Kako se jedno privatno trgovačko poduzeće može uknjižiti na prostor u društvenom vlasništvu samo na temelju ugovora o korištenju potpisanog s nekadašnjom mjestom zajednicom i to nakon što su zemljišne knjige stavljene izvan snage, najbolje znaju mještani Drežnice, mjesta u administrativnom sklopu grada Ogulina.
Naime, prije pet je godina Trgovačko poduzeće Ogulin zatražilo da lokalni SKUDD Đurđevdan, osnovan još 1993. godine, plaća 1.500 kuna mjesečne najamnine za prostor na kojem su Drežničani još pedesetih prošlog vijeka, na nacionaliziranom zemljištu nekoć u vlasništvu SPC-a, podigli Zadružni, kasnije Omladinski dom. Dom se, dakle, desetljećima koristio za brojne mjesne potrebe, a pod njegovim su krovom svoje mjesto našli spomenuti SKUDD i drežnička Zajednica Srba, koji su nemalo ulagali u održavanje i opremanje zgrade, za što im je financijsku potporu pružao i Savjet za nacionalne manjine RH. Saznavši prije pet godina, nakon telefonskog poziva kojim je zatraženo da ubuduće plaćaju najamninu, da je odlukom ogulinskog Općinskog suda Trgovačko poduzeće Ogulin uknjiženo na zgradu Doma, Đurđevdan je odbio plaćati korištenje prostora, radi čega je gradska tvrtka na Trgovačkom sudu u Karlovcu pokrenula postupak iseljenja.
S obzirom na važnost SKUDD-a Đurđevdan za njegovanje kulturnog amaterizma i obrazovanje nacionalnih manjina još od početka devedesetih i osamostaljenja države, mještani Drežnice mahom smatraju da se u pokrenutom upravno-pravnom postupku ne smije zaobići Ustavni zakon o nacionalnim manjinama, koji uz ostalo štiti i kulturnu autonomiju srpske zajednice Hrvatske.
Branka Radulović, predsjednica drežničke Zajednice Srba i SKUDD-a, kaže da je sutkinja karlovačkog Suda Vesna Fundurlić Perišin odredbe Ustavnog zakona uzimala u obzir, ali joj je predmet oduzet i prebačen na Trgovački sud u Zagrebu. Ondje je za 19. septembar zakazano novo ročište.
- Općinski sud u Ogulinu nije poštovao odluku Hrvatskog fonda za privatizaciju koji je ogulinskom Trgovačkom poduzeću dodijelio samo prostor korišten za trgovinu, ali ne i onaj kojim se služio SKUDD. Pravno, u skladu s Ustavnim zakonom o nacionalnim manjinama RH, postupak bi trebao biti riješen u korist Đurđevdana, ali s obzirom na brojne primjere drugačije sudske prakse, pribojavamo se i negativnog ishoda – kaže Radulović, koja smatra da bi u svojevrsni postupak povrata društvene imovine mještanima Drežnice trebalo uključiti Srpsko narodno vijeće i Savjet za nacionalne manjine RH, ali i ogulinske gradske vlasti.
- Početkom devedesetih, mi u Drežnici smo prvi osnovali jedno srpsko kulturno- umjetničko duhovno društvo i među prvima smo pokrenuli nastavu učenja srpskog jezika i kulture. Svi dobro znamo da bez prostorija ne može funkcionirati nijedna udruga, da bez tog preduvjeta nema prosvjetnih, umjetničkih i društvenih aktivnosti, u konačnici ni kulturne autonomije neke nacionalne manjine, a Omladinski dom je jedini prikladni prostor u Drežnici za to; oduzeti nam ga, značilo bi izbrisati srpsko stanovništvo iz ovoga kraja – nastavlja Radulović, dodavši kako su s tim u vezi zatražili pomoć gradskih i županijskih vlasti, pa su se već nekoliko puta sastali sa sada već bivšim funkcionerima: ogulinskim gradonačelnikom Nikolom Magdićem i županom Karlovačke županije Ivanom Vučićem.
Ogulinske vlasti ne negiraju problem s korištenjem prostora Doma u Drežnici, ali smatraju da pravo vlasništva nad njim ima Trgovačko poduzeće Ogulin d.d.. Ono je pravni sljednik Trgovinskog poduzeća Zvijezda koje ga je nakon suglasnosti nekadašnje Skupštine općine Ogulin dobilo ugovorom sklopljenim 19. novembra 1971. sogulinskim Stambenim poduzećem.
Na konkretan upit Novosti, nadležni u gradskoj vlasti odgovorili su da je Trgovačko poduzeće Ogulin steklo pravo vlasništva nad Domom na temelju članka 360. Zakona o pretvorbi te da će se svakako angažirati ako dođe do problema s korištenjem prostora. No Branka Radulović nastavlja svoju priču.
- Zgrada je sagrađena na zemljištu Srpske pravoslavne crkve, a Dom su gradili mještani Drežnice. Dio prizemlja dan je na korištenje tadašnjem Trgovinskom poduzeću Zvijezda, ali imamo izvadak iz zemljišnjih knjiga iz 1991. da je cijeli Dom bio u društvenom vlasništvu. Isto tako, dio prostora je 1993. ustupljen na korištenje Srpskopravoslavnoj crkvenoj opštini Drežnica za vjerske potrebe, a ugovor o tome je s ocem Milošem Oreljom potpisao tadašnji predsjednik drežničke mjesne zajednice. Trgovačko poduzeće Zvijezda nije moralo plaćati najam, samo obavezu da održavaju zgradu, ali to nije činilo. Za razliku od njih, SKUDD Đurđevdan je u prostor ulagao, a o tome postoje i računi sveukupne vrijednosti 500.000 kn. Unatoč svemu, zbog sustavne nebrige ostalih korisnika i vlasnika, zgradi Doma prijeti urušavanje krovišta – zaključuje na kraju priču o imovinsko-pravnoj i administrativnoj zavrzlami u Drežnici Branka Radulović, nadajući se skorašnjem pozitivnom epilogu za srpsku zajednicu tog mjesta na Trgovačkom sudu u Zagrebu.
