>

novosti logo

Društvo Društvo

Zaražena Hrvatska

Koronavirus vodi zemlju u recesiju u kojoj će jedan za drugim teško stradati brojni sektori, od uslužnih djelatnosti i turizma, do industrije i kulture, uz očekivani gubitak tisuća radnih mjesta

Do kraja ovoga tjedna u Hrvatskoj će biti implementiran niz društveno-restriktivnih i stimulativnih ekonomskih mjera u borbi protiv utjecaja virusa Covid-19. Na sjednici Vlade, koja je održana u utorak, premijer Andrej Plenković najavio je privremene mjere obustave rada trgovačkih centara i nekih trgovina, ugostiteljskih objekata, kazališta, knjižnica, muzeja, kinodvorana, sportskih objekata, radionica, noćnih klubova i drugih uslužnih djelatnosti. Vlada je donijela i paket od 63 mjere u vrijednosti većoj od 30 milijardi kuna, kojima će nastojati ublažiti očekivane udare na gospodarstvo i tisuće radnih mjesta. U paketu mjera predviđen je tromjesečni, odnosno šestomjesečni moratorij na porezna davanja i kredite tvrtki koje su izravno pogođene zdravstvenom krizom. Omogućeni su i povoljni krediti za servisiranje tekućih obaveza za pogođene sektore i manja poduzeća. U nastojanju da smanji očekivana otpuštanja, država se kroz četiri različite mjere u iznosu od oko pet milijardi kuna obvezala uplaćivati minimalne plaće radnicima i pripadajuće doprinose. Uveden je i moratorij na sve ovrhe i deložacije.

Turizam godišnje generira gotovo 100 milijardi kuna, zapošljava 150 tisuća ljudi i sudjeluje sa 17,5 posto u stvaranju bruto društvenog proizvoda

Riječ je o prvim većim mjerama koje je izvršna vlast donijela od proglašenja pandemije u svijetu i povećanja broja zaraženih u Hrvatskoj. Mjere su najavljene u jeku ulaska u treću fazu borbe protiv širenja virusa Covid-19, koja podrazumijeva rigoroznije epidemiološke korake i nova ograničenja. U jednom od njih najavljena je i restrikcija kretanja za starije osobe, najranjiviju društvenu skupinu. Treća je faza uslijedila nakon što je otkriveno da je virus ušao i u bolnički sustav preko liječnika koji su nedavno bili na skijanju u Austriji. Nakon što je troje doktora dobilo pozitivne rezultate testiranja, samoizolacija je propisana za oko 128 ljudi s kojima su bili u kontaktu. Među njima je 30 liječnika, dok se ostatak odnosi na popratno medicinsko osoblje i pacijente. Prema zadnjim informacijama, koje su objavljene u srijedu ujutro, u tri zagrebačke bolnice je zaraženo osam liječnika, dok se za dio pojedinaca koji su bili u njihovoj neposrednoj blizini još čekaju rezultati. Na razini cijele Hrvatske do srijede je zabilježen 81 slučaj. Hrvatska je dosad provela nešto više od 1200 testiranja. Pod mjerama samoizolacije nalazi se oko 10 tisuća građana, dok je zasad zabilježeno više od 600 kontakata oboljelih.

Više od 80 posto svih zaraženih ima blage simptome, dok je samo jedna osoba u srednje težoj situaciji. Prema projekcijama koje su temeljene na postotku oboljelih u drugim zemljama, hrvatska Vlada je do kraja zdravstvene krize predvidjela oboljenje ukupno 2826 ljudi u zemlji, od čega bi oko pet posto, odnosno 140 ljudi, moglo imati teške simptome. Riječ je o 0,066 posto stanovništva, a procjena je donesena usporedbom zaraženog udjela stanovništva u drugim zemljama, poput Italije. Statistički izračun je tek procjena koja bi mogla ovisiti o nizu aspekata i nepoznanica. Prema procjenama pojedinih znanstvenika, prosjek zaraženih u mnogim je zemljama vjerojatno pet ili deset puta veći od poznatog broja osoba kojima je utvrđen Covid-19.

