Novosti

Društvo

Zid za Covid

Izazov će biti u dokazivanju skepticima i otvorenim protivnicima da su cjepiva dominantno sigurna i efikasna. Uključe li se u to i sveprisutne dezinformacijske kampanje, teoretičari zavjere i politička neodgovornost krajnje desnice, cilj od oko 70 posto cijepljenih mogao bi biti poprilično zahtjevan

Large cjepivo sibenik hrvoje jelavic

Stigle prve doze Pfizerovog cjepiva – Opća bolnica Šibenik (foto Hrvoje Jelavić/PIXSELL)

Minule nedjelje sve su članice Evropske unije otpočele s kampanjom cijepljenja protiv koronavirusa. Nakon što je ovaj tjedan u Hrvatsku pristiglo prvih 9750 doza cjepiva, uskoro će stići dodatnih 7500 od tvrtke Pfizer i BioNTech. Za početak siječnja najavljeno je dodatnih 17 tisuća. Prema službenim podacima, do kraja ožujka će stići ukupno 270 tisuća doza, a do rujna ukupno milijun doza iz navedenih kompanija. Na razini Evrope kroz pola mjeseca će biti odobreno i cjepivo Sveučilišta Oxford i AstraZenece. Hrvatska je od njih naručila 3,6 milijuna doza, ali je kroz Unijinu distribuciju odobreno 2,7 milijuna. Pored toga, 900 tisuća doza naručeno je od Johnson&Johnsona, milijun doza od Moderne te 300 tisuća doza cjepiva CureVac. Hrvatska je tako dosad osigurala ukupno 5.905.000 doza cjepiva protiv Covida-19. Budući da se sva cjepiva osim CureVacovog koriste u dvije doze, do sada ugovorena količina je dostatna za cijepljenje 2.800.000 stanovnika Republike Hrvatske.

Prema planu cijepljenja, koji je sličan drugim evropskim zemljama, cijepljenje će se obaviti u nekoliko faza. U sljedećih mjesec ili dva će se cijepiti korisnici domova za starije, zdravstveni radnici koji radi s covid-bolesnicima te djelatnici hitne medicinske službe. Zatim su predviđene sve osobe starije od 65 godina i sve osobe s kroničnim bolestima te na kraju cjelokupno stanovništvo. Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da je za uspostavljanje kolektivnog imuniteta potrebno između 65 do 70 posto ljudi.

Ako u Hrvatskoj dođe do cijepljenja više od milijun ljudi zaključno s proljećem, naredno ljeto koje nosi blagonaklone temperature moglo bi dovesti do početka kraja pandemijskih problema

Iako se ne može sa sigurnošću reći kad će doći do adekvatne procijepljenosti i kolektivnog imuniteta, teško je očekivati taj scenarij do polovice 2021. godine. Ako u Hrvatskoj dođe do cijepljenja više od milijun ljudi zaključno s proljećem, naredno ljeto koje nosi blagonaklone temperature bi moglo dovesti do početka kraja pandemijskih problema i epidemioloških mjera. Bude li sve po predviđenim planovima, do kraja 2021. godine, odnosno za godinu dana, očekuje se normalizacija života. Za godinu 2022. taj je scenarij siguran. Za takvo nešto nije samo dovoljno cijepljenje i povećanje imunih pojedinaca u populaciji, već i paralelno provođenje protuepidemijskih mjera.

Prema recentnim podacima, Hrvatska je pri vrhu Evrope po rastu smrtnosti. Ništa bolje nije ni po pitanju broja smrtnosti te izrazito velikom pritisku na bolnički sustav. "Do ožujka cjepivo neće imati utjecaj, već samo naš zajednički rad", rekao je prije nekoliko dana znanstvenik Ivan Đikić.

Iako cjepiva svakako označavaju prijelomni trenutak i put ka zaustavljanju pandemije, taj bi period mogao potrajati. Kad se imunitet poveća do oko pola stanovništva, doći će do smanjenja epidemije, ali ne i njenog zaustavljanja. Znanstvenici u Hrvatskoj su izrazili nadu da će više od 90 posto zdravstvenih radnika i najugroženijih skupina primiti cjepivo, dok je 70 posto procijepljenosti u sveopćoj populaciji željena statistika. Taj bi plan trebao uključivati cijepljenje oko dva milijuna ljudi koji nisu preboljeli virus.

