Novosti

Kronika

Zeleni tunel generala Drapšina

Kikinđani su ponosni što je Ulica generala Petra Drapšina uvrštena među pedeset najljepših svjetskih ulica po izboru renomiranog sajta ‘Arhitektura i dizajn’

7199esr0abfq90w9gxj1jjmro1a

Upletene grane kikindskih koprivića

Na prestižnoj veb-stranici architecturendesign.net (‘Arhitektura i dizajn’) objavljena je krajem januara ove godine lista s fotografijama 49 najljepših ulica na svijetu s drvoredom i cvijećem. Među ulicama iz Argentine, Australije, Belgije, Brazila, Francuske, Grčke, Irana, Italije, Japana, Južne Afrike, Južne Koreje, Kanade, Kostarike, Norveške, Njemačke, Poljske, Portugala, Rumunije, Rusije, SAD, Singapura, Sjeverne Irske, Španije, Švedske, Tajlanda, Tajvana i Zimbabvea našli su se i Bulevar Svetog Petra Cetinjskog iz crnogorske Podgorice (pod brojem 47) te Ulica generala Drapšina iz Kikinde (pod brojem 22).

- Drvoredi su odbrana od vrućina i svih vrsta urbanih problema. Podstiču šetnju i vožnju biciklima – piše, pored ostaloga, na spomenutom sajtu, koji ima preko 12 miliona pregleda nedjeljno.

I sami Kikinđani smatraju tu ulicu svojom najljepšom ulicom. Zbog njezinog starog drvoreda nazivaju je zelenim tunelom, a turistima koji dođu u Kikindu jedna od nezaobilaznih šetnji upravo je šetnja tom ulicom. Drvored je posađen poslije Drugog svjetskog rata i ima oko 390 stabala, najviše – oko 300 – američkog koprivića (rod Celtis), a ostalo su lipe, srebrnolisni javor i poneki dud. Kikinđani se teško mogu složiti da li je ulica ljepša u proljeće kad krošnje ozelene, u jesen kad dobiju prelijepu gamu jesenjih boja ili zimi pod snježnim pokrivačem. Druga ulica sa sličnim velikim starim drvoredom je Ulica braće Tatić. U stvari, to je ista ulica presječena na pola jer se Kikinda dijeli na 4 ‘frtalja’. U Kikindi ima još nekoliko ulica s takvim drvoredima, ali mlađim.

Fotografiju objavljenu na stranici ‘Arhitektura i dizajn’ snimio je student informatike Nebojša Tatomirov (22 godine), a neko drugi ju je poslao na spomenuti sajt. Za beogradski ‘Blic’ Tatomirov je izjavio:

- Ne znam kako je moja fotografija dospela na sajt. Poslao ju je neko meni nepoznat, kome se fotografija verovatno dopala koliko i ulica. Drugar mi je javio da je odabrana. Nastala je na brzinu i slučajno. Prolazio sam ulicom i zastao da napravim snimak.

Prije nekoliko godina ta je ulica bila kandidat za najljepšu ulicu i u ‘Blicovoj’ akciji ‘Biramo najlepšu ulicu u Srbiji’. Kikinđani su, naravno, ponosni što je njihova ulica dospjela među ulice iz Bona, Brisela, Brizbejna, Denvera, Montreala, Štokholma, Temišvara, Valencije, Vašingtona, Versaja, Vroclava i drugih svjetskih gradova i mjesta.

- Živim u Ulici generala Drapšina i njenu lepotu čini drvored. Ponosan sam što je proglašena za najlepšu – izjavio je za ‘Blic’ Milomir Petričević, a isto mišljenje ima i Zoltan Feher, koji u toj ulici drži cvjećaru. U izjavi za ‘Novosti’, pravnik Slavko Bovan iz Sekretarijat za zaštitu životne sredine Opštinske uprave (OU) Kikinda i jedan od najpoznatijih enigmata na srpskohrvatskom jeziku, potvrđuje njihove riječi.

