Što se više približava konstituiranje novog srpskog parlamenta i izbor nove vlade, američki ambasador u Srbiji Christopher Hill sve češće daje izjave i intervjue srpskim medijima. U njima se sve opširnije i politički preciznije izjašnjava i o sastavu buduće vlade, iako istovremeno ponavlja da se ne miješa u izbor njezinih članova.
U najnovijem intervjuu za beogradski Blic, na pitanje što očekuje od nove Vlade Srbije, Hill odgovara: "Voleo bih da vidim prozapadno orijentisanu Vladu. I ministre koji veruju u strateške pravce za koje su, kako verujem, Srbi glasali. To bih voleo da vidim, a razumem da je sastavljati Vladu komplikovano. Kada su me u prošlosti pitali za neke pozicije, a ja davao predloge, puno puta bi se ispostavilo da sam grešio. Ne govorim vladama koga da stave na koje pozicije. Ali verujem da živimo u važnim vremenima, u kritičnim vremenima, da ćemo morati da donesemo mnoge bitne odluke, poput onih o energentima. Voleo bih da vidim Vladu koja je sposobna za prevazilaženje tih izazova i koja želi da krene ka Zapadu. Veoma je jasno da su ljudi u Srbiji to izabrali."
Novinarka Blica Danijela Luković, međutim, ne odustaje pa pita: "Često se čuje da su SAD jedna od moćnih kuhinja u kojoj se kuva izbor novih ministara, da se meša i utiče na budući izgled Vlade. Kako komentarišete to?" I Hill se na da već odgovara: "Teško je kuvati u tuđoj kuhinji. Ponekad se neke stvari ostave predugo na šporetu, a nekad nešto ne bude dovoljno skuvano. Trudim se da se klonim tuđih kuhinja. Ne mešam se u izbor vlada, ja predstavljam SAD. Ako me neko pita za mišljenje, ja kažem ono što sam i vama sad rekao, ali ne i ko da bude član Vlade. Poslednji put kada sam proveravao pasoš prilično jasno je pisalo da sam iz SAD-a."
No kao u dječjoj igri "ide maca oko tebe, pazi da te ne ogrebe" nakon svakog ovakvog ili sličnog Hillovog javnog istupa, srpski predsjednik Aleksandar Vučić u pravilu mora novinarima odgovarati na pitanje hoće li buduća srpska Vlada biti sastavljene od prozapadnih ili proruskih ministara. Kako ni Vučić nije u politici od jučer ponekad samo odgovori da će Vlada biti srpska i ničija više, ili pak da Vlada neće biti antiruska, a nakon Hillovog intervjua Blicu i poruke da "očekuje prozapadnu Vladu Srbije", Vučić je uzvratio: "Nisam ja taj koji ispunjava želje, narod i građani su ti koji su izabrali, a izabrali su srpsku Vladu koja će da vodi brigu o svojim interesima. Drago mi je što je rekao da se neće mešati u izbor ministara, nije ni na prethodnim, a nekada ranije...". Nakon što je malo zastao, Vučić je završio rekavši: "SAD su velika sila i mi pokazujemo poštovanje prema njima, ali se rukovodimo našim interesima. Srbija jeste i biće na evropskom putu i taj put će da nastavi".
I Vučić dakle unatoč pritiscima sa svih domaćih i stranih adresa skoro ništa ne otkriva o sastavu buduće srpske Vlade. Još uvijek ponavlja da su u igri četiri kandidata za premijera i da će popriličan broj aktualnih ministara biti zamijenjen novim, u pravilu mlađim i agilnijim kadrovima. I konzultacije koje je Vučić obavio s parlamentarnim strankama prije konstituirajuće sjednice Narodne skupštine i izbora nove Vlade bile su rutinski protokolarne, iako su pojedini mediji prije njih počeli čak špekulirati da bi se na njima mogao dogoditi veliki postizborni obrat i ulazak Đilasove Stranke slobode i pravde u koaliciju s Vučićevim naprednjacima. Špekulacije su stajale na staklenim nogama jer su nastale kao dio postizbornog sukoba među opozicijskim strankama, ali su dodatno podgrijavane navodnim pritiscima zapadnih ambasada na Vučića i njegovu stranku da sklapanjem koalicije s Đilasovim SSP-om potvrde "europski put Srbije" i konačno odaberu "pravu stranu povijesti".
