U Općinskom vijeću Općine Saborsko nije lako raditi, žali se Đorđe Momčilović iz Blata, član Vijeća. Od devet vijećnika, kaže, njih dvojica su Srbi iz SDSS-a i uvijek su u manjini. Tu je i jedna Srpkinja iz SDP-a, ali ona mora zastupati i provoditi stranačku politiku. Ljudi se u Blatima, kako dodaje Momčilović, bore za život. Sada ih tamo živi oko 25. Nekada su tamo bile dvije trgovine i obje su uspješno radile, a danas nema niti jedne. Dva puta tjedno u mjesto dolazi kombi sa pokretnom trgovinom pa se ljudi tako snabdijevaju osnovnim životnim namirnicama koje sami ne mogu proizvesti. Vode sada u Blatima nema iako postoje kvalitetni izvori, pa ljude cisternama snabdijeva vatrogasno društvo iz Saborskog.
- Imali smo vodovod do rata, ali ga više nemamo. Kao općinski vijećnik, sagledavši sve argumente, razumijem općinsku, pa i državnu vlast. U vodovod bi trebalo uložiti znatna sredstva da bi se investicija isplatila, a nema ljudi, pa se umjesto više desetaka, da ne kažem stotinjak kubika vode mjesečno, troši tek nekoliko kubika - ističe Momčilović.
Putovi su do sada bili dobri, još za SFRJ su bili asfaltirani, a ovdje inače nema velikog prometa. Međutim, posljednjih godina uništavaju ih Hrvatske šume koje teškim kamionima sa prikolicama odvoze drva i trupce. Dio tih putova u nadležnosti je Županijske uprave za ceste, a dio u ingerenciji Općine Saborsko. No, ni jedni ni drugi ih ne održavaju kako bi trebalo, asfalt puca i pitanje je do kada će izdržati.
Ljudi u Begovcu, Blatima i Ličkoj Jesenici, pretežno srpskim naseljima u Općini Saborsko, žive uglavnom od socijalne pomoći. Netko ima i kakvu-takvu penziju, a nešto se hrane uzgoji za vlastite potrebe. Nitko ne radi pa nekih značajnijih prihoda i plaća ni nema. Kada netko umre, a to je najčešća pojava u ovom dijelu Like, kuća se zaključa i počinje lagano odumiranje posjeda i ostale imovine.
- Možete zamisliti, ja imam 66 godina i spadam među mlađe Srbe na području Općine Saborsko. Nitko se ne ženi, nema djece niti se rađaju, nema škole, ni vlakovi više ne voze kako su nekada vozili. Ne staju u Blatima, a tako je i u ova ostala dva naselja. Bar da se otvori neka firma gdje bi se ljudi mogli zaposliti, možda bi se netko i vratio. Moja dva sina su u Srbiji, svaki ima po dvoje djece i oni bi sutra došli ovamo samo da imaju gdje raditi i od čega normalno živjeti i uzdržavati svoju familiju. Perspektiva nam je nikakva. Za 10 do 15 godina nas Srba ovdje više neće biti. Žalosno, ali istinito - kaže Đorđe Momčilović.
Srbi iz naselja Begovac, Blata i Lička Jesenica kod liječnika odlaze u općinsko središte Jesenicu, dok iz ostala dva naselja odlaze u Plaški koji im je bliži. Strujom su pokrivena sva mjesta, ulična rasvjeta 95 posto, kaže nam Nikola Grba, srpski zamjenik načelnika Općine Saborsko, a ostaje za napraviti dio rasvjete u Blatima i dijelu Jesenice. I on ističe problem vodoopskrbe u Blatima. Na izvorima u Jesenici i Begovcu pumpe i izvor izbacuju 300 kubika, a troše se dva kubika jer nema ljudi, neki se snabdijevaju i vatrogasnim cisternama.
Možete zamisliti, imam 66 godina i spadam među mlađe Srbe na području općine. Nitko se ne ženi, nema djece niti se rađaju, nema škole, ni vlakovi više ne voze, kaže Đorđe Momčilović
- Mi imamo odlične i velike resurse, velike mogućnosti i perspektivu za razvoj, opstanak, ostanak pa čak i povratak naših ljudi. Na pragu smo nacionalnog parka Plitvička jezera, što je velika mogućnost, a sutra možda postanemo i dio Plitvica. Ovdje je čist zrak, odlična klima, puno je šume, sve je pogodno za ekološku poljoprivrednu proizvodnju kao i za seoski turizam. Mnogi turisti ovuda prolaze jer kod Koranskog mosta kod Plitvica skrenu nama i preko Plaškog i Josipdola dođu do Duge Rese i Karlovca, što im je mnogo zanimljivije nego da idu autoputem. Ovo je kraški kraj, brojne su ponornice, jezero je u Blatima, više je i pećina, a mislim da smo podzemljem vezani sa Jadranom jer u jezeru ima i jegulja. I da ne nabrajam dalje, naš glavni resurs je čista i pitka voda neograničenih količina - kaže Nikola Grba.
Rijeka Jesenica ovdje ponire, pa izvire u Slušnici pored Slunja kao rijeka Slunjčica i u Rastokama se ulijeva u Koranu. Plan je bio da se pitkom vodom iz dva izvora rijeke Jesenice snabdijevaju cijele Plitvice, kako ne bi crpile vodu iz jezera, kao i Slunj i Rakovica. Međutim, sve je ostalo samo na planu. Grba kaže da je to možda zato što se radilo o srpskom kraju, od čega bi i ovdašnji Ličani imali velike koristi. Osim Roma ovdje se nitko drugi ne naseljava, ljudi prodaju kuće i posjede budzašto, pa će za desetak godina ovaj kraj ostati bez domaćih stanovnika. No, u početku bi trebalo uložiti u OPG-ove i, dakako, u povratak ljudi jer bez njih nema ni oporavka ovog kraja. Bilo je nekih ideja. Bivši, u Oluji uništeni društveni dom je prodan, a novi vlasnik iz Pule je tu trebao uložiti i izgraditi restoran te zaposliti najmanje 12 ljudi, od kojih šest domaćih Srba. Ljudi bi prodavali svoju ekološku hranu i slično. Uz rijeku Jesenicu su trebali biti uređeni kupalište i parking za kamp kućice, prije tri godine trebao je biti otvoren i ribnjak, no ništa od toga se nije dogodilo.
No, kaže Grba, neće samo Srbi stradati već i njihove komšije Hrvati iz Saborskog i okolnih mjesta. Ispada da je nekome stalo da ljudi nestanu sa ovih prostora.
- Da li je voda koje imamo u izobilju glavni razlog tome, pa da se netko na brzinu obogati, ne mogu sada reći sa sigurnošću, ali sve ovo što se događa nama nije logično. Umjesto da nam se omogući razvoj i opstanak, kao da se želi uništiti i Srbe i Hrvate u ovoj općini – kaže Grba, koji saradnju sa srpskim institucijama pozitivno ocjenjuje.