Maske i distanca ostaju – ministar zdravstva Vili Beroš (Foto: Tomislav Miletić/PIXSELL)

Prema procjeni stručnjaka, pretpostavka je da će se nakon cijepljenja desiti dugotrajna imunost. U slučaju da se smanji, ponovno cijepljenje će dovesti do produljenja imunološkog pamćenja. Osobe koje su se tek cijepile i dalje se moraju pridržavati epidemioloških mjera, jer je za razvijanje antitijela potrebno više vremena. Tek nakon druge doze koja bi se trebala primiti oko tri tjedna nakon prve, osoba će biti zaštićena. Pfizerovo cjepivo ima oko 95 posto učinkovitosti, što znači da devet od deset osoba ima zaštitu. Uz prioritetne skupine, važno je i cijepljenje mlađih i zdravih, zbog antitijela i posljedične zaštite građana koji zbog bolesti ili alergije ne mogu primiti cjepivo. Ako dođe do genske prilagodbe i mutacije virusa, u relativno kratkom roku suvremena se cjepiva mogu proizvesti u novim, adekvatnim inačicama. Zasad također nema dokaza da postojeća cjepiva ne djeluju na novi soj virusa koji je primijećen u Velikoj Britaniji i Africi, i koji ima značajno veći potencijal zaraze od njegove poznatije inačice. Pulmolog Saša Srića rekao je ovoga tjedna da se u zadnje vrijeme pojavljuju ponešto drugačije i teže kliničke slike kod pojedinih pacijenata u zagrebačkoj bolnici. To bi, kazao je, moglo ukazivati na mutirajući virus u Hrvatskoj, iako zasad nema nikakvih potvrda.

Što se tiče samog cjepiva, dosad nije bilo razlike u djelotvornosti među dobnim skupinama, a prisutnost kroničnih bolesti nije negativno utjecala na djelotvornost. U infektivnoj bolnici u Zagrebu zabilježena su dva slučaja blažih alergijskih reakcija. U SAD-u se cijepilo 1,1 milijuna ljudi, od kojih je samo šest imalo neke nuspojave. U Hrvatskoj će uskoro biti uspostavljen sustav provjere eventualnih nuspojava preko liječnika i HZZO-a. Cijepljenje će biti evidentirano kroz novu internetsku platformu "e-cijepih" ili kroz bolničke informatičke sustave.

Cjepivo neće biti obavezno, ali su moguća, iako se i dalje ne spominju, određena ograničenja za građane koji se neće cijepiti, kao kod putovanja avionima, odlaska na koncertne događaje i slična grupna druženja.

Tu je i ključna prepreka koja bi mogla usporiti zadatak dosezanja procijepljenosti kod dovoljnog broja ljudi. Izvršna politika, javnost i zdravstveni radnici morat će prevladati proširenu nevoljkost građana da se cijepe. Prema recentnoj anketi Nove TV, sigurno ili vjerojatno će se cijepiti 46 posto ispitanika, dok čak 44 posto vjerojatno ili sigurno neće. Tri četvrtine mlađih od 29 godina nema se namjeru cijepiti, kao i polovica građana koji imaju između 30 i 44 godine. Sveukupno gledajući, značajno je više protivnika cijepljenja koji su birači desnih stranaka.

Najčešći razlog kod jedne trećine ispitanika je prebrzi razvoj cjepiva. Slijedi strah od nuspojava i izostanak uvjerenja da će im cjepivo pomoći. Oko devet posto ispitanih građana ne želi se cijepiti zato što smatraju da nisu u rizičnoj skupini. Slična količina ispitanika nema dovoljno informacija o cjepivu, dok manji dio vjeruje da su cjepiva štetna.

Prema anketi koja je nedavno provedena u hrvatskom zdravstvenom sustavu, oko polovice liječnika je izrazilo želju za cijepljenjem, dok je postotak za medicinske sestre znatno veći

Prema anketi koja je nedavno provedena u hrvatskom zdravstvenom sustavu, oko polovice liječnika je izrazilo želju za cijepljenjem, dok je postotak za medicinske sestre znatno veći. U međuvremenu je u javnost dospjela informacija da se radi o nepotpunim podacima, uzrokovanim činjenicom da dobar dio anketiranih radnika nije odgovorio na upit, što ne znači da se protive cijepljenju. Anketa provođena u domovima za starije pokazala je pak da bi se cijepilo više od 70 posto korisnika, ali bi to učinilo samo 40 posto zaposlenika.