U tome su kontekstu za Hrvatsku u ovom trenutku među bitnijim spoznajama skorašnji rezultati testiranja pacijenata slabijeg imunološkog sustava i bolničkog osoblja koji su bili u doticaju sa zaraženim doktorima. Upravo su unutarbolničke infekcije bile žarišna mjesta širenja virusa u zemljama poput Kine i Italije. Virus se dosad u Hrvatskoj zadržavao na osobama koje su doputovale iz inozemstva i onima koji su bili u kontaktu s njima, bez lokalne transmisije. Informacije koje su u medijima iznosili anonimni bolnički radnici govore da oni nisu bili jedini liječnici koji su u zadnje vrijeme boravili u zemljama zahvaćenima virusom. Mimo izoliranih incidenata na koje nisu mogli utjecati i čije se posljedice još trebaju procijeniti, javne vlasti i radnici u zdravstvu su u dosadašnjem radu po mnogima bili na visini zadatka.

Primjeri iz dosadašnje pandemijske prakse, ali i u slučajevima većine zemalja u kojima je zabilježen Covid-19, pokazuju da se širenje u trenutnom hrvatskom kontekstu ne može zaustaviti. Sve mjere koje se provode streme ka usporavanju ekspanzije virusa i sprečavanju velikog broja zaraženih u kratkom razdoblju te posljedičnom opterećenju zdravstvenog sustava. Takav pristup suočavanja s aktualnom zdravstvenom situacijom gotovo sigurno predviđa da će prisutnost virusa u Hrvatskoj potrajati najmanje nekoliko mjeseci. Po recentnoj izjavi ministra zdravstva Vilija Beroša, Hrvatska priželjkuje vremensku reprodukciju kineskog scenarija, koji je uspon i pad epidemije doživio u roku od četiri mjeseca. Za Hrvatsku to u teoriji znači okončanje krize do lipnja, iako su zadnjih dana sve prisutnije ocjene zapadnih zdravstvenih stručnjaka da pandemija neće prestati dok se ne zarazi od 50 do 70 posto ukupnog stanovništva u zemljama ili dok na tržište ne dođe cjepivo protiv virusa. U oba slučaja riječ je o znatno dužem razdoblju od dva do tri mjeseca, uz značajne ekonomske posljedice.

Ako se u obzir uzme scenarij koji predviđa silaznu putanju zaraze među stanovništvom u Hrvatskoj do ljetnih mjeseci, većina privrednih sektora vjerojatno neće izbjeći efekte recesije, s manjim ili većim učinkom. Prema prvim procjenama, razne odgode u plaćanjima koje proizlaze iz svježih državnih mjera tražit će i do 50 posto tvrtki, uz apliciranje za državne minimalce za oko 400 tisuća radnika u privatnom sektoru. U prvim značajnijim mjerama, donesenim ovoga tjedna, Vlada računa na osiguranje likvidnosti poduzeća i zaštitu radnih mjesta. Iako napominju da je riječ o početnim mjerama koje će slijediti nove, tek treba vidjeti koliko će predloženi paket pomoći utjecati na stabilizaciju pogođenog gospodarskog sustava. Umjesto odgode, poslodavci zazivaju oprost poreznih i drugih davanja za razdoblje od nekoliko mjeseci, prijeteći u protivnom masovnim otpuštanjima. Čak i ako se odluče na postojeće mjere, radnicima nitko ne jamči isplate razlike između minimalca koji predviđa Vlada i ostatka koji bi trebali isplatiti poslodavci ako ih uopće zadrže na navedenim državnim subvencijama. U ambijentu u kojem su mjere najvećim dijelom fokusirane na vlasnike poslova, ostaje i nepoznanica kako će se rješavati situacija s prekarnim i samozaposlenim radnicima u sektorima poput kulture, koje najčešće jedan honorar dijeli od teške financijske situacije.

Paralelno s time, zabilježena su prva otpuštanja u uslužnom sektoru, odakle cehovske organizacije u zloslutnom scenariju predviđaju skorašnje slanje više tisuća ljudi na burzu.

