Dan koordinacije vijeća i predstavnika nacionalnih manjina Grada Zagreba obilježen je u maloj dvorani Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog. Obraćajući se prisutnima u dupke punoj dvorani, predsjednik Koordinacije Dušan Mišković podsjetio je na značenje Međunarodnog dana ljudskih prava koji je određen kao dan zagrebačkih manjina.

- Na prvim izborima u Zagrebu, u proljeće 2003. godine, 15 od ukupnih 22 nacionalne zajednice izabrale su devet vijeća i šest predstavnika. Krajem iste godine, osam vijeća formiralo je Koordinaciju u koju su se kasnije uključivala druga vijeća i predstavnici, pa danas brojimo devet vijeća i devet predstavnika - rekao je Mišković. Podsjetio je da su manjinska prava, osim Ustavnim zakonom, regulirana zakonima o upotrebi jezika i pisma, obrazovanju, izboru zastupnika, lokalnoj i regionalnoj samoupravi. Time se nacionalnim manjinama daje mogućnost za učešće u javnom životu.

- Grad Zagreb u kojem živi 41.550 ili 5,26 posto pripadnika nacionalnih manjina, osigurao je sredstva za rad vijeća i predstavnika, kao i za njihove programe. Pripadnici nacionalnih manjina učestvuju u životu grada, predstavljajući bogatstvo koje su naši preci donijeli i koje mi baštinimo. Zato nema uzmicanja i pored svih onih koji pokušavaju preispitivati naša prava - rekao je Mišković i podsjetio da je 2019. godina manjinskih izbora, pozivajući glasače da u što većem broju iziđu na birališta te tako osiguraju što veći legitimitet onih koji predstavljaju manjine. Predsjednik Savjeta za nacionalne manjine RH Aleksandar Tolnauer prisutnima je objavio nekoliko pozitivnih vijesti.

- U proceduri je donošenje posebnog zakona koji će regulirati manjinske izbore, koji će tako biti odvojeni od izbora za lokalnu i regionalnu samoupravu jer su to dvije različite stvari. Za programe kulturne autonomije za 2019. bit će izdvojeno 7,7 posto više sredstava nego za ovu godinu. Po prvi put sastavljen je operativni plan tko će i što raditi po pitanjima koja se tiču nacionalnih manjina – rekao je Tolnauer.

Podsjetivši da je prije 70 godina izglasana Deklaracija UN o ljudskim pravima, Tolnauer je naglasio da ona do danas nije do kraja primijenjena. Podsjetio je na one koji su protiv postojećih prava nacionalnih manjina, pa se nacionalne manjine za svoja prava i poboljšanje svog položaja mogu boriti samo zajedno. Po njegovim riječima, Hrvatska je neravnomjerno razvijena pa se ustavni i drugi zakoni ne mogu jednakom mjerom primjenjivati u svakoj sredini, ali Grad je Zagreb prepoznao ulogu i mjesto nacionalnih manjina i potrebu suradnje s njima.

- Malo je gradova u svijetu u kojima se primjenjuju ljudska i manjinska prava kao u Zagrebu - rekla je izaslanica gradonačelnika Milana Bandića, pročelnica za manjinsku samoupravu Elizabeta Knorr, ističući da se manjinska prava ne poštuju samo zbog slova zakona, nego zbog istinske tolerancije pa se ne smije odustati od visokih standarda - rekla je Elizabeta Knorr.

Svoja umijeća prikazalo je osam nacionalnih manjina. Albansku i češku manjinu predstavljale su operne pjevačice Bernardina Mieda i Dagmar Drachler uz klavirsku pratnju, slovensku mlada harfistica Veronika Trdina, crnogorsku mješoviti zbor ‘Montenegro’, makedonsku ‘Momi Biserni’ uz solo Jadranke Šincek, a srpsku manjinu predstavljala je muška pjevačka grupa zagrebačkog pododbora ‘Prosvjete’. Bošnjake su predstavljali mladi folkloraši Bošnjačkog KUD-a ‘Sevdah’ kojima se aplaudiralo tokom izvedbe, kao i židovskoj muzičkoj grupi ‘Jewsers’.