Ni ove godine travanjske komemoracije nisu prošle bez repova. Nakon što su lani, prvi put poslije 2014., najviši državni dužnosnici zajedno položili vijence ispod spomenika "Kameni cvijet" u Jasenovcu, obilježavajući obljetnicu proboja logoraša iz tog ustaškog stratišta, 22. travnja ove godine opet će ići podijeljeno. U trenutku dok pišemo ovaj tekst predviđeni raspored polaganja izgledao je ovako: u četvrtak u 9 sati vijenac polaže premijer Andrej Plenković s Vladinim izaslanstvom; u 10 sati ispod spomenika bit će delegacija Hrvatskog sabora na čelu s predsjednikom Gordanom Jandrokovićem; u 11 sati predviđeno je vrijeme za predsjednika Zorana Milanovića i njegove suradnike; dok će u 12 sati, na samom kraju, vijence položiti predstavnici žrtava Jasenovca, predsjednik Srpskog narodnog vijeća Milorad Pupovac, predsjednik Koordinacije židovskih općina Ognjen Kraus, predstavnik Saveza Roma u RH "Kali Sara" Veljko Kajtazi i predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Franjo Habulin. Kažemo da bi protokol tako trebao izgledati, ali – baš kao i prošlih godina – do izmjena bi moglo doći u zadnji čas, mada je teško vjerovati da će obuhvatiti planove Plenkovića i Milanovića. Predsjednik je, kako je objašnjeno iz njegovog Ureda, pokušao organizirati zajedničko obilježavanje s Plenkovićem i Jandrokovićem, ali mu ovi nisu ni odgovorili, kamoli prihvatili ruku pomirnicu – barem na jedan dan – nakon svih onih salvi uvreda koje su jedni drugima uputili zadnjih mjeseci.
Jasenovac je tako, nažalost, ponovno postao politički test broj jedan u državi, a po svemu sudeći ostat će i ubuduće. Ako su kod Milanovića i Plenkovića u pitanju više osobne taštine i igra moći, a manje ideološki nazori, predstavnici žrtava imaju točno određene ciljeve od kojih ne kane odustati, ako ni zbog čega drugog onda zbog više od 80.000 predaka čija su tijela zakopana u Jasenovcu ili su otplutala Savom. Odustajanje od inicijative da se zabrani ustaški pozdrav "Za dom spremni" kao osnovnog zahtjeva značilo bi puno više od političkog kalkulantstva, uz sve razumijevanje za položaj Andreja Plenkovića i njegov pokušaj reformiranja HDZ-a i "odstrel" desnih jastrebova koji već trideset godina truju odnose s manjinskim zajednicama i antifašistima.
Političke igre nisu mimoišle ni Koprivnicu, gdje se prošli tjedan komemoriralo povodom 80. obljetnice osnivanja prvog ustaškog logora Danica u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj. Premda su u Danici, otvorenoj samo pet dana nakon proglašenja zločinačke NDH, gotovo dvije trećine logoraša bili Srbi, organizatore iz Grada Koprivnice ta činjenica nije ponukala da obrate pažnju na pozivanje predstavnika njihove zajednice. SNV se zbog toga zahvalio gradonačelniku Koprivnice Mišelu Jakšiću na naknadnom pozivu te je odbio sudjelovati. Kako je u pismu Jakšiću objasnio generalni sekretar SNV-a Saša Milošević, organizatori uporno "zaboravljaju" pozvati predstavnike Srba da sudjeluju na komemoraciji. "Dopustite nam da Vam obrazložimo i zašto, sa žaljenjem, odbijamo sudjelovati u ovako zamišljenoj manifestaciji. Niz godina organizatori 'zaboravljaju' pozvati predstavnike Srba da sudjeluju u komemoraciji, tako smo i ove godine pozivnicu dobili tek nakon naših poziva i pitanja da li se komemoracija uopće održava i sa kojim sadržajima. Smatramo da Dan sjećanja na žrtve ovog logora svojim programom mora oslikavati upravo one u čiji spomen se okupljamo na mjestima zločina", napisao je Milošević. "Etnička pripadnost žrtava razlog je njihove deportacije, a potom mučenja i likvidacija. Upravo zato kada govorimo o žrtvama NDH, govorimo i iz te perspektive. Nismo sigurni, ili (i direktnije rečeno), bojimo se što možemo zaključiti iz činjenice da poziv Srpskom narodnom vijeću na ovu važnu komemoraciju izostaje godinama, iako je naša posvećenost kulturi sjećanja na narode žrtava NDH više nego transparentna i kontinuirana. Uz to, a svakako i ne manje važno, razvijamo bogatu istraživačku djelatnost, koja zasigurno ima što reći na temu okruglog stola, dijela programa na koji također nismo pozvani", stoji u pismu.
Da ne bude zabune, povjesničar Zdravko Dizdar poimenično je identificirao 4348 logoraša u Danici, od kojih je bilo 2828 Srba. Kroz logor je ukupno prošlo oko 5000 logoraša. Dizdar pretpostavlja da je među neidentificiranim zatočenicima bilo najviše Roma, njih oko 600. Na slobodu je pušteno tek 608 logoraša, od čega 146 Srba. Ostali, najmanje 2682, ubijeni su u drugim ustaškim logorima.
Sve skupa očito nedovoljno za Jakšića i u Koprivnici vladajuće SDP-ovce, koji izgleda imaju političke probleme sa SDSS-om koje su stavili ispred ovog važnog komemoriranja.