Nuspojave su rijetke – cijepljenje u Dubrovniku (Foto: Grgo Jelavić/PIXSELL)

Radi se o fenomenu koji je Svjetska zdravstvena organizacija uvrstila među deset najvećih prijetnji globalnom zdravlju. Ponajveća skepsa, kad je riječ o razvijenijim zemljama, prisutna je u brojnim zemljama članicama EU-a, od Francuske do Poljske, čiji su stanovnici navikli da se cjepiva razvijaju godinama, a ne samo nekoliko mjeseci. U zemljama poput Francuske rezerviranost građana je značajna i zbog nekih pogrešaka zdravstvenog sustava iz prošlosti nepovezanih s aktualnom pandemijom. U mnogim drugim državama jedan od glavnih razloga je nepovjerenje u političke elite koje uz brojne propuste i pogreške donose protuepidemijske mjere. Taj je problem naglašen u Poljskoj, u kojoj prema jednom istraživanju cjepivo protiv Covida planira primiti manje od 40 posto stanovnika. Samo pola medicinskog osoblja prošloga se tjedna prijavilo u varšavskoj bolnici za uzimanje prvih doza.

Izazov će, ukratko, biti u dokazivanju skepticima i otvorenim protivnicima da su cjepiva dominantno sigurna i efikasna u postocima u kojima se mjeri kvaliteta redovnih cjepiva za druge bolesti. Uključe li se u to i sveprisutne dezinformacijske kampanje, teoretičari zavjere i politička neodgovornost (krajnje) desnice, cilj od oko 70 posto cijepljenih mogao bi biti poprilično zahtjevan.

Iako cjepivo predstavlja najvažniji dio u narednoj borbi protiv pandemije, znanstvenici upozoravaju na daljnju nužnost pridržavanja epidemioloških mjera. Prema procjenama iz nadležnih državnih tijela u Hrvatskoj, određene mjere bit će propisane sve dok se većina stanovništva ne procijepi i dok se ne vidi da je virus počeo manje cirkulirati u populaciji. "Bez obzira na dolazak cjepiva, tijekom tri hladna mjeseca u godini, siječnju, veljači i ožujku, morat ćemo se i nadalje pridržavati onih dosad objavljenih mjera. Održavati razmak i distancu, te nositi maske", poručio je ministar zdravstva Vili Beroš. Nije pritom izvjesno skidanje maski ni na jesen, ali će se u tome razdoblju ipak nazirati kraj pandemije.

Petra Klepac, koja predaje zarazne bolesti u Londonskoj školi za higijenu i tropsku medicinu, ustvrdila je za portal Index da će se nakon postizanja kolektivnog imuniteta – kad su prokužene dvije trećine populacije – zaraziti još značajan broj ljudi prije nego što se dosegne konačan razmjer epidemije i ona se zaustavi. "Kad nema mjera društvenog distanciranja, jedan čovjek u prosjeku dnevno dolazi u kontakt s otprilike 12 različitih osoba. Kad se postigne kolektivni imunitet, populacija je na samom vrhuncu epidemije – broj zaraženih tada je najveći, no još uvijek postoji mnogo aktivnih lanaca zaraze. Ako je u tom trenu dvije trećine populacije prokuženo, četiri od tih 12 kontakata bit će još uvijek osjetljivo na zarazu. Od te četiri osobe u prosjeku će se zaraziti manje od jedne. Koja je vjerojatnost da se osoba zarazi nakon kontakta sa zaraženom osobom ovisi o vrsti kontakta", poručila je Klepac, dodajući da istraživanja pokazuju kako ukućani imaju najveću vjerojatnost da se zaraze.

Čelnik Svjetske zdravstvene organizacije Tedros Ghebreyesus naglasio je kako "samo cjepivo neće okončati pandemiju", misleći pritom na nužnost provođenja sveobuhvatnih mjera za sprečavanje širenja zaraze. Prema njegovoj procjeni, svijetu će trebati do dvije godine da se vrati u normalu, ali s tim da će postupak vjerojatno biti brži za zemlje s visokim dohotkom poput Velike Britanije. Siromašnije zemlje, sa slabijim zdravstvenim sustavom i manjkavom distribucijom, i u ovom će slučaju biti u znatno goroj poziciji kad je riječ o zdravstvenoj situaciji, ali i tmurnim gospodarskim perspektivama.

Potražite Novosti od petka na kioscima.
Informacije o pretplati pronađite ovdje.

Društvo

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više