>

novosti logo

Društvo Društvo
Piše Ana Brakus

Živo im se grebe

Istup zastupnice Mosta potaknuo je žene da progovore o različitim oblicima nasilja koje su doživjele u hrvatskim bolnicama: zlostavljanju tijekom trudnoće i poroda, povredi prava na privatnost, nametanju vjerskih uvjerenja i osjećaja srama te uskraćivanju medicinske usluge pobačaja i kontracepcije

To je bol koju može razumjeti samo žena koja ju je preživjela. Kad mi se to dogodilo, došla sam doma i provjerila je li netko imao slično iskustvo. Na internetu sam pronašla peticiju s 3000 potpisa i pismo koje je poslano Vladi. Budući da na njega nitko nije reagirao, odlučila sam progovoriti u Saboru, rekla je u razgovoru za Novosti Ivana Ninčević Lesandr, zastupnica Mosta, koja je prošlog tjedna svojim javnim istupom inspirirala brojne žene da progovore o nehumanim tretmanima koje su doživjele u bolnicama i klinikama u Hrvatskoj.

Prikupljena iskustva žena pokazuju da postoji cijeli niz bolnih postupaka koji se rade bez anestezije – kaže Daniela Drandić iz udruge Roda

‘Svezali su mi ruke i noge i započeli proces kiretaže na živo. Strugali su mi maternicu bez anestezije. To je bilo 30 najmučnijih minuta u mom životu. To je 30 minuta ponižavanja svake žene od na tisuće njih koje su potpisale peticiju. Namjeravate li ovo promijeniti i kada’, upitala je Ninčević Lesandrić prošlog četvrtka ministra zdravstva Milana Kujundžića tijekom rasprave o njegovom opozivu. Omalovažavajući komentari krenuli su gotovo iste sekunde. ‘Iskreno žalim da se dogodio gubitak djeteta’, odgovorio je Kujundžić i dodao da se ‘tako ne radi u hrvatskim bolnicama’. Reagirao je i Gordan Jandroković, predsjednik Sabora, koji je zastupnicu Mosta pokušao ušutkati. ‘Kolegice Lesandrić, pa dobro, nemojte sad jednu vrlo intimnu stvar iznosite. Dovodite me u vrlo neugodnu situaciju’, rekao joj je on.

U narednim danima nastavili su se nizati degradirajući komentari na račun žena koje su preživjele slično iskustvo. U njima su prednjačili članovi HDZ-a: Ante Ćorušić, predsjednik Hrvatskog društva za ginekologiju i opstetriciju i ravnatelja KBC-a Zagreb, te Deni Karelović, predstojnik Klinike za ženske bolesti i porode KBC-a Split, koju je Ivana Ninčević Lesandrić izravno prozvala. Karelović joj je najprije poručio da laže, a potom ju je optužio da vodi svojevrsni politički obračun. Ipak, obojica su na najniže grane spala prilikom ovotjednog gostovanja u HRT-ovoj emisiji ‘Otvoreno’. ‘Bezbolni porođaji postoje samo u jeftinim američkim filmovima. Bezbolnog porođaja nema. Žao nam je, ali mi smo profesionalci, ne možemo plakati sa ženama, no pomažemo kako možemo i u skladu s europskim smjernicama, da se sve manje koristi opća anestezija, a sve više lokalna’, rekao je u toj emisiji Karelović.

U istoj emisiji gostovala je Daniela Drandić, voditeljica programa reproduktivnih prava u udruzi Roditelji u akciji – Roda, koja je u samo tri dana, od petka popodne do ponedjeljka ujutro, prikupila 400 svjedočanstava žena i predala ih Ministarstvu zdravstva. Naglasila je da nije riječ o novom problemu, već da se o njemu govori generacijama. Dodala je da se ne radi isključivo o kiretažama i pobačajima, nego postupcima ‘na živo’ i u slučajevima biopsija, šivanja nakon vaginalnih poroda te u postupcima potpomognute oplodnje. ‘Ovo je opsežan problem i to je nasilje. Moramo to nazvati pravim imenom’, zaključila je ona. Na njene izjave reagirao je Ćorušić, rekavši da nije riječ o nasilju. ‘Otkud vam pravo to govoriti? Nemojte mene učiti struci, imam puno više iskustva od vas o ginekologiji, znam više od vas i vaših članica’, rekao joj je on. Njegovu izjavu je u razgovoru za Novosti prokomentirala Daniela Drandić.

