U Srbiji je u proteklih nekoliko mjeseci značajno porastao broj građana koji smatraju da bi promjena vlasti bila dobra za zemlju. No istovremeno se nije značajnije povećao broj građana koji će glasati za opozicijske stranke. Čak i dio onih koji imaju pozitivan stav prema promjeni vlasti najavljuju da će i na izborima u nedjelju glasati za vladajuće stranke.
Prethodno navedene tvrdnje temelje se na rezultatima istraživanja Demostata, koje je provedeno od 9. do 17. ožujka. A ti rezultati kažu da je za 32 posto anketiranih građana dobra i sadašnja vlast, 30 posto anketiranih smatra da bi bilo dobro da netko drugi bude na vlasti, a 38 posto uvjereno je da su sve vlasti iste pa im je svejedno tko će je obnašati. U istraživanju koje je Demostat proveo u prosincu prošle godine, takvih kojima je svejedno tko je na vlasti bilo je 49 posto, a promjenu vlasti priželjkivalo je 18 posto anketiranih. I tada je aktualna vlast bila dobra za 33 posto anketiranih.
Predstavljajući rezultate najnovijeg istraživanja, glavni istraživač Demostata, sociolog Srećko Mihailović, rekao je da je "iznenađujuće mala razlika između onih koji podržavaju sadašnju vlast i misle da je dobra i onih koji bi da je promene", ali je odmah upozorio da to "ne znači da će svi oni koji su nezadovoljni vlašću glasati za opoziciju. Kvaka je u tome što oni iskazuju negativan odnos prema vlasti, ali i dalje glasaju za tu vlast". Mihailović smatra da se građani koji zagovaraju promjenu vlasti bez promjene vladajućih stranaka tako ponašaju "jer su pod pritiskom neposredne okoline, vladajućih stranaka, ucenjeni ili podmićeni", ali i da je "jedan od razloga i što građani nenaklonjeni naprednjačkoj vlasti u opoziciji ne prepoznaju političku snagu koja može da dovede do promena, zato što je opozicija u Srbiji od 2012. godine razbijena".
Demostat se, inače, u istraživanju nije bavio predizbornim rejtingom političkih stranka, već "društvenim kontekstom u kojem se izbori dešavaju" jer "upravo taj kontekst definiše izbore i bitno utiče na sam rezultat izbora", stoga je društveni kontekst izbora i bio glavni cilj njihovog istraživanja. No zbog pandemije koronavirusa istraživači Demostata morali su odustali od neposrednog osobnog anketiranja građana, pa su podatke prikupljali "putem telefonske ankete čija primena u Srbiji nosi niz slabosti, a pre svega veliki broj odbijanja ankete i mali broj pitanja, sa manjim brojem ponuđenih odgovora. Takozvana poststratifikacija ne može stvarno da otkloni slabosti uzorka, mada na formalnom planu obezbeđuje reprezentativnost uzorka".
Istraživački centar Demostat nije jedini koji se nije bavio predizbornim rejtingom političkih stranaka. Mali broj istraživanja tog rejtinga kuriozitet je predsjedničkih, parlamentarnih i beogradskih gradskih izbora koji će se održati u nedjelju, 3. travnja. U medijima su osvanuli tek pokoji rezultati predizbornih anketa, iako pojedine političke stranke nisu krile da kontinuirano anketiraju birače i intenzivno mjere njihovu podršku od početka izborne kampanje.
Agencija Faktor plus među rijetkima je koja je nastavila u medijima objavljivati rezultate svojih istraživanja. Uoči izbora u Blicu je objavila rezultate posljednjeg predizbornog istraživanja o rejtingu izbornih listi za parlamentarne izbore. Direktor Faktora plus Vladimir Pejić izjavio je da su rezultati ovog istraživanje gotovo identični onima iz istraživanja koje su proveli u ožujku. "Rezultati su stabilni u poslednje vreme, odstupanja su minimalna. Rat u Ukrajini je uticao da se kampanja u Srbiji pasivizira. To nije išlo naruku opoziciji, jer nisu uspeli da plasiraju teme koje su možda hteli", zaključio je Pejić.