Vučić i Đilas nakon konsultativnog sastanka objavili su da SSP i u parlamentu ostaje opozicijska stranka, najveća po broju zastupnika, a otkrili su i da je Đilas poručio Vučiću da bi za Srbiju bilo dobro da održi predizborno obećanje i povuče se s dužnosti predsjednika Srpske napredne stranke. Dio medija je odmah skočio na noge lagane i od Vučića krenuo tražiti da povlačenjem s čela naprednjaka svoju funkciju predsjednika države "uskladi s Ustavom Srbije". Na tu tvrdnju, koja je emitirana u prilogu srpskog ogranka N1 televizije, ljutito je reagirao bivši srpski predsjednik Boris Tadić. "Predsednik države može da bude i predsednik stranke! To što gluperde u srpskoj politici tumače da ne može, neka pročitaju pažljivo Ustav", poručio je Tadić nimalo nježno i zbog toga što je polupredsjednički sustav u kojem Vučić pliva kao riba u vodi propisan i uspostavljen za vrijeme Tadićevog paralelnog predsjedavanja državom i vladajućom Demokratskom strankom.
Mnogima u opozicijskom dijelu javnosti čini se da je razvlašćivanje Vučića i sputavanje njegove autoritarne vlasti zasad jedino moguće njegovim odlaskom s mjesta predsjednika SNS-a. Pogotovo nakon što su i pojedine europske institucije počele tražiti da mu se kao predsjedniku države ograniči moć i utjecaj koje kao šef vladajuće stranke ima u parlamentu i Vladi. No u toj kampanji koja se već godinama s vremena na vrijeme zahukta pa se istom brzinom i ispuše, ni svijećom se ne može pronaći opozicijski ili bilo čiji drugi prijedlog kojim se traže ustavne promjene kojima bi se predsjedniku države zabranilo članstvo u političkim strankama, a time i obavljanje predsjedničke dužnosti u njima. Sve se svodi na prozivanje Vučića i apeliranje da se sam odrekne moći koju najvećim dijelom crpi iz pozicije predsjednika SNS-a. Bez preciznog ustavnog definiranja parlamentarne demokracije i s tim u skladu adekvatne pozicije predsjednika države, sve dosadašnje, pa i aktualna inicijativa da Vučić podnese ostavku na dužnost predsjednika SNS-a kratkoga su daha i kozmetički su potezi nakon kojih se sve opet može vratiti na staro. Kao što se, uostalom, već i dogodilo, jer nakon Tadića, Tomislav Nikolić se kao predsjednik države odrekao stranačke predsjedničke funkcije u SNS-u, a onda je došao Vučić koji već dugo najavljuje da će učiniti isto, ali nikako da to i provede u djelo.
Pritom Vučić ima neupitnu većinsku podršku birača. O tome svjedoče i rezultati istraživanja koje je od prosinca prošle do veljače ove godine proveo američki Međunarodni republikanski institut (IRI) u pet zapadnobalkanskih zemalja: BiH, Crnog Gori, Kosovu, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji. Od ukupno 7.000 anketiranih zapadnobalkanskih građana, srpski dio anketiranih odskočio je od ostalih po većinskom uvjerenju da je njihova zemlja "na dobrom putu". Dok 57 posto anketiranih srpskih građana smatra da je Srbija na dobrom putu, takvih koji smatraju da je njihova zemlja na dobrom putu u BiH je tek 11 posto, u Sjevernoj Makedoniji 22 posto, na Kosovu 42 posto, a u Crnoj Gori 45 posto. Pritom je u Srbiji u odnosu na IRI-jevo istraživanje provedeno dvije godine ranije broj građana koji smatraju da im je zemlja na dobrom putu porastao za 4 posto, u BiH je porastao s 10 na 11 posto, u Crnoj Gori postotak je ostao isti, na Kosovu je pao za 4 posto, a u Sjevernoj Makedoniji za 11 posto.
I dok ambasador Hill priželjkuje promjene u srpskoj politici, pa i naglašenije prozapadni sastav njezine buduće Vlade, IRI-jevo istraživanje kaže da čak 58 posto anketiranih srpskih građana smatra da su "u ovom trenutku Srbiji potrebni stabilnost i kontinuitet", a 36 posto zagovara promjene. Dvije godine ranije za stabilnost i kontinuitet bilo je 56 posto anketiranih, a 40 posto za promjene. I po rezultatima američkog istraživanja, većinsko raspoloženje u Srbiji je, dakle, da se zemlja nastavi kretati istim, Vučićevim putem.
