Novosti

Kronika

Жeнe у ‘Гoрскoм виjeнцу’

Гoсти бeлoмaнaстирскoг прoгрaмa пoвoдoм 170 гoдинa oбjaвљивaњa нajзнaчajниjeг Њeгoшeвoг дjeлa били су припaдници црнoгoрскe мaњинe из Лoвћeнцa, мjeстa у Рeпублици Србиjи гдje чинe вeћину

Kk1uw6gmptw4rwo9p2qp82aqukb

Aleksandra Vučinić (desno) i recitatorke iz Lovćenca

Sredinom decembra 2017. godine, u belomanastirskom Etnološkom centru baranjske baštine, KUD ‘Montenegro-Montenegrina’ i prijatelja Republike Crne Gore Beli Manastir organizirao je program povodom 170 godina Njegoševog ‘Gorskog vijenca’. Prije četiri godine taj je KUD u Belom Manastiru već organizirao svečanu akademiju kojom je obilježen tadašnji veliki i značajni jubilej – 200-godišnjica rođenja Petra II. Petrovića Njegoša, crnogorskog duhovnog i svjetovnog vladara, filozofa i pjesnika.

Predsjednica KUD-a Anđelka Pavić pozdravila je sve prisutne te goste iz Lovćenca u Bačkoj: Nenada Stevovića, istraživača i organizatora crnogorske dijaspore, kao i članove lovćenačkog Crnogorskog kulturno-prosvjetnog društva (CKPD) ‘Princeza Ksenija’.

- Lovćenac predstavlja personifikaciju crnogorske dijaspore jer je jedino mjesto, ne samo u Republici Srbiji, već i u čitavom svijetu, gdje crnogorska nacionalna zajednica čini većinu. Ponosni smo na to mjesto, ponosni smo na njegovo ime koje nas asocira na našu postojbinu i uvijek rado posjećujemo našu zajednicu i prijatelje naše zajednice širom svijeta – rekao je Stevović.

Anđelka Pavić je govorila o Njegošu i ‘Gorskom vijencu’, učenici Želimir Tešić i Nemanja Bukvić su čitali najznačajnije izreke iz ‘Gorskog vijenca’, bivša učenica profesorice Mirjana Banjanac, je čitala Njegoševu biografiju. Nastavnica Aleksandra Vučinić iz Lovćenca je pripremila recital o ženskim likovima iz ‘Gorskog vijenca’. Recital su, u živopisnim crnogorskim narodnim nošnjama, izvele članice recitatorsko-dramskog studija pri CKPD-u Isidora Ražnatović, Jana Krivokapić i Tanja Čelebić.

- Mi smo pokušali da napravimo drugačiji pristup. Paralela za Njegoša, za Crnu Goru, za te gorštake i za ta brda i za te planine su uvijek bili junaci, uvijek neko čojstvo i junaštvo. Pozadina je toga upravo ono čime smo se mi bavili, a to su ženski likovi u ‘Gorskom vijencu’: njih šest, svaka heroina na svoj način. Ako se malo udubimo u analizu, vrlo lako možemo da spoznamo da su žene pokretači svekolike radnje u ‘Gorskom vijencu’: i onda kada vole, i kada tuže, i kada su osuđivane, i kada su hvaljene i kada zavađuju… – rekla je Aleksandra Vučinić.

Kronika

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više