Pitanje koliko je puta, na kakav način i s kojim ciljem predsjednik Srbije Aleksandar Vučić pokušao (neuspješno) ući u Hrvatsku u zadnjih godinu dana i pokloniti se u Jasenovcu žrtvama ustaškog režima pretvorilo se u najvažniju političku priču ljeta.

Hrvatska strana tvrdi da je Vučić pokušao to u nedjelju napraviti "na mala vrata", podvaljujući pod privatnim posjetom službeni, s ciljem da napravi "kaos" u državi pred obilježavanje "Oluje", akcije u kojoj je iz Hrvatske izbjeglo više stotina tisuća Srba, zbog čega je reagiralo Ministarstvo vanjskih poslova, otkud je očito cijela priča i izišla u medije pod egidom "neimenovanog izvora". Kako je bio izravno prozvan i predsjednik SDSS-a Milorad Pupovac, on je u nedjelju sazvao presicu objašnjavajući da je već dva puta u zadnjih godinu dana sudjelovao kao posrednik u neuspješnim Vučićevim službenim pokušajima posjeta Jasenovcu, a neuspješan je bio i treći put, što je okarakterizirao problemom u odnosima između dviju država.

Onda se dan kasnije, u ponedjeljak, opet u Jutarnjem javio neimenovani izvor iz Vlade koji je demantirao Pupovca i njegove tvrdnje o službenim pokušajima posjeta, ali i reterirao u odnosu na prethodne tvrdnje navodeći da Vučić može doći u Hrvatsku, ali da nije poželjan do jeseni, odnosno da ne dolazi prije "Oluje".

Priča se, očekivano, nastavila. Vučić je u ponedjeljak u 18 sati održao tiskovnu konferenciju i prozvao hrvatsku Vladu da ga treći put sprečava u namjeri da posjeti Jasenovac, jer očito u Zagrebu smatraju, kako je rekao, da nikada nije vrijeme da predsjednik Srbije posjeti to najveće stratište srpskog naroda, navodeći taksativno kome se i kada obratio.

Onda se, opet očekivano, javnosti pred večer obratio i hrvatski premijer Andrej Plenković koji je kazao da je Vučiću hrvatska Vlada poslala poruku da nije vrijeme za takav posjet, da se nije službeno najavio i da se, kada dođe trenutak, može govoriti o njegovom dolasku u Hrvatsku.

U međuvremenu su o ovome pitanju svoj stav kazali i oni koji imaju što reći, ali i oni kojima je jedini cilj dodatno produbljivanje ionako loših odnosa između Hrvatske i Srbije koji, već na redovnoj bazi, dobro služe onima koji bi preko leđa manjinskih zajednica u objema državama izvukli pokoji politički poen, makar on bio dubinski opasan.

Što se zapravo dogodilo? Đorđe Pavičević, profesor na beogradskom Fakultetu političkih nauka, napominje za Novosti da Vučić "generalno proizvodi takve situacije i ispipava granice dokle može da ide, prekoračuje ovlašćenja pa ako prođe, on bi verovatno nastavio tako da se ponaša".

- To je generalno, dok u ovom trenutku pretpostavljam da postoji više motiva da se nešto ovakvo uradi, pre svega trenutna spoljnopolitička situacija u kojoj se nalazi Srbija, te verovatno Vučićeva želja da malo skrene pažnju sa problema koje Srbija u tom smislu proizvodi. Mislim pre svega na sve što se događa oko uvođenja sankcija Rusiji i općenito na odnose s Rusijom, činjenicu da Russia Today otvara kancelariju u Beogradu, pa i situaciju s padom aviona za koju ne znamo o kakvoj se potencijalnoj trgovini oružja radi. U takvom kontekstu dobrodošlo je da se priča o tome kako Hrvati maltretiraju predsednika Srbije i ne dopuštaju normalne odnose, kao da je normalno da se prelazi granica na takav način - kaže Pavičević.

On smatra i da je "nemoguće da Vučić nije znao da je ovakva reakcija Hrvatske vrlo moguća", te dodaje da "ovakav bezrazložan i zapravo beznačajan incident verovatno odgovara i Vučiću i Plenkoviću". Pavičević primjećuje da je bilo "histerije i u hrvatskim medijima".

