Šta će visoki predstavnik Christian Schmidt učiniti da zaustavi nasrtaje iz Republike Srpske na ustavnopravni poredak Bosne i Hercegovine? Na ovo pitanje, koje postavlja gotovo svaki medij koji prati situaciju u Bosni i Hercegovini, još nema odgovora.
U posljednjem valu poteza koje je na inicijativu predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika donijela skupština tog bosanskohercegovačkog entiteta najprije je odlučeno da se odluke Ureda visokog predstavnika (OHR) više neće primjenjivati u tom entitetu, te da se te odluke više neće objavljivati u Službenom glasniku RS-a, a onda se to proširilo i na odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine donošenjem Zakona o neprimjenivanju odluka Ustavnog suda BiH u RS-u.
Prethodno je Narodna skupština Republike Srpske odlučila da podrži veto predsjedavajuće Predsjedništva BiH Željke Cvijanović i tako onemogući ulazak građana Kosova u BiH s osobnom iskaznicom, što je u suprotnosti s obvezama BiH na putu prema EU, jer je riječ o jednom od sastavnih dijelova Zaključka za usvajanje Akcionog plana za ispunjavanje 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije o Zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropskoj uniji.
Nebojša Vukanović, jedan od rijetkih zastupnika NSRS koji nije podržao Dodika, upozorava da je svako ko udara na Dejton neprijatelj BiH, sva tri naroda i njenih građana jer "ljudi trebaju znati da je Ustavni sud dio Dejtonskog sporazuma i ako za nešto što je njegov dio kažete "to se više neće primjenjivati u RS-u", to je opasan presedan"
Ministar pravde Republike Srpske Miloš Bukejlović rekao je da taj zakon predviđa da se odluke tog suda neće primjenjivati i izvršavati na teritoriji RS-a dok Parlamentarna skupština BiH ne donese zakon o Ustavnom sudu BiH.
Uzalud je Nebojša Vukanović, jedan od rijetkih zastupnika Narodne skupštine RS-a koji nisu podržali Dodikovu inicijativu, upozoravao da je svako onaj ko udara na Dejtonski sporazum po njemu neprijatelj ove zemlje, sva tri naroda i svih njenih građana.
"Ljudi trebaju znati da je Ustavni sud dio Dejtonskog sporazuma i ako vi za nešto što je dio Dejtona kažete "to se više neće primjenjivati u RS-u", to je opasan presedan. To je put u potpunu anarhiju i moglo bi dovesti i do sukoba, tenzija i produbljivanja napetosti. U tome ne želim učestvovati", rekao je Vukanović. Sa svoje strane Dodik je poručio da Ustavni sud BiH ne može mijenjati ustavni poredak. K tome, iskoristio je mjesto za skupštinskom govornicom da diskreditira jednog od sudaca zato što je "Šiptar iz Albanije".
Svi domaći i strani politički akteri u BiH, osim ruskih, kineskih i onih lojalnih Miloradu Dodiku, osudili su ovaj set odluka, ocijenivši ih izravnim napadom na Dejtonski mirovni sporazum i ustavnopravni poredak Bosne i Hercegovine. U brojnim reakcijama domaćih političara iz BiH ističe se ona člana državnog predsjedništva Denisa Bećirevića, koji je OHR-u "dao sedam dana da nešto poduzme", iako nije precizirao šta će se točno dogoditi kada taj rok istekne.
Iz britanskog veleposlanstva su poručili da je odluka Narodne skupštine RS-a da se obustavi objavljivanje odluka visokog predstavnika u Službenom glasniku Republike Srpske zapravo direktno kršenje Dejtonskog mirovnog sporazuma koji obavezuje sve potpisnice da u potpunosti sarađuju sa visokim predstavnikom, te da "to glasovanje nema pravnu težinu".
Ambasada SAD-a je postupak nazvala "besmislenim i neodgovornim", te "svakako u skladu sa ostalim nastojanjima gospodina Dodika da građane Republike Srpske liši osnovnih prava koja se odnose na slobodu medija, govora i okupljanja".
Učinio je to i OHR u još jednom u nizu bezbojnih saopćenja, u kojima se "izražava zabrinutost" i "poziva na povratak poštivanju ustavnih obaveza", ali se sam Visoki predstavnik Christian Schmidt nije oglašavao, ako se izuzme topla bajramska čestitka upućena bosanskim muslimanima u kojoj nema riječi o jednostranom poništavanju mirovnog sporazuma kojim je 1995. prekinut rat, u kojem je pak jedan od ciljeva bio upravo uništenje muslimanske populacije u BiH.
U saopćenju OHR-a naglašeno je da "zvaničnici koji zanemare svoje zakonske dužnosti i obaveze snose ličnu odgovornost za takve odluke i za posljedice tih odluka", ali i dalje nije navedeno o kakvim posljedicama je riječ i kada bi one mogle nastupiti.
Dejtonskim mirovnim sporazumom uspostavljen je Ustavni sud Bosne i Hercegovine s isključivom nadležnošću da odlučuje o svim sporovima koji nastanu između entiteta, između države i entiteta ili između državnih institucija.
Tri od devet članova suda imenuje predsjednik Europskog suda za ljudska prava, a šest entitetski parlamenti. Skupština Republike Srpske, koja imenuje dvojicu srpskih sudaca u sud, nije predložila novog kandidata za upražnjeno mjesto, dok su Dodik i njegovi saveznici pozvali preostalog srpskog suca da se povuče iz suda, za kojeg kažu da je djelovao protivno srpskim interesima.
Prema Dejtonskom sporazumu, Ured visokog predstavnika je definiran Aneksom 10, koji predviđa da ta institucija u Bosni i Hercegovini nadzire civilnu provedbu sporazuma, predstavljajući zemlje uključene u sporazum kroz Vijeće za provedbu mira (PIC).
U realnosti, međutim, Christian Schmidt se još nikada nije uspio čak ni susresti s Miloradom Dodikom, niti bilo kojim drugim zvaničnikom iz Republike Srpske, dakle još od svojeg postavljenja 2021, budući da RS odbija prepoznati njegov legitimitet, i to sve otkako je njegov prethodnik Valentin Inzko u julu 2021. nametnuo dopune u Krivičnom zakonu BiH kojima se zabranjuje i kažnjava negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca.
U skladu sa sporazumom iz Bonna, iz 1997, visoki predstavnik ima pravo nametati zakone, pa čak i smijeniti izabrane ili imenovane zvaničnike, što se u prošlosti i događalo, i to preko sto puta. Svaki visoki predstavnik je imao pravo iskoristiti svoje "bonske ovlasti", ali je činjenica da su im posljednjih godina visoki predstavnici rjeđe i nevoljnije pribjegavali.
Svi uvjeti za reakciju su tu, ali nje uporno nema. Šta čeka visoki predstavnik niske učinkovitosti iz "Bijele kuće" na obali Miljacke niko ne zna, osim njega. Ako čeka na nekakvu eskalaciju, sličnu onoj na sjeveru Kosova, sudeći prema sve oštrijoj retorici u bosanskohercegovačkom javnom diskursu - neće dugo čekati.
