. i 2018.) za razvoj potpomognutih područja predviđeno je 40 milijuna kuna. Međutim, Ministarstvo je Programom održivog razvoja obuhvatilo i one lokalne jedinice čiji indeks razvijenosti prelazi 75 posto, što nije u skladu sa spomenutim Zakonom i njegovim ciljevima. Poštovatelji stripa o Alanu Fordu rekli bi da se sredstva raspoređuju po logici Superhika, koji otima siromašnima i daje bogatima, no analiza koju su provele ‘Novosti’ pokazuje da je pritom prevladavala stranačka logika. HDZ-ov potpredsjednik i ministar regionalnog razvoja Tomislav Tolušić podijelio je sredstva jedinicama pod kontrolom stranaka iz vladajuće Domoljubne koalicije i Mosta, dok ih je uskratio onima u kojima su na vlasti opozicijski SDP i HNS.

HDZ-ove općine dobile su ukupno 26,6 milijuna kuna, što predstavlja dvije trećine raspoloživih sredstava, a SDP-ove i HNS-ove zajedno samo 899.000 kuna

Kakva je dakle raspodjela novca iz Programa održivog razvoja lokalne zajednice za ovu godinu? Općine i gradovi na potpomognutim područjima iz prve skupine, njih 21, dobili su 4.935.000 kuna, 92 grada i općine iz druge skupine 19.384.000 kuna, a pedeset jedinica iz treće skupine (onih kojima indeks razvijenosti prelazi 75 posto državnog prosjeka) 12.477.000 kuna ili čak 33,91 posto ukupnih sredstava, za koliko su na taj način zakinute jedinice prvih dviju skupina. Apsurd je još veći ima li se na umu da su novac dobile općine i gradovi čiji je indeks razvijenosti zamalo jednak državnom prosjeku. Takvi primjeri su Kalinovac (HDZ) i Ivanić Grad (HDZ-HSS-HČSP) s indeksima razvijenosti 99 posto, Krapinske Toplice (HDZ-HSS-ZS-HSP) s indeksom 98 posto, Krapina (HDZ-ZDS-HSLS-A HSS) s indeksom 97 posto, i čitav niz drugih jedinica na čelu s HDZ-om, poput Ogulina, Lovinca, Ploča ili Kaštela, čiji indeksi razvijenosti prelaze 90 posto. Međimurska općina Prelog, kojom vladaju HDZ i HSS, dobila je za rekonstrukciju jedne ulice 600.000 kuna iako ima visoki indeks razvijenosti od 87 posto, dok su istovremeno sredstva uskraćena mnogima čija razvijenost iznosi svega četrdesetak posto državnog prosjeka. Među takvima su, na primjer, Plaški (gdje je na vlasti SDP-ova koalicija) i Krnjak (kojim vlada SDSS), a sredstva nije dobilo ni Vrbje (HSS) s indeksom od 34 posto, pa čak ni Voćin (u kojem HDZ vlast dijeli s pravašima, ali i HNS-om), čiji je indeks razvijenosti samo 26 posto.

Koliku je ulogu pri ovogodišnjoj raspodjeli sredstava iz Programa imala stranačka obojenost pokazuje to što se među dobitnicima novca jedinice u kojima su na vlasti SDP i HNS mogu izbrojiti na prste jedne ruke. Od prijavljenih projekata 170 jedinica lokalne samouprave u kojima je na vlasti HDZ prošlo ih je 111, ili 65 posto, i dobilo ukupno 26.637.000 kuna. Od 39 onih u kojima je na vlasti HSS prošlo ih je 18, ili 46 posto, dobivši zajedno 3.560.000 kuna. Općine i gradovi kojima su na čelu nezavisne liste dobili su 2.038.000 kuna za deset jedinica od prijavljene 24, što je 42 posto. HSP, koji je na vlasti u dvije općine, dobio je 150.000 kuna za jednu, što je 50 posto, a stopostotno je prošao Most, jer je svih pet prijavljenih općina i gradova u kojima vlada dobilo sredstva, ukupno 1.123.000 kuna. Najlošije je od stranaka vladajuće koalicije prošao HSLS, dobivši 100.000 kuna za jednu od svojih pet prijavljenih jedinica, što je 20 posto, ali je zato nagrađeno još 14 jedinica u kojima HSLS sudjeluje u vlasti s HDZ-om. Vladajući su na taj način 80 posto raspoloživih sredstava dodijelili svojim gradovima i općinama, pri čemu je 66 posto, ili dvije trećine ukupnih sredstava, pripalo HDZ-u.

