>

novosti logo

Zagrebački padonačelnik

Vladavina zagrebačkog gradonačelnika neočekivano je postala jedna od glavnih tema predsjedničkih izbora, a nakon poraza Kolinde Grabar-Kitarović njegova se pozicija opasno ljulja. Ostane li Bandić bez zaštite HDZ-a, konačno će iščeznuti i prostor za svaki njegov manevar

Minuli predsjednički izbori doveli su do neočekivane nuspojave: priče o mogućem početku kraja dvadesetogodišnje vladavine Milana Bandića. Zahvaljujući odluci da upregne nemalu gradsku infrastrukturu za reizbor Kolinde Grabar-Kitarović, naličje njegove vladavine Zagrebom dobilo je deset puta veću pažnju nacionalne javnosti. Počelo je medijskim otkrićima o klijentelističkoj grupaciji koja preko gradske uprave izravnim pogodbama zarađuje milijune na adventskim kućicama za prodaju hrane i suvenira. Snažno je odjeknula i slabo artikulirana smjena doktora Bore Nogala s čela Dječje bolnice Srebrnjak, koja je u javnosti povezana s pozadinskim gradskim mešetarenjem vrijednim nekretninama, kao i netransparentni dogovor koji je Bandić sklopio za gradnju ‘zagrebačkog Manhattana’.

Mislim da mu je odzvonilo. Zahvaljujući struci, aktivistima, zastupnicima u Skupštini i medijima cijela je Hrvatska zadnjih mjeseci imala priliku vidjeti kako upravlja Zagrebom – govori zastupnica u gradskoj skupštini Rada Borić

Paralelna kandidatura redatelja Darija Juričana presudno je utjecala na višetjedno držanje fokusa na skandaloznu narav političke moći nesuđenog mu imenjaka i prezimenjaka. Onda su tijekom predizbornih šutnji u prvom i drugom krugu na ulicu izašli i građani, stvarajući znatno širi otpor Bandiću od početnog medijsko-političkog.

Unatoč nemaloj javnoj ozloglašenosti vjernog pokrovitelja i prijatelja, Grabar-Kitarović je od početka do kraja kampanje oglašavala prijateljstvo s Bandićem, nerijetko do razine krajnjeg neukusa. Shvativši da je riječ o tragikomično nepametnoj strategiji protivničkog tabora, Milanović je u sučeljavanjima stalno naglašavao njenu bliskost s Bandićem, portretirajući ga kao utjelovljenje korupcije i toksične vladavine glavnim hrvatskim gradom. Pogledaju li se, makar površno, rezultati na zagrebačkom području, ispostavlja se da je bio u pravu: tu je osvojio 220 tisuća glasova, 74 tisuće više od HDZ-ove kandidatkinje. Po mnogima, riječ je o pokazatelju slabljenja Bandićeve moći u Zagrebu na znatno bitnijem polju od puke medijske projekcije koja ga dosad nije sprečavala da osvaja mandate: među biračima.

Nedugo nakon izbora, iz HDZ-a su u javnost počele izlaziti neslužbene i potom formalne izjave koje ukazuju na mogućnost početka njihovog distanciranja od starog saveznika. Posebno znakovita bila je izjava ministra gospodarstva i potpredsjednika HDZ-a Darka Horvata, koji je konstatirao da bi Bandića možda u idućem mandatu na čelu Zagreba trebao zamijeniti netko mlađi, s drugačijim promišljanjem razvoja grada.

Iako se radi o političaru koji se više puta izvukao iz naizgled nemogućih političkih i pravosudnih situacija, opisani razvoj događaja nameće pitanje: bliži li mu se ovog puta doista kraj? Ako se pita Radu Borić, zastupnicu u zagrebačkoj Skupštini iz Nove ljevice, odgovor je potvrdan. ‘Mislim da mu je odzvonilo. Svojim autoritarnim ponašanjem, vrijeđanjem zastupnika i medija došao je do samoga ruba. Zahvaljujući struci, aktivistima, zastupnicima u Skupštini i medijima cijela je Hrvatska zadnjih mjeseci imala priliku vidjeti kako upravlja Zagrebom. Mislim da su i preko zadnjih izbora njegovi politički partneri shvatili da ih čeka jednaka sudbina nastave li surađivati s njim. Ne možeš bez posljedica biti uronjen u politiku koja je premrežena korupcijom’, veli Borić koja, doduše, nije sigurna hoće li do završetka Bandićeve dugogodišnje vladavine Zagrebom doći prije ili na lokalnim izborima koji se održavaju 2021. godine.