Svi medicinski postupci i zahvati moraju se provoditi tako da se očuva dostojanstvo i integritet žene, pravo na njihovu privatnost i obaviještenost – ističe Sanja Cesar iz Centra za savjetovanje, edukaciju i istraživanje

- Dokle god je vodstvo stručnih društava takvo, ne možemo očekivati promjene. Vodstva društava trebaju biti birana među najboljima. Stručna društva trenutno vode ljudi koji nisu u stanju komunicirati nenasilno, oni su politički podobni i nisu orijentirani na korist svojih korisnica - rekla nam je Drandić.

S njom se slaže Ivana Ninčević Lesandrić od koje smo također zatražili komentar na spomenute izjave.

- Šef ginekologije ne razumije da njegov posao nije tražiti opravdanja i lagati o boli koju ne razumije. Njegov posao je suočiti se s problemima i riješiti ih. Njegov posao je izboriti se za bolje uvjete u kojima će njegovi kolege raditi i time pružiti bolju uslugu pacijentima. Ako nije u stanju osigurati potrebno, sigurna sam da među njegovim kolegama ima itekako dobrih i sposobnih ljudi koji su se u stanju brinuti o uvjetima rada i pacijentima na način kakav zaslužuju u 2018. godini - rekla je ona.

Četiristo prikupljenih svjedočanstava žena o doživljenom nasilju, koja su ovoga tjedna predana Ministarstvu, produkt su brze reakcije udruge Roda koja je pokrenula svojevrstan nastavak akcije #Prekinimo šutnju iz 2014. godine, tada održane u sklopu kampanje obilježavanja Međunarodnog dana nasilja nad ženama. Prije četiri godine pozvali su žene da podijele iskustva nasilja i kršenja osnovnih prava u bolnicama koja su doživjele prilikom poroda. Stotine prikupljenih iskustava ponukalo je Sinišu Vargu, tadašnjeg ministra zdravstva iz redova SDP-a, na davanje brojnih obećanja, od kojih nije ispunjeno gotovo nijedno. Nalazi inspekcija tada poslanih u bolnice proglašeni su službenom tajnom, a njihove dijelove ovoga je tjedna objavio Jutarnji list.

- Prikupljena iskustva žena pokazuju da postoji cijeli niz bolnih postupaka koji se rade bez anestezije. Iznenadile smo se količinom i preciznošću kojom su žene opisivale što su proživjele. To se naprosto ne može izmisliti, gotovo da ti srce stane kad ih pročitaš - rekla nam je Daniela Drandić.

Iako je ministar Kujundžić najprije tvrdio da se takvo nasilje ne događa u bolnicama u Hrvatskoj, ravnatelj splitskog KBC-a Julije Meštrović je nakon brojnih reakcija izdao nalog da se ispita slučaj o kojem je zastupnica Mosta govorila u Saboru.

- U Splitu se sada provodi unutarnji nadzor. Dakle, provjeravaju ih kolege iz iste bolnice, ali s drugog odjela. Tek ako oni smatraju da postoji problem, zove se Ministarstvo. No od nadzora zapravo ne očekujem ništa više od standardnog odgovora: ‘Sve je rađeno prema pravilima struke.’ Zato je cilj naše akcije da postavimo pitanje kakva su zapravo pravila struke i kako ih poboljšati - dodala je aktivistkinja iz udruge Roda.

U slučaju da unutarnji nadzor detektira probleme i nastavi proceduru sukladno smjernicama, oni koji nadziru rad liječnika ponovno bi odgovarali ministru Kujundžiću. Budući da je u tijeku javna rasprava o prijedlogu Zakona o Državnom inspektoratu prema kojemu će se ponovno objediniti inspekcijski poslovi koji su bili raspoređeni po ministarstvima, na problem neovisnosti rada inspektorata ovoga je tjedna upozorio GONG.

- Bivši državni inspektorat trenutno je rascjepkan po ministarstvima, pa tako zdravstveni inspektori koji nadgledaju rad zdravstvenih ustanova odgovaraju za svoj rad istom Ministarstvu zdravstva u okviru kojeg je napravljen potencijalni prekršaj. Ovakav slučaj sigurno ne predstavlja dobar primjer samostalnosti inspektora - rekla je Oriana Ivković Novokmet iz GONG-a.

Sanja Cesar iz Centra za savjetovanje, edukaciju i istraživanje – CESI dugi niz godina bavi se pitanjima seksualnih i reproduktivnih prava, a za Novosti je komentira lavinu horor priča iz hrvatskih bolnica.