Vesna Teršelič iz Documente – Centra za suočavanje s prošlošću rekla nam je pak da joj je "žao što se zbog loših međudržavnih odnosa pitanje posjete Spomen području Jasenovac predstavnika Srbije nije dogovorilo tiho i dostojanstveno, s pijetetom prema ubijenima".

- U uzavreloj atmosferi narušenih regionalnih odnosa i neprekidne politizacije žrtava, posjeta predsjednika Srbije nikako ne može biti privatna. Neophodno ju je pažljivo planirati. No za dogovaranje diplomatskim putem izgleda nema prave volje, kao što je, uostalom, nema ni za druga osjetljiva pitanja, poput rješavanja sudbine nestalih i procesuiranja svih ratnih zločina - ističe Teršelič.

Pokušajmo krenuti od početka, koliko je to uopće moguće. U nedjelju je iz kabineta hrvatske Vlade u javnost puštena informacija da je Vučić, bez službene najave, u svojstvu privatne osobe a ne najvišeg javnog dužnosnika, namjeravao doći u Hrvatsku i posjetiti Spomen područje Jasenovac i grad Pakrac. Vučić je navodno nekoliko dana ranije posjet najavio samo Pupovcu, saborskom zastupniku i predsjedniku SDSS-a, koji je o Vučevićevoj namjeri obavijestio Vladu, čiji je neimenovani dužnosnik o tome hitno obavijestio Jutarnji list, koji je objavio tekst tvrdeći da Vučić takvim posjetom u Hrvatskoj želi izazvati ciljani kaos i to točno pred proslavu "Oluje".

Tvrdnje neimenovanog izvora dodatno je, isti dan u podne, osnažio i ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman. Na novinskoj konferenciji Radman je rekao da su u Vladi o Vučićevoj namjeri saznali u petak popodne "neslužbenim kanalima", pa uputili notu srpskoj vladi jer "prigodom svakog posjeta stranih dužnosnika vrijeme, prigoda i plan trebaju biti dio dogovora dviju strana", dok Hrvatska u ovom slučaju "nije bila informirana". Grlić je ponašanje Vučića okarakterizirao kao "neprihvatljivo", "nedobronamjerno" i "neiskreno", dodavši da se Srbija nije suočila s prošlošću, dok Hrvatska navodno jest, što se prema njegovom mišljenju najbolje ogleda u činjenici da "srpska manjina ima zajamčena tri mjesta u Saboru, SDSS sudjeluje u Vladi, a predstavnica srpske manjine je potpredsjednica Vlade".

Prepucavanja su nastavljena i na razini vlada u ponedjeljak. Prema informacijama iz one hrvatske, oni su Vučićevim ponašanjem "ostali konsternirani" pa mu je zabranjen dolazak zbog, kako su rekli, njegove namjere da u Hrvatskoj "napravi kaos".

Stanje konsternacije nije izostalo ni u vladi Republike Srbije, pa je tamošnji ministar vanjskih poslova Nikola Selaković priprijetio međunarodnim pravom, ministrica rudarstva i energetike Zorana Mihajlović otkazala već najavljeni službeni posjet Zagrebu, a premijerka Ana Brnabić situaciju usporedila s onom hipotetskom u kojoj bi se predsjedniku Izraela zabranio posjet Auschwitzu.

Onda se, kao što smo spomenuli, javio i Vučić. "Dana 2.9.2021. je mesec dana pošto je prošlo obeležavanje Oluje. Prvi put obaveštavamo kabinet Plenkovića sa molbom da 10.9. posetimo Jasenovac. Dana 4.9. stiže poruka da pomerimo posetu zbog njihove unutrašnje situacije. Mi smo prihvatili i nismo sa tim ni izašli u javnost, ali to nije bilo sve. Dana 1.3.2022. smo ponovili zahtev da posetim Jasenovac 5.3.. Nakon dva dana opet je dobijena poruka da poseta nije dobrodošla. I opet nismo nikom ništa kukali i žalili, bili smo fer partneri. Onda je došao treći put kada sam obavestio Pupovca i rekao mu ako hoće on da obavesti kabinet Plenkovića, i to nije bila nikakva tajna za njih ni tada ni u septembru i martu", kazao je Vučić.

Predsjednik Srbije je rekao da je objasnio da bi u Jasenovac došli sa jednom kamerom i da će obavijestiti javnost o tome. "Niko kao srpski predsednik u mandatu svog predsednikovanja, nikada nije bio u Jasenovcu. Želim da odem za vreme mandata da pokažem poštovanje prema srpskim žrtvama. Nikada nećemo zaboraviti žrtve koje su na monstruozan način ubijane. Želim da odem da položim cvet i ništa više. Onda smo dobili ceo ovaj cirkus koji su napravili, sami bez da smo mi išta uradili", kazao je predsjednik Srbije.

