Srpske dnevne novine i tjednici u trećem su ovogodišnjem kvartalu na svojim naslovnicama prvi put objavili više negativnih nego pozitivnih tekstova o premijeru Aleksandru Vučiću i njegovoj vladi, a broj negativnih tekstova pritom pokazuje uzlaznu putanju. Analizu naslovnica vodećih dnevnika i tjednika u Srbiji već dvije godine provodi Institut za javnu politiku u suradnji s Medijskim arhivom Ebart, a rezultate objavljuje u Kvartalnom medijametru.
Najviše negativnih tekstova o Vučiću objavili su dnevnici ‘Danas’ i ‘Blic’, a pozitivnih ‘Alo’. No više od 90 posto tekstova o njemu vrijednosno je bilo neutralno, a takvih je i o oporbenim liderima i strankama bilo tek nekoliko postotaka manje (86 posto). Tjednici ‘Vreme’, NIN i ‘Nedeljnik’ u kontinuitetu su antivladini, tvrde analitičari Kvartalnog medijametra. Jedan od njih, Vuk Stanković, kaže da je imidž vlasti u tjednicima personaliziran putem Vučića i da se o njemu održava slika diktatora bez kompetencija, koji je izvor šire nestabilnosti i medijski manipulator posvećen isključivo propagandi.
Unatoč trendu sve negativnijeg pisanja medija, lider SNS-a sve otvorenije najavljuje mogućnost raspisivanja još jednih izvanrednih parlamentarnih izbora zajedno s predsjedničkima, koji se moraju održati početkom sljedeće godine, nepunu godinu nakon ovogodišnjih, također izvanrednih parlamentarnih izbora. Srpski analitičari svih fela ne vide valjanih razloga zbog kojih bi Vučić tako brzo opet raspisivao izvanredne parlamentarne izbore i zemlju uveo u nestabilnu političku situaciju, što bi upalilo i crvenu lampicu kod stranih investitora, čija su ulaganja nasušno potrebna srpskom gospodarstvu. Vučić zasad ne mari za negativne reakcije, a učestale upite o izvanrednim izborima ne demantira, ali ni ne potvrđuje. I na početku ovotjedne rasprave o prijedlogu državnog proračuna za sljedeću godinu lideru LDP-a Čedomiru Jovanoviću na pitanje o izborima je odgovorio: ‘Ne brinite, vodićemo računa da sačuvamo stabilnost, a narod ima reč.’
Mediji kalkuliraju da Vučić razmišlja o raspisivanju izvanrednih parlamentarnih izbora jer procjenjuje da bi predsjednički kandidat SNS-a, Tomislav Nikolić ili netko drugi, mogao izgubiti od opozicijskoga, pogotovo ako se razmrvljena opozicija uspije dogovoriti o zajedničkom kandidatu (zaštitnik građana Saša Janković, Vuk Jeremić…). Očito je i da zazire od kandidature Vojislava Šešelja i mogućnosti da s njime kohabitira, pa raspisivanjem istovremenih izbora želi dodatno motivirati narodnjačke birače kako bi postigao sinergiju koja bi donijela pobjedu SNS-ovu kandidatu. Također, puštanjem priče o još jednim izvanrednim izborima Vučić navodno nastoji disciplinirati koalicijske partnere da odustanu od svojih predsjedničkih kandidata i podrže njegovoga, a najmaštovitiji analitičari kalkuliraju i s mogućnošću da Vučić sam krene u utrku za predsjedničku dužnost, pa pobjedom na izborima za predsjednika i parlament utre put svom nasljedniku na čelu vlade, ali i ojača vlastitu poziciju nedodirljivog lidera Srbije.
Kako god, nagađanjima o izvanrednim parlamentarnim izborima Vučić je još jednom snažno zavrtio srpski politički ringišpil. Učinio je to u jeku rasprave o prijedlogu državnog proračuna za sljedeću godinu (kojemu se aplaudira i u zemlji i u svijetu), ali i na vrhuncu nove runde dogovora s EU-om o otvaranju novih pregovaračkih poglavlja. Pritom srpski pregovarači procjenjuju da će sljedeća godina biti izuzetno teška za otvaranje novih područja, ponajprije zbog izbora u Njemačkoj, Francuskoj i Nizozemskoj, a vjerojatno i u Italiji, pa nastoje u finišu ove i početkom sljedeće godine otvoriti što je moguće više novih poglavlja. Navodno su već pripremili šest-sedam pregovaračkih poglavlja koja će nastojati otvoriti do siječnja, a u tome im može pomoći i kalkuliranje s izvanrednim izborima, pod uvjetom da EU-članice žele izbjeći rizike i nestabilnost koje bi mogle prouzročiti u Srbiji i njezinu susjedstvu.