Prema procjenama Hrvatske obrtničke komore, trećina obrtnika već bilježi pad prihoda većih od 30 posto, dok je prema anketi Hrvatske gospodarske komore kod 50 posto tvrtki iz ugostiteljsko-turističkog sektora značajno pao promet. Ako virus ne počne kopniti zbog državnih i međunarodnih mjera te toplih mjeseci, hrvatski turizam čekaju nemali problemi. Sektor koji godišnje generira gotovo 100 milijardi kuna, zapošljava 150 tisuća ljudi i sudjeluje sa 17,5 posto u stvaranju društvenog proizvoda, već sada bilježi pesimistične projekcije. Prvi kvartal, koji standardno obuhvaća oko pet posto noćenja, dobrim je dijelom obilježen otkazivanjima čak i prije uvođenja vladinih mjera o graničnim restrikcijama. Od travnja do lipnja, u kojem se prosječno bilježi oko 25 posto turističkog prometa, zasad je otkazano između 20 i 30 posto rezervacija, a izvjesno je da će se postotak uskoro značajno povećati. Čak i ako u idealnim okolnostima dođe do kopnjenja pandemije, o čemu će ovisiti i situacije u drugim zemljama, pitanje je u kojoj će mjeri nakon toga doći do priljeva turista i spašavanja sezone. Neke vanjske projekcije već sad govore o gubitku više milijardi kuna u hotelijersko-uslužnom sektoru na Mediteranu. Dođe li do takvog scenarija, upitna su i radna mjesta 30 tisuća sezonskih radnika, unatoč mjerama vlade koje predviđaju prolongiranje njihova privremenog radnog statusa. U obzir treba uzeti i postotak udjela obiteljskih smještaja, koji drži 65 posto turističkih kapaciteta Hrvatske. Uz činjenicu da preko turizma generiraju osnovne izvore prihoda, mnogi će biti teško opterećeni kreditnim zaduženjima kod banaka koje su u recentnim godinama podigli za građenje nekretnina. Na turizam je uvezano i niz drugih djelatnosti te više tisuća radnika na koje bi također mogla utjecati slabija turistička sezona.

Ni prve procjene dijela proizvodno-industrijskog sektora u Hrvatskoj, za koji su također predviđene navedene mjere, nisu optimistične. Prerada drva, značajna proizvodna grana, prema nekim očekivanjima pasti će za više od 50 posto, a trenutno se bilježi smanjenje od oko 20 posto, uz najavu prvog vala otkaza. U trenutku dok Evropska komisija zaziva očuvanje slobodnog protoka na zajedničkom evropskom tržištu, zasad je nejasno koliko će aktualna situacija utjecati na izvoz roba i dobara za poduzeća i sektore koji su usmjereni na druge zemlje.

Situacija u industriji i domaćoj proizvodnji, kojih se hrvatska politika u fazama odricala zadnjih 30 godina i stvarala značajnu ovisnost o uslužnim djelatnostima, dovela je do nepripremljenosti i u aktualnim okolnostima. Prema godišnjem izvješću o stanju poljoprivrede od prije dvije godine, žitarice se dovoljno proizvode, ali povrće je nešto iznad 60 posto samodostatnosti, a dostatnost voća još je manja za 20 posto. Meso i mliječni proizvodi dolaze do 60, odnosno 70 posto samodostatnosti. Dok trgovački lanci jamče višemjesečne zalihe, Vlada je najavila interventni otkup viškova u poljoprivrednoj proizvodnji.

Većina navedenih scenarija, koji bi mogli dovesti do ekonomske krize koja se najavljuje i u znatno snažnijim zapadnim zemljama, odnosi se na najgore projekcije koje se ne trebaju nužno i ostvariti. Daljnji tijek hrvatskog gospodarstva ovisit će dobrim dijelom o narednim mjerama izvršne vlasti, ali i o okolnim evropskim tržištima te odlukama u Briselu. Saniranje pandemije i posljedičnog utjecaja na ekonomiju ovisit će o zajedničkom rješavanju problema na evropskoj razini koliko i unutar granica svih pojedinih država.

1/2