Odmah mu je odgovorio Plenković. "Poslali smo poruku da nije bilo vrijeme za takav posjet. Neslužbeno smo doznali da postoji želja da se dođe u nedjelju, ali bez službene najave. Koliko god da se želi diskretno obaviti, on ima reperkusije na domaćine. Rekli smo da nije trenutak niti je metodologija bila za to ispravna. Kada dođe trenutak, možemo o tome govoriti. Hrvatska je uključiva, tolerantna. Danas sam prvi put vidio u srpskim medijima da smo mi ustaška vlada", rekao je Plenković.

Odgovarajući na Vučićevu tvrdnju da je još u rujnu prošle godine tražio posjet, kazao je ovo:

"Točno je, znam za inicijativu krajem veljače. Rekli smo da tada nije moment i to je bilo to. Za ovaj drugi pokušaj dolaska saznali smo neslužbeno. Kazali smo da nije trenutak. Kada se steknu uvjeti, možemo razgovarati o njegovu dolasku. Hrvatske je uključiva. Ne znam što je u pozadini, ja gledam širi kontekst. Vidim da se u Srbiji odugovlači s formiranjem vlade do krajnjih rokova. U ovom trenutku smo smatrali da takav posjet nama ne odgovara. Važno je da se u međusobnim odnosima tretiramo s poštovanjem i da vodimo računa da smo država. Države komuniciraju isto kao i ljudi. Kad netko dolazi u posjet, on prvo nazove i najavi se. Ista vrsta komunikacije treba biti i među državama. Ovdje to nije bilo obavljeno na odgovarajući način. Za takav posjet koji, hoćemo mi to reći ili ne, ima svoje političke konzekvence... Hrvatska drži do sebe i svojih susjeda i želi normalizirati odnose. Svaki posjet koji može imati političke konzekvence se mora pažljivo dogovarati. Djeluje smiješno kad se piše da smo mi neka ustaška vlada. Svakom tko ima neke ambicije u Europi bi bilo dobro da spusti loptu", rekao je Plenković.

"Što se tiče Pupovca, mi surađujemo i bilo je jako puno onih koji kritiziraju vladu i anatemiziraju mene zbog suradnje sa srpskom manjinom. I unatoč njima mi dobivamo povjerenje jednom, dvaput. Ta politika nema alternativu. Mi imamo manjine koje su dio hrvatskog naroda u političkom smislu. To je zalog jačanja položaja Hrvata drugdje", rekao je.

Vučić je, da dodatno pojasnimo, u Hrvatsku namjeravao ući u subotu ujutro prelaskom granice s Bosnom i Hercegovinom u dijelu Republike Srpske, mimo uobičajenog protokola za službene odnosno štićene osobe. Iako Vučić smatra da na to ima pravo, trojica diplomata s kojima je u ponedjeljak popodne razgovarao beogradski list Danas tvrde da "predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, sa pozicije šefa države nije mogao ni smeo da planira privatnu posetu logoru Jasenovac, na teritoriju Hrvatske, jer dok mu traje mandat on na takve 'izlete' nema pravo, kao štićena ličnost i najviši zvaničnik jedne zemlje". Danas je razgovarao s Radomirom Diklićem, bivšim ambasadorom Srbije u Francuskoj, Srećkom Đukićem, bivšim ambasadorom u Bjelorusiji, te bivšim predsjednikom Srbije Borisom Tadićem.

Radomir Diklić rekao je Danasu da smatra "indikativnim" što je Vučić htio ići i u Pakrac, "a to je zapadna Slavonija, gde je bila akcija Bljesak". "Nekako mi se čini da to nije bila samo privatna poseta s najiskrenijim političkim namerama", kazao je Diklić. Referirajući se pak na vijest da se na dan početka tekuće afere u Grčkoj srušio ukrajinski avion koji je nakrcan streljivom srpske proizvodnje poletio iz Niša navodno ka Bangladešu, Boris Tadić pozvao je Vučića da objasni "za koji se to rat sprema Bangladeš i koji je istorijat firme čije je oružje bilo u avionu koji je (noćas) pao".