Novosti

Kronika

Zidna podrška Titu

Građani Križevaca otkrili su grafit s kraja pedesetih godina, vjerojatno inspiriran tršćanskom krizom

2al7ned4clctct3r55v872uzh9m

Nejasno što piše, ali je poruka izvjesna - križevački grafit

Križevci su jedan od rijetkih gradova u Hrvatskoj koji se može pohvaliti starim grafitom. Star je preko 60 godina, a otkrili su ga građani na sjevernom pročelju jedne zgrade u Zvonimirovoj ulici. Iako je sadržaj na pojedinim mjestima teško čitljiv, lako je shvatiti na koji se povijesni događaj odnosi. Spominje se podrška Josipu Brozu Titu, a ima veze s tršćanskom krizom i vremenom vraćanja Istre matici Hrvatskoj. Očito je nastao u drugoj polovini 40-tih ili 50-tih godina prošlog 20. stoljeća te su njegovi autori rodoljubi i antifašisti.

- Malo su slova izgubila boju ali bitno se vidi i da razumjeti. Sigurno natpis ima veze s Trstom i borbom za našu Istru 40-tih i 50-ih te zonama A i B. Tim grafitom, a takvih najviše ima sačuvanih u Istri, davala se podrška nastojanju jugoslavenskih vlasti da Trst, Goricu i druga mjesta vrate Sloveniji, a Istru Hrvatskoj. Grafit bi trebalo čuvati. On je dio povijesti Križevaca. U njegovoj obnovi trebala bi pomoći ičinjenica da, koliko je meni poznato, ta zgrada spada u staru gradsku povijesnu jezgru. Mislim da bi Grad Križevci i Gradski muzej Križevci to trebali uzeti u obzir prilikom zaštite građevine - rekao je jedan stariji Križevčanin.

Zbog dugovječnosti i tematike, križevački grafit značajnim smatra i poznati koprivnički arhitekt i umjetnik Antonio Grgić.

- Moguće je zaštiti grafite koji su u državnom vlasništvu ili vlasništvu jedinica lokalne samouprave, tu država može narediti da ih se čuva. Problem je kad je grafit na privatnim kućama i pri obnove fasade će nestati, teško će ih praktički biti zaštititi. No i sam pokušaj njihovog dokumentiranja i medijske vidljivosti njihove egzistencije bi u sadašnjoj političkoj situaciji značio mnogo za sve građane RH - objasnio je Grgić te dodao kako bi u budućnosti možda trebalo napraviti onlajn ili stvarni muzej antifašističkih grafita koji na neki način predstavljaju nematerijalno kulturno dobro.

Kronika

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više