Bandićeva sudbina ovisit će o nekoliko faktora. Jedan od važnijih je buduća dinamika odnosa s HDZ-om. Poznata je dosadašnja narav njihove suradnje: Bandić pruža Plenkoviću potporu u Saboru zahvaljujući prebjezima iz drugih stranaka, dok HDZ u zagrebačkoj Skupštini zauzvrat diže ruke za gotovo sve političke želje gradonačelnika. Opća posljedica takve koalicije mogla se na mikrorazini vidjeti i u slučaju blagdanskih kućica u zagrebačkom centru: zahvaljujući HDZ-u, blokirani su zahtjevi oporbe za dostavom detaljnog izvješća o cjelokupnoj priči, u trenutku kad se dobar dio javnosti, pa tako možebitno i HDZ-ovi birači, sablažnjava otvorenom zlouporabom javnih resursa.

Nekoliko ovogodišnjih političkih događaja moglo bi utjecati na odnos HDZ-a i Bandića. U drugoj polovici 2020. godine održat će se parlamentarni izbori, na kojima Bandić nema naročite šanse za relevantan rezultat. Time će nestati i Plenkovićev ključni razlog za toleriranje saveznika na drugim razinama. Prije toga odvijat će se ništa manje bitni unutarstranački izbori u HDZ-u koji bi mogli dovesti do promjena u HDZ-ovoj gradskoj organizaciji. Njihov popriličan podbačaj u kampanji Grabar-Kitarović, čak i veći od Bandićevog, samo je jedan u nizu razloga za nezadovoljstvo na Trgu žrtava fašizma. Aktualni premijer nema naročito mišljenje o radu te stranačke ispostave. Osim što tamo već duže vrijeme tinja konflikt između njegovih ljudi i HDZ-ovaca bliskih Milijanu Brkiću koji s Bandićevim kružokom baštine snažne prijateljske, političke i poslovne odnose, dodatan je problem i činjenica što se godinama zadovoljavaju pozicijom gradonačelnikovih junior-partnera, ne poduzimajući gotovo ništa u borbi za isto biračko tijelo na obodima glavnoga hrvatskog grada. HDZ u svakom trenutku može izazvati prijevremene izbore u Zagrebu, ali je pitanje hoće li to učiniti. Oporbeni zastupnik u Skupštini Renato Petek iz stranke Naprijed Hrvatska! kaže da je HDZ u svakom scenariju svjestan da im je Bandić jedina šansa za opstanak na vlasti u Zagrebu. ‘Bit će zanimljivo vidjeti hoće li mu nastaviti pružati podršku, uz sve beneficije koje dobivaju, ili će odlučiti da im je takvo koaliranje prevelik teret, što se zadnjih pola godine navodno spominje na glavnom odboru HDZ-a’, veli Petek, koji smatra da za Bandića nije jedini problem tko je izgubio predsjedničke izbore, nego i tko ih je dobio. ‘Odlaskom Grabar-Kitarović svakako je ostao bez važne potpore preko koje je mogao slati javne poruke o svojevrsnoj zaštiti. S druge strane se nalazi novi predsjednik Milanović kojeg percipira kao neprijatelja. U vrijeme njegove vlade bio je i uhićen. S obzirom na povijest njihovih odnosa, ni tu mu nije laka situacija’, smatra Petek.

Odlaskom Grabar-Kitarović ostao je bez važne potpore preko koje je mogao slati javne poruke o svojevrsnoj zaštiti. S druge strane se nalazi novi predsjednik Milanović kojeg percipira kao neprijatelja. U vrijeme njegove vlade bio je i uhićen – podsjeća Renato Petek

Zahvaljujući strategiji oporbe u Skupštini, pred lokalnim HDZ-om je prvi veliki izazov za mjesec dana. Tada će naime na dnevni red doći izglasavanje GUP-a, jednog od najkontroverznijih dokumenata koje je proizvela Bandićeva administracija u zadnjih nekoliko godina. U njemu su, između ostalog, i planovi za izgradnju poslovno-stambenog kompleksa na području današnjeg Hipodroma i Velesajma. Odobravanje projekta koji je dio javnosti proglasio mutnim i koruptivnim a struka katastrofalnim dva puta je prolongirano u Skupštini zahvaljujući oporbi. Zastupnik Tomislav Tomašević iz stranke Zagreb je naš kaže da su sada HDZ-ovci – o kojima ovisi donošenje GUP-a – nakon izbora izvedeni na čistac. ‘Ovo je prilika da vidimo jesu li spremni platiti dodatnu cijenu za sve što mu toleriraju u Skupštini i Saboru. HDZ bi trebao odlučiti hoće li dizanjem ruku za GUP počiniti harakiri’, veli Tomašević, koji smatra da Bandić nikada nije bio suočen s ovako žestokom i ujedinjenom oporbom na gradskoj razini. Riječ je zastupnicima iz četiri oporbena kluba, uz četiri nezavisna pojedinca, njih ukupno 20. Iako ideološki raznoliki, zajedničko im je koordinirano dovođenje u pitanje svakog sumnjivog projekta na skupštinskoj razini. Razglašavanje koruptivnih pozadina priča o GUP-u, saniranju otpada u gradu, Bandićevom kontroverznom projektu žičare ili smjeni doktora Nogala samo su neki od primjera njihovih kampanja.

