Nakon predstavljanja po Baniji i Kordunu, knjiga ‘Kad suza kane’ književnice i novinarke Milke Kajganić promovirana je 19. oktobra i u knjižnici ‘Bogdan Ogrizović’ u centru Zagreba.
Knjiga sadrži 25 kratkih priča baziranih na istinitim događajima motiviranih narodnom tradicijom kao i sadašnjim događajima čiji su junaci ljudi s ovdašnjih prostora, kako u svom zavičaju, tako i u tuđini. U noveli ‘Zid podjela’ tako je predstavljena priča berlinske porodice koju je razdvojio Berlinski zid, a na dan kad je srušen, sin koji je ostao u Zapadnom dijelu grada nakon skoro tri decenije sreće se sa svojom sestrom i majkom koja umire zbog uzbuđenja i sreće.
Milka Kajganić podsjetila je i na svoje prethodne knjige koje su manje-više rasprodane. ‘Hrabra sanitarka’, govori o borbi jedne inspektorice protiv makinacija koje provodi općinski komitet nekadašnje Partije, ‘Tragovi djetinjstva’ govori o sudbini nekoliko porodica na Kordunu, ‘Otmica djeteta’ bavi se pričama o životu ovdašnjih ljudi u tuđini, tema zbirke ‘Zapovijed srca’ je ljubav u mješovitim brakovima, dok je ‘Čitanka Korduna’, u kojoj se nalazi kordunaški rječnik i skupljene priče, humoreske, pjesme i tradicionalna jela, nedavno doživjela treće izdanje. Nju je Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti ocijenila izuzetnim doprinosom u izučavanju kulture Srba u Hrvatskoj, naročito u očuvanju izvornog govora.
- Iz ove zbirke izdvojila bih jednu od pjesama koje sam zabilježila, ‘Pjesmu o makarunu’ Ninka Pokrajca iz sela Mlakovca. ‘Makarun’ se u Sloveniji naziva ‘žganjcima’, u Lici ‘palentom’, u Bosni ‘purom’ i u Srbiji ‘kačamakom’ - rekla je autorica.
Milka Kajganić rođena je u selu Kozarac na Kordunu i radila je kao viša medicinska sestra, a onda i kao diplomirana pravnica. Pisanjem se bavi od 1989. godine kao književnica i kao slobodna novinarka. Uz ostale medije bila je dopisnica beogradskih ‘Večernjih novosti’ i jedna od prvih dopisnica ‘Novosti’ s Korduna i Banije. Živi u Cirihu u Švicarskoj, gdje je sekretar Društva srpskih pisaca. Promocija knjige održat će se u Vukovaru 21. oktobra, a dva dana kasnije i u Karlovcu, u prostorijama pododbora ‘Prosvjete’.