- Grad Kikinda je lijep i zelen grad, ali je Opština Kikinda jedna od najmanje pošumljenih opština u Vojvodini pa je u toku stalna akcija da se podignu novi zasadi drveća. Imamo i jedan od najstarijih parkova u Srbiji. Glavni kikindski Trg dobio je svojevremeno nagradu za arhitektonsko rješenje. Ulica generala Drapšina također je lijepa i zelena, ali ovi stari koprivići ugrožavaju objekte i ljude te je u toku izrada projekta za postepenu zamjenu drvoreda.

- U toj ulici su redakcije i ‘Kikindskih’, gdje sam radio nekoliko godina, i ‘Kikindskih novina’, gdje sam takođe radio nekoliko godina, a sada sarađujem s jednima i s drugima i objavljujem u njima ukrštenice. Oba lokalna lista pisala su ovih dana o toj ulici, ‘Kikindske novine’ čak na naslovnoj strani, jer je očuvanje njezinog drvoreda bolna tačka za Kikindu. Svi su za to da se on mora očuvati, ali dešavali su se ozbiljni incidenti uslijed pada grana (srećom, samo s materijalnom štetom) – kaže 53-godišnji Hercegovac Slavko Bovan, inače rodom iz Bune kod Mostara, koga je ratni vihor s porodicom ‘otpirio’ na sjever Banata.

A ljepotu i gostoljubivost Kikinde osjetili su od 24. do 26. avgusta 2012. godine i brojni enigmatičari, njih preko stotinu, iz Srbije, Hrvatske, BiH i Makedonije, koji su bili učesnici XII. Susreta enigmata Srbije. Među kojima su bili i legendarni zagrebački crtač Borivoj Dovniković Bordo te isto tako legendarni, nedavno preminuli, beogradski teatrolog Jovan Ćirilov. Susrete je organizovao upravo – Bovan

Inače, stabla iz roda Celtis poznata su u Vojvodini pod nazivom koprivić jer im listovi podsjećaju na listove koprive. U Somboru se za njih koristi naziv ‘bođoš’ (mađ. bođo – bobica), a u Kikindi ‘pincika’. Biološka svojstva tog drveća pokazala su se izuzetnim u borbi protiv ravničarske prašine. Kad prebrodi prvih pet godina sporijeg rasta, stablo koprivića stasava u snažno drvo, velike krošnje prepune hrapavih listova, koji idealno apsorbuju prašinu, buku i plinove. Koprivići imaju i plod, sitne bobice, kojima se hrane ptice, a koje se osušene i samljevene mogu koristiti kao začin za kolače.

Upletene grane – aršin za idealno

Već treću godinu zaredom Slavko Bovan vodi blog ‘Enigmatika (tupljenje i oštrenje)’, koji je postao najznačajniji i najposjećeniji enigmatski blog na prostoru bivše Jugoslavije. Uz desetak objava svaki dan, na blogu se povremeno organizuju takmičenja u rješavanju i sastavljanju zagonetaka, a među njima i tzv. naslovni anagrami: anagramisti od Ljubljane do Skoplja u ciklusima od aktuelnih novinskih naslova sastavljaju anagrame, a onda zajednički biraju najbolje. Zato smo i zamolili Bovana da od naslova ovog članka: ‘Zeleni tunel generala Drapšina ‘ pokuša napraviti anagram. Za desetak minuta anagram je bio gotov: ‘Upletene grane – aršin za idealno’. Od naslovnih anagrama očekuje se da budu ‘čisti’, a ovaj nije ispao baš ‘idealan’, već s izmjenom, jer se jedno ‘L’ iz naslova mora promijeniti u ‘O’. No, mora se priznati da je vrlo efektan: upletene grane kikindskih koprivića bile su aršin da se Ulica generala Drapšina proglasi za idealnu, bar što se drvoreda tiče.

Kronika

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više