>

novosti logo

Intervjui Intervjui
Piše Ana Brakus

Marin Živković: Stručno onesposobljavanje

Aktivist Mreže mladih Hrvatske: Smatramo da je sada, kada se tržište oporavlja i kada smo dobili potvrdu vanjske evaluacije da mjera stručnog osposobljavanja ima negativne efekte po tržište rada, vrijeme da se ona ukine i da Vlada uloži resurse da se reafirmira institut pripravništva

Uz Savez samostalnih sindikata Hrvatske i Maticu hrvatskih sindikata, Mreža mladih Hrvatske prosvjednom akcijom tražila je ukidanje mjere stručnog osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa. Zbog čega?

Već godinama pratimo mjere aktivne politike zapošljavanja i upozoravamo na probleme koje pojedine mjere uzrokuju na tržištu rada. Smatramo da je sada, kada se tržište oporavlja i kada smo dobili potvrdu vanjske evaluacije da mjera stručnog osposobljavanja (SOR) ima negativne efekte po tržište rada, vrijeme da se ona ukine i da Vlada uloži resurse da se reafirmira institut pripravništva, koji je u svakom slučaju primjereniji način ulaska na tržište rada. SOR je oduvijek bio pun kontradikcija, a razvoj mjere mogli bismo ovako sažeti: bivši ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić je uveo SOR za razvoj vještina onih koji su bili najobrazovaniji, a sadašnji Marko Pavić ju je redefinirao kao mjeru za stjecanje iskustva za ona zanimanja za koja iskustvo nije potrebno.

Koliko je mladih osoba na godišnjoj razini obuhvaćeno ovom mjerom i kakva su njihova iskustva?

Kroz mjeru je sveukupno prošlo 76.612 osoba, a 2016. njih 15.059, i iskustva su različita. Lutrija je kakvog ćete poslodavca dobiti i hoće li vas za išta osposobiti. Još uvijek ne pratimo ishode SOR-a i za što su osobe osposobljene. Jedno je sigurno, većina korisnika je nezadovoljna iznosom naknade i razinom prava koja (ne)imaju u SOR-u.

Do 2014. godine poslodavci su morali zadržati barem 50 posto osoba koje su osposobljavali godinu ranije. Što se dogodilo nakon ukidanja tog uvjeta?

S obzirom na česte promjene uvjeta mjere, teško je sa sigurnošću komentirati ishod takve promjene, a od ove godine je i djelomično vraćen uvjet zadržavanja, ali u nešto manjem postotku. Upitno je pridonosi li to kvaliteti same mjere i koliko pridonosi šansama za zapošljavanje korisnika mjera.

Smatrate li da je mjera stručnog osposobljavanja dovela do snižene cijene rada mladih osoba?

Mjera, nažalost, normalizira potplaćeni rad kod mladih ljudi. Društvo se navikava da mlade manje plaća i da njihov rad manje vrijedi. Na primjer, kod arhitekata i građevinara je očito kod da im je početna plaća i do nekoliko tisuća kuna manja u odnosu na vrijeme kada su upisivali fakultet.

1/1