‘Da oporbeni zastupnici zadnje dvije godine nisu pružali otpor Bandićevoj vladavini, mislim da bi osim na minulim predsjedničkim izborima više glasova skupio i na evropskim izborima. Tada je u Zagrebu osvojio manje glasova nego što je zaposlenih u gradskim poduzećima’, kaže Tomašević, koji smatra da bi gradonačelniku veliki problem mogli predstavljati i aktualni prosvjedi u Zagrebu. Zadnji, na kojem se okupilo nekoliko tisuća ljudi, bio je najveći nakon protesta za Varšavsku. Tomašević procjenjuje da će se u narednom razdoblju povećavati razmjeri bunta običnih stanovnika. Uz izmjene GUP-a, na koje je stiglo više od 30 tisuća primjedbi, za dva će mjeseca uslijediti i udar na džepove građana kroz povećanje cijena zbrinjavanja otpada.

Motivirani katastrofalnom otpadnom politikom, prosvjednici su zadnjih nekoliko tjedana u centru Zagreba dva puta verbalizirali gotovo sve pogubne posljedice njegove duge vladavine, od klijentelističkog zapošljavanja u upravi i gradskim poduzećima, izvlačenja milijuna iz proračuna, štetnih intervencija u prostor do niza kaznenih prijava koje su protiv njega podignute u Zagrebu. Sudeći prema novim najavama, izvjesno je da ne planiraju stati na dosadašnjim aktivnostima. Sljedeća prosvjedna akcija održat će se 22. siječnja ispred Županijskog suda u Zagrebu, povodom ročišta u slučaju Agram u kojem je Bandić jedan od optuženih.

Uz sve navedene probleme s kojima se nosi, kazneno-pravni aspekt gradonačelnikove vladavine ove bi godine mogao dobiti i poneki epilog. Spomenuti slučaj Agram, u kojem se njemu i suradnicima sudi zbog zlouporabe službenih automobila, nezakonitog zapošljavanja, zamjena zemljišta i zbrinjavanja otpada, ima šansu da se nepravomoćno okonča do ljeta 2020. Pored Agrama, u tijeku je i sedam do osam drugih postupaka u kojima se sudi Bandićevim najužim suradnicima. Zbroje li im se još slučajevi koji su već dobili sudski epilog, radi se o više od 60 optuženika i gradskih funkcionera iz uže i šire Bandićeve društveno-političke mreže. Prema DORH-ovim izračunima, u tim je udruženim poduhvatima Grad oštećen za više od 200 milijuna kuna, a uvezane privatne tvrtke nezakonito su dobile gotovo 300 milijuna. Dobar dio tih postupaka u idealnim bi okolnostima, bez opstrukcije obrane, ‘bolesnih’ optuženika i izmjene sudaca, također mogao završiti tijekom naredne godine. Sve je izvjesnija i optužnica u slučaju kućica na Adventu, iako grad od početka tvrdi da se posao odvijao sukladno propisima.

U klijentelističkim demokracijama kao što je hrvatska, politička volja je nerijetko presudna i u isto vrijeme ilegalna prevaga u aktivnostima pravosudno-represivnog aparata. Da nije – rezonira dobar dio stručne i laičke javnosti – izvjestan bi bio osuđujući epilog nebrojenih istraga koje se protiv Bandića vode još od ranih dvijetisućitih. Riječ je o slučajevima koji će vjerojatno dobiti posebnu pažnju u skorašnjem dokumentarcu Darija Juričana, kao svojevrsna retrospektiva karijere Milana Bandića. Ostane li stoga aktualni gradonačelnik napokon bez zaštite nositelja policijsko-sudske moći u vidu stranke koja od 1991. godine predstavlja presliku Bandićeve vladavine na nacionalnoj razini, konačno će iščeznuti i prostor za svaki njegov manevar.

‘Prijevremeni izbori su mogući, oni ovise o HDZ-u, ali bih zbog društvene katarze volio da Bandić izgubi na sljedećim lokalnim izborima’, kaže Tomislav Tomašević, najavljujući nastavak žestokog otpora oporbe u Skupštini.

1/1