"Rat u Ukrajini je uticao da se kampanja u Srbiji pasivizira. To nije išlo naruku opoziciji, jer nisu uspeli da plasiraju teme koje su možda hteli", kaže direktor Faktora plus Vladimir Pejić
Najnoviji rezultati telefonske ankete Faktora plus prognoziraju da će na nedjeljnim parlamentarnim izborima koalicijska lista Vučićeve Srpske napredne stranke dobiti 53,6 posto glasova birača, koalicijska lista Ujedinjeni za pobedu Srbije (SSP, Narodna stranka, DS, PGS) 13,6 posto, koalicijska lista Dačićeve Socijalističke partije 10,2 posto i koalicija Moramo (Ekološki ustanak, Ne davimo Beograd, Zajedno za Srbiju) 4,7 posto. Osim te četiri izborne liste kojima istraživanje prognozira sigurno preskakanje tropostotnog izbornog praga, zastupnički mandati smiješe se i DSS-ovoj koalicijskoj listi NADA za Srbiju (3,8 posto), Srpskoj stranci Zavetnici (3,7 posto), Suverenistima (3,1 posto), a još uvijek im se mogu nadati i kandidati Tadićeve Socijaldemokratske stranke (2,3 posto), Obradovićevih Dveri (2,2 posto) i Šešeljeve Srpske radikalne stranke (2 posto). Od preostalih osam izbornih listi, na šest su kandidati za zastupnike nacionalnih manjina čiji se rezultati valoriziraju po kriterijima pozitivne diskriminacije pa će i većina njih, ako ne sve, imati svoje zastupnike u sljedećem sazivu srpskog parlamenta.
Za razliku od dosadašnjeg saziva Narodne skupštine Srbije, koja je zbog opozicijskog bojkota prošlih parlamentarnih izbora praktički bila bez opozicije, sljedeći saziv srpskog parlamenta imat će i opozicijske zastupnike. Povratkom opozicije u parlament srpska politička scena dobit će novu dinamiku. Istraživači Demostata to ne spominju, ali na rast broja anketiranih građana koji zagovaraju promjenu vlasti vjerojatno je utjecala i odluka bivše bojkot-opozicije da izađe na velike travanjske izbore jer se ponudila kao organizirana politička snaga koja može ostvariti smjenu vlasti. Njihovim sudjelovanjem na izborima i povratkom u parlament već će se dogoditi kvantitativna, a vjerojatno i kvalitativna promjena u zakonodavnoj vlasti. Opozicija u parlamentu dobiva šansu da širi svoj utjecaj i stvara uvjete za promjenu vlasti na nekim od budućih izbora.
U uvodnom dijelu prezentacije istraživanja "Predizborno mnjenje građana Srbije – mart 2022." i Demostatovi istraživači napominju da su "izbori rezultat kontinuiranih političkih aktivnosti, rezultat stalne komunikacije političkih partija i njihovih aktualnih i potencijalnih pristalica, ali i određenih istorijskih okolnosti. Malo je partija u nas koje se mogu pohvaliti stalnim aktivitetom i stalnom komunikacijom sa pristalicama. Pomenimo kao izuzetke samo Srpsku naprednu stranku i Stranku slobode i pravde. Ostale su zabavljene unutrašnjim sukobima i razlazima ili tavore. A od izbora očekuju čudo!"
Čuda se i u politici rijetko događaju. Kad 16 posto anketiranih građana u Demostatovom istraživanju odgovori da žive dosta bolje nego prije godinu dana, 51 posto da manje-više žive isto kao lani, a 33 posto da žive lošije nego prije godinu dana, onda se već naziru izborne baze vladajućih i opozicijskih stranaka. Kako među anketiranim biračima koji kažu da žive isto kao prošle godine, njih 40 posto očekuje da će im u postizbornoj godini život biti bolji, a 50 posto nagađa da će živjeti gore nego sada, jasno je da će se u toj skupini birača prelomiti konačni izborni rezultat.