Općine i gradovi u kojima vladaju dvije najjače opozicijske stranke su, s druge strane, gotovo u potpunosti zaobiđeni. Od 34 jedinice lokalne samouprave kojima vlada SDP sredstva su za ovu godinu – i to svega 449.000 kuna – dobile samo njih dvije, odnosno šest posto prijavljenih. Jedva nešto bolje stoji HNS, jer su dvije od 23 njegove jedinice, ili njih devet posto, dobile zajedno 450.000 kuna. Opozicijski HDSSB dobio je 750.000 kuna za četiri od 14 prijavljenih jedinica, odnosno njih 29 posto, a IDS, koji ima uporište u kraju koji je naspram ostatka zemlje simbol razvijenosti, dobio je 387.000 kuna za dvije od pet prijavljenih lokalnih jedinica, odnosno njih 40 posto.

Što se tiče općina i gradova s velikim postotkom stanovništva srpske nacionalnosti kao i onih u kojima je na vlasti SDSS, pet od prijavljenih 12, odnosno njih 42 posto, dobilo je ukupno 1.085.000 kuna. Tu su među ‘sretnicima’ bili Dvor, Biskupija, Donji Lapac, Vrhovine i Kistanje, inače općina s najnižim indeksom razvijenosti od 19,6 posto. Općine Erdut, Jagodnjak, Markušica, Negoslavci, Borovo, Ervenik i Krnjak, s indeksom od 39,6 posto, ovom su prigodom zaobiđene, baš kao i općine Civljane ili Trpinja u kojima vladaju nezavisne liste, a trebale su ući u raspodjelu jer spadaju u drugu skupinu po indeksu razvijenosti. Bez sredstava je ove godine ostala i Udbina, gdje vlast obnaša HDZ u suradnji sa SDSS-om.

Već spomenuti Krnjak i Plaški, čiji su indeksi razvijenosti među najnižima u zemlji, jedini su, pored županijskog središta Karlovca, u svojoj županiji ostali bez ovogodišnjih programskih sredstava. U većini ostalih općina i gradova te županije na vlasti je HDZ. Budući da je i Voćin, čiji indeks razvijenosti iznosi svega 26 posto državnog prosjeka, ove godine ostao bez programskog novca, izjava HDZ-ovog ministra Tolušića (koji je kao doskorašnji čelnik Virovitičko-podravske županije zasigurno dobro upoznat s problemima voćinske sredine) da je Program krojen upravo po mjeri jedinica lokalne i područne samouprave, može se shvatiti jedino kao dobar vic.

‘Vjerujem da će mnogi od korisnika u budućnosti iskoristiti ovo vrijedno iskustvo i znanje kako bi se pripremili za zahtjevnije i veće projekte koji će dodatno doprinijeti revitalizaciji lokalne zajednice’, izjavio je ministar, ne odgovorivši pritom na pitanje kako će se to revitalizirati one općine i gradovi koji su ostali bez novca za obnovu i izgradnju vitalnih objekata, onakvih kakvi se u iole razvijenijim sredinama smatraju posve uobičajenima.

Za ovaj nered će netko odgovarati jer se ovako ne smije voditi država. Oni koji su sproveli ovakvu podjelu nisu to uradili u interesu Hrvatske – kaže načelnik Krnjaka Dejan Mihajlović

A što o ovogodišnjoj raspodjeli novca iz Programa misle načelnici zakinutih općina?

- Krnjak s indeksom razvijenosti od 39 posto spada u prvu skupinu lokalnih jedinica i po svim kriterijima zaslužujemo da Ministarstvo pomogne i nama i ostalim općinama iz prvih dviju skupina - kaže Dejan Mihajlović, SDSS-ov načelnik kordunaške općine kojoj je odbijeno financiranje projekta asfaltiranja nerazvrstanih makadamskih puteva.