- O svemu tome institucije šute, jednako kao i žene koje napuštaju ordinacije i bolnice. Žene smatraju da je to jednostavno ono što moraju proći, da trebaju biti jake, trpjeti i izdržati. Smatraju da je to normalno jer to prolaze i druge žene. Kada govorimo o pitanju induciranog pobačaja, tu su još i strah od stigme, osuđivanja i odbacivanja od najbližih. Žene nisu sigurne kome trebaju prijaviti nasilje i kršenje svojih prava ili ne vjeruju da će se išta promijeniti - kazala je Cesar.

S tom se ocjenom složila Daniela Drandić, koja je dodala da je iz više stotina zaprimljenih svjedočanstava jasno da precizno opisuju različite vrste nasilja s kojima se žene suočavaju, ali i da ukazuju na normalizaciju problema.

- Puno žena je napisalo da su mislile kako to tako treba biti jer su se savjetovale s drugim ženama koje su im rekle da su proživjele vrlo slična iskustva. Nažalost, misle da to tako treba biti, a ne treba. Iz priča je jasno da se u velikom broju slučajeva ne radi o hitnim postupcima, nego o planiranim. Dakle, u većini slučajeva ženu se može pripremiti, s njom razgovarati i informirati je - rekla je Drandić.

Sanja Cesar je napomenula da se seksualna i reproduktivna prava žena u okviru zdravstvenog sustava ne mogu promatrati odvojeno od društva u kojem živimo i statusa žena u njemu.

- Sve zdravstvene usluge trebale bi biti usmjerene prema pacijenticama i one bi trebale biti u središtu medicinske skrbi, donositi informirane odluke, biti aktivne sudionice procesa… Svi medicinski postupci i zahvati moraju se provoditi tako da se očuva dostojanstvo i integritet žene, pravo na privatnost, obaviještenost, pravo na prihvaćanje ili odbijanje medicinskog postupka i informacija, tajnost osobnih i medicinskih podataka i poštivanje svjetonazora te moralnih i vjerskih uvjerenja. To su principi i standardi sadržani u međunarodnim i nacionalnim dokumentima i zakonima. Međutim, mnoge žene doživljavaju zlostavljanje i neprimjerenu medicinsku skrb tijekom trudnoće i poroda u bolnicama i ordinacijama širom svijeta - rekla je Sanja Cesar i potom dodala da je situacija još gora prilikom medicinske usluge pobačaja.

- Žene koje u Hrvatskoj žele prekinuti trudnoću ili traže kontracepciju susreću se s uskraćivanjem pružanja legalne usluge prekida trudnoće zbog priziva savjesti, nametanjem svjetonazora, stavova, osjećaja krivnje i srama od strane liječnika - kazala je ona.

Cesar je u razgovoru za Novosti podsjetila da je 2016. godine Hrvatsku posjetio posebni izvjestitelj UN-a za pravo na zdravlje, koji je nakon toga pripremio poseban izvještaj. U tom dokumentu, koji je prihvatilo Vijeće za ljudska prava UN-a, naveden je niz kritika na račun hrvatskog zdravstvenog sustava, među kojima i ona da vjerske organizacije imaju negativan utjecaj na politike koje se tiču ženskih prava te tako onemogućavaju implementaciju međunarodnih ugovora. Zbog toga žene ne mogu donositi najbolje informirane odluke o svom seksualnom i reproduktivnom zdravlju, a rezultat su veći rizici i lošiji zdravstveni ishodi.

- Konvencija o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena (CEDAW), koju je prihvatila i Republika Hrvatska, potvrđuje da se reproduktivna prava smatraju jednim od osnovnih ljudskih prava. Preporuke CEDAW odbora Hrvatskoj su jasne, ali u protekle dvije godine nije učinjeno ništa da se one implementiraju. U preporukama se navodi da je nužno osigurati dostupnost i pristupačnost suvremenih oblika kontracepcije i reproduktivnih usluga svim ženama, da se medicinski postupci vezani uz porođaj trebaju podvrgnuti objektivnoj procjeni nužnosti, da se oni provode u skladu s odgovarajućim standardima skrbi, poštujući autonomnost žene i zahtjeve informiranog pristanka te da se uvede mogućnost porođaja kod kuće. Preporučuje se i da se troškovi kontracepcije i pobačaja pokrivaju iz sredstava Zavoda za zdravstveno osiguranje te da se prizivom savjesti ne smije ometati pristup uslugama skrbi o reproduktivnom zdravlju. Događa se upravo suprotno, broj liječnika koji odbijaju vršiti prekide trudnoće zbog priziva savjesti se povećava, a porasla je i prosječna cijena pobačaja - zaključila je Sanja Cesar.

1/4