Premijer Vučić nije decidirano otklonio mogućnost izvanrednih izbora ni na zajedničkoj konferenciji za novinare s Unijinim povjerenikom za proširenje Johannesom Hahnom, održanoj početkom ovoga tjedna u Beogradu. Europovjerenik Hahn tom je prilikom samo šutio i gledao što se događa, no nije mogao izbjeći izjašnjavanje o šansama Srbije da otvori nova pregovaračka poglavlja ni pitanja o stanju medijskih sloboda. Vučić je, naime, na novinarski upit odgovorio da se ne slaže s primjedbama Europske komisije o ‘nedovoljnoj slobodi medija u Srbiji’ i pritom se pozvao upravo na analizu objavljenu u Kvartalnom medijametru. Novinarima je poručio: ‘Imate apsolutnu slobodu, radite šta hoćete, kako hoćete, u mjeri u kojoj hoćete. Svako pitanje imate pravo da postavite i dobijete odgovor.’ Povjerenik EU-a je bio suzdržaniji, poručivši da je sloboda medija važno pitanje te da ‘ne voli govoriti o pristupnim pregovorima kao takvima, već da na njih gleda kao na proces u kojem se postupno poboljšava situacija’.
U fokusu konferencije za medije ipak su bila pitanja hoće li Srbija sljedeći tjedan otvoriti nova područja u pristupnim pregovorima s EU-om, a sazvana je i zbog upravo potpisanog ugovora o bespovratnoj donaciji 80 milijuna eura, koliko je Unija dala Srbiji za provođenje reforme javne uprave. Članice EU-a trebale bi sredinom sljedećeg tjedna odlučiti hoće li sa Srbijom otvoriti pregovaračka poglavlja o javnoj nabavi (Poglavlje 5), o obrazovanju i znanosti (Poglavlje 25) te kulturi (Poglavlje 26). Hahn je u Beogradu bio optimističan, rekavši da je moguće da sva tri područja budu otvorena, ali da je još u tijeku proces usuglašavanja među EU-članicama. Vučić je pak uvjeren da će poglavlje o javnoj nabavi biti otvoreno, a otvaranje preostalih dvaju ovisit će o procjenama pojedinih članica treba li Srbija još štogod učiniti u procesu normalizacije odnosa s Kosovom, ali i o zahtjevima Hrvatske vezanima uz obrazovanje i kulturu. Beogradski mediji pišu da i Bugarska prije usuglašavanja o otvaranju pregovora o tim područjima ima neke svoje zahtjeve i uvjete, pa je Vučić u svom prpošnom stilu poručio: ‘Nećemo odustati od nacionalnih i državnih interesa da bi nam netko otvorio poglavlja.’ Unijin povjerenik je naglasio da, po njegovu sudu, ‘Srbija nema drugoga puta od europskoga’ i podsjetio da ta zemlja dvije trećine svoje robne razmjene obavlja s članicama EU-a. Dodao je i da je interes svih članica da im se Srbija pridruži.
Stvari, međutim, više nisu tako jednostavne, jer se sve više građana EU-a protivi proširenju (među njima i dvije trećine Nijemaca), a i u Srbiji jača euroskepticizam. Kada je pred Hahnom upitan zašto i dalje toliko želi da Srbija uđe u EU unatoč svemu što se ondje događa i usprkos svim preprekama i pritiscima koji je na tom putu čekaju, Vučić je brzo odgovorio protupitanjem: ‘Od čega misle da isplaćujemo mirovine?’ Pojasnio je da EU ne daje Srbiji novac za mirovine, ali da joj svojim tržištem svakako pridonosi: ‘Pola Srbije smo zaposlili u kompanijama koje tržište imaju u Europskoj uniji.’ Brani li to Vučić, mahanjem još jednim izvanrednim parlamentarnim izborima, svoju vlast ili europski put Srbije, tek će se pokazati.