- Zakonom je regulirano da pomoć Ministarstva ide prvoj i drugoj skupini nerazvijenih, a mi smo svjedoci da su najnerazvijenije općine dobile 13 posto, dok su općine iz treće skupine, koje uopće ne bi trebale biti obuhvaćane raspodjelom, dobile više od 33 posto, dakle gotovo triput više od najnerazvijenijih. To je protuzakonita politika i ako se takva praksa nastavi, nerazvijena područja postat će još nerazvijenijima, a ona više razvijena još će brže napredovati. To nije smisao politike koja je, barem po onome što piše u aktima, koncipirana na ravnomjernom razvoju - kaže Mihajlović, napominjući da će se na ovaj način ljudi još više iseljavati, što se već događa u Slavoniji i Lici, na Baniji i Kordunu.

Načelnik Krnjaka osvrnuo se i na stranačku pristranost koju smo ustanovili pri ovogodišnjoj dodjeli novca.

- Odlazeća vlada specifična je po mnogim stvarima, zato je kratko trajala. Što se tiče neravnopravne podjele sredstava, nije prvi put da se to dešava: svaka politička opcija koja je na vlasti sklonija je ‘svojim’ općinama. Privilegiranost općina koje su bliske vlasti može biti u redu ako im se daje pod jednakim uvjetima, ali sam jako protiv toga da sredstva dobije općina koja je u trećoj grupi po razvijenosti, a ne dobije ih ona koja je u prvoj. Mislim da će za ovaj nered netko odgovarati, to će svakako biti predmet revizije, jer se ovako ne smije voditi država. Oni koji su sproveli ovakvu podjelu nisu to uradili u interesu Hrvatske. Nadam se da će se ovo preispitati i da će nepravda biti ispravljena - naglašava Mihajlović, podsjećajući da na krnjačkom području ima 110 kilometara nerazvrstanih puteva, od čega je čak stotinu neasfaltirano.

Nezadovoljan ovogodišnjom raspodjelom programskog novca je i SDP-ov načelnik Plaškog Pero Damjanović, čija općina ima indeks razvijenosti od 43 posto.

- Mi smo među najnerazvijenijima i dobili smo najviše bodova, a ovakvi natječaji preko Ministarstva su nam najjednostavniji, jer 90 posto novca daje država, a svega deset općina. Imamo malu komunalnu naknadu i 146 korisnika socijalne skrbi. Od 123 kilometra puteva 65 je makadamskih, pa smo zato na natječaj išli s projektom njihove obnove. Cilj provođenja Programa, barem tako piše, ostvarenje je regionalnog razvoja u skladu s načelima razvojne politike, održivog razvoja i socijalne uključenosti, kao dijela razvojnih prioriteta strategije regionalnog razvoja i županijskih razvojnih strategija. Nažalost, ovakva raspodjela vodi sve dalje od zacrtanog cilja. Jedina pravedna i svrsishodna raspodjela bila bi ona pri kojoj bi općine i gradovi iz prve skupine dobili više sredstava. Samo bi se tako smanjio jaz između njih i ostatka zemlje, a nekima možda omogućilo da iziđu iz grupe nerazvijenih - ističe Damjanović.

Podjela državnih sredstava po stranačkom ključu

HDZ: prijavljene jedinice – 170; odobreno – 111; iznos odobrenih sredstava – 26.367.000 kuna; postotak – 65

HSS: prijavljene jedinice – 39; odobreno – 18; iznos odobrenih sredstava – 3.560.000 kuna; postotak – 46

NL: prijavljene jedinice – 24; odobreno – 10; iznos odobrenih sredstava – 2.038.000 kuna; postotak – 42

MOST: prijavljene jedinice – 5; odobreno – 5; iznos odobrenih sredstava – 1.123.000 kuna; postotak – 100

SDSS: prijavljene jedinice – 12; odobreno – 5; iznos odobrenih sredstava – 1.085.000 kuna; postotak – 42

HDSSB: prijavljene jedinice – 14; odobreno – 4; iznos odobrenih sredstava – 750.000 kuna; postotak – 29

HNS: prijavljene jedinice – 23; odobreno – 2; iznos odobrenih sredstava – 450.000 kuna; postotak – 9

SDP: prijavljene jedinice – 34; odobreno – 2; iznos odobrenih sredstava – 449.000 kuna; postotak – 6

IDS: prijavljene jedinice – 5; odobreno – 2; iznos odobrenih sredstava – 387.000 kuna; postotak – 40

HSP: prijavljene jedinice – 2; odobreno – 1; iznos odobrenih sredstava – 150.000 kuna; postotak – 50

HSLS: prijavljene jedinice – 5; odobreno – 1; iznos odobrenih sredstava – 100.000 kuna; postotak – 20

1/2