>

novosti logo

Društvo Društvo

Zavjera šutnje

Ministar gospodarstva, Uprava i sindikat brodogradilišta Uljanik slažu se samo u jednom – šute o prispjelim ponudama zainteresiranih za ulaganje u pulsku tvrtku

Nastavlja se drama oko Uljanika. Na stol ministra gospodarstva Darka Horvata stigle su ponude zainteresiranih za ulaganje u pulsku tvrtku. O kojim kompanijama se radi, što točno nude, koliko je ponuda, ne izjašnjavaju se ni Horvat ni predsjednik Uprave Uljanik grupe Emil Bulić. Zavjeta šutnje pridržavaju se i sindikalci kojima je prvenstveni interes očuvanje radnih mjesta i škvera kao takvog, a tek onda transparentnost procesa.

Navodno razloga za zadovoljstvo ne manjka, s obzirom na to da je između četiri ponude stigla barem jedna relevantna. Mediji nagađaju da bi to mogla biti ona Brodosplita Tomislava Debeljaka i talijanskog brodograditelja Fincantierija. Debeljak je tek kazao da su pripremili ozbiljan nastup kao i da su u ponudu uključene i neke ‘velike respektabilne banke’, a podržao ih je navodno i australski brodar Scenic koji se ujedno samostalno natječe. U igri je njemački konzorcij manjih brodogradilišta koji bi isključivo 3. maj, a u tu je i neformalna skupina okupljena oko Pomorskog instituta Split. Ministar je otkrio da će proces restrukturiranja ukupno koštati 800 milijuna eura, od čega bi pola dala država, a pola ulagač. Za jamstva za ugovorene, a neispunjene narudžbe prošle godine već je izdvojeno 2,5 milijardi kuna, a ove godine se očekuje da će se isplatiti dodatna milijarda, što sve zajedno doseže gotovo 500 milijuna eura. Ta je činjenica ministra financija Zdravka Marića potaknula da kaže da bi za taj novac svako novorođeno dijete u Hrvatskoj moglo dobiti po 15.000 eura.

Osim toga, pitanje je hoće li se u Puli i Rijeci imati što restrukturirati jer radnici odlaze, a narudžbe se otkazuju. Kad je prije godinu dana Uljanik, zajedno s 3. majem, prvi put zatražio pomoć, u knjizi narudžbi bilo je 17 brodova. Danas ih ima tek tri. Samo prošlih dana otkazana su dva ugovora o gradnji, zbog kojih će na teret proračuna sjesti spomenuta milijarda kuna obaveza – za jaružalo te ro-ro brod za prijevoz kamiona i kontejnera. Uz sve to, država još pokušava pronaći način da radnicima isplati dvije zaostale plaće, a da pritom ne prekrši stroga pravila Europske unije, s obzirom na to više ni kuna javnog novca ne bi smjela ići u tu svrhu.

Usprkos svemu tome, ministar Horvat je optimist, a zadovoljstvo procesom koji, kako je netko primijetio, zbog niza nepoznanica podsjeća na masovne privatizacije iz devedesetih godina, izrazio je i potpuno nevjerojatnom rečenicom da ‘nijedna prodaja do sada nije vođena na ovako transparentan način’.

1/1