>

novosti logo

Društvo Društvo

Discipliniranje kičme

Kako je odjednom narasla podrška uvođenju redovnog vojnog roka? Prema istraživanju agencije Promocija plus anketirani građani smatraju da će vojni rok mlade ‘naučiti disciplini’ i ‘generalno ih pripremiti za život’

Mokri snovi vladajućih o uvođenju obaveznog vojnog roka mogli bi postati javom: prema anketnom istraživanju agencije Promocija plus, natpolovična većina od 1300 ispitanika izjasnila se za uvođenje opće vojne obaveze. Riječ je o 56 posto ispitanika nasuprot 44 posto anketiranih koji se uglavnom ili nikako ne slažu s uvođenjem opće vojne obaveze.

Rezultati čude s obzirom na to da prije gotovo deset godina nije bilo zainteresiranih za vojnu obavezu pa se ona otada provodi na dobrovoljnoj osnovi, da bi sada odjednom rapidno porastao broj građana koji je podupiru. No neki drugi internetski portali u isto vrijeme objavljuju rezultate po kojima su građani debelo protiv obaveznog ročništva. Zbog velike količine nepoznanica u Inicijativi mladih za ljudska prava rezultatima pristupaju oprezno.

- Mislim da je o ovom pitanju potrebno provesti sustavnije istraživanje javnog mnijenja. Teško je iz ove perspektive metodološki kritizirati istraživanje, no bilo bi korisno vidjeti dobne skupine ispitanika, a posebno kako na uvođenje vojnog roka gledaju oni na koje ova odluka najviše utječe, a imaju najmanje prilike da se o njoj izjasne - kaže Nikola Puharić, koordinator programa Inicijative mladih za ljudska prava.

A iz kojih razloga većina anketiranih želi uvođenje opće vojne obaveze? Građani smatraju da će vojni rok mlade ‘naučiti disciplini’, ‘vještinama koje ne posjeduju’ i ‘generalno pripremiti za život’. Tako je anketa Promocije plus na jedan način potvrdila stavove premijera Andreja Plenkovića o popularizaciji i atraktivnosti vojske među pripadnicima generacija koje se ne sjećaju Domovinskog rata.

- Ovakve izjave zvuče jako opasno jer pokazuju neznanje premijera ili nastupanje s pozicija nacionalizma, a oboje ima izrazito negativne posljedice po društvo u cjelini. Naime, oružane snage bilo koje suverene države ne postoje zbog popularnosti ili kulture sjećanja, već su tu da štite suverenitet i teritorij. Ukoliko bi vojska bila temelj sjećanja na rat devedesetih, onda bi to predstavljalo i garanciju kulture zaborava na određene događaje iz tog doba. Stoga smatramo da je izrazito opasno uvođenje vojnog roka temeljiti na razlozima koje je naveo premijer jer smo u prošlosti imali priliku svjedočiti negativnim posljedicama takve prakse - zaključuje Puharić.

Glas otpora takvim namjerama trebao je biti prosvjed Radničke fronte ispred Ministarstva obrane, najavljen za subotu, no on je zabranjen jer je na istom mjestu najavljen skup podrške vojnom roku, čiji je inicijator ostao nepoznat do zaključenja ovog teksta.

1/1