>

novosti logo

Društvo Društvo

Ofenziva na slabašne sindikate

Ponavlja se uobičajena priča sa nastupom svake Vlade: ‘Stanje na tržištu radne snage rezultat je sindikalne politike naših centrala koje svakim danom gube sve veći broj članova’, kaže Zlatan Topalović

Nakon što je Sabor po hitnom postupku usvojio izmjene i dopune paketa triju zakona koji derogiraju radnička prava, Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) i Matica hrvatskih sindikata (MHS) uputili su pismo saborskim zastupnicima u kojem ih upozoravaju da su te izmjene donesene bez konzultacija sa sindikatima i u suprotnosti s dobrom praksom. Ukoliko daljnji razgovor izostane, najavljuju da će započeti s pripremama za štrajk.

Usvojene su izmjene i dopune Zakona o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti, Zakona o poticanju zapošljavanja koji je SOR (mjere stručnog osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa) ograničio na dob do 30 godina – čime su diskriminirane ostale nezaposlene dobne skupine, na što je upozorila i pučka pravobraniteljica – a donesen je i Zakon o prestanku važenja Zakona o potporama za očuvanje radnih mjesta.

Ana Milićević Pezelj, izvršna tajnica za socijalni dijalog i javne politike SSSH-a, kaže za ‘Novosti’ da je država prvi od navedenih zakona mijenjala jer je izgubila nekoliko sporova na Upravnom sudu. Pojedini korisnici mjera Zavoda za zapošljavanje tužili su je zbog činjenice da nisu ni bili uključeni u same mjere. Što se tiče SOR-a, radnici zaposleni na neodređeno moći će se otpustiti i zamijeniti radnicima do 30 godina, koji će biti plaćeni iz socijalnog fonda EU-a. Naša sugovornica kaže da je ta mjera štetna jer se ne analiziraju dugoročne posljedice na našem malom tržištu rada.

- To će dovesti do poremećaja, a jedan od njih je da kod nas plaće ne rastu jer zašto bi poslodavci nekoga zaposlili kad mogu uzeti SOR-ovca na godinu dana - kaže sindikalistica.

Sindikati javnih službi namjeravaju tražiti i 13. plaću i povrat osnovice plaće od šest posto prema sporazumu iz 2009., koji su ranije isposlovali državni službenici.

- Ni jedno ni drugo trenutačno nije ostvarivo zato što su posljednjih sedam godina radnici pristajali na manju plaću, a sindikati su održavali tzv. socijalni mir. Kad im se pružila prilika da pritisnu novu Vladu, rukovodstva vodećih sindikata su im se maltene ispričavala što uopće moraju tražiti da im se isplati dio zaostataka - kaže za ‘Novosti’ Zlatan Topalović, član Hrvatskog centra za radničku solidarnost.

Sanja Šprem, predsjednica Sindikata hrvatskih učitelja, već je izvijestila kako će se zbog nepoštivanja sporazuma o isplati osnovice plaće krenuti u pripreme tužbenih zahtjeva protiv države.

- Snaga sindikata se ne mjeri u broju podnesenih i dobivenih tužbi, već u broju zahtjeva koji su ostvareni putem industrijskih akcija - smatra Topalović.

Problem je i razjedinjenost nekih sindikata: predsjednik MHS-a Vilim Ribić javno je prozvao predsjednika sindikata Preporod Željka Stipića marginalcem koji nema nikakav utjecaj i kao čovjeka koji minira pokušaj štrajka. No ni Ribić se dosad po tom pitanju nije proslavio.

- Prepirke takve vrste nisu dobra poruka ni za sindikate javnih službi, ali ni za one u privatnom sektoru. Ugled sindikata općenito se srozava - smatra Milićević Pezelj.

- Stanje na tržištu radne snage danas rezultat je sindikalne politike naših centrala koje svakim danom gube sve veći broj članova, i to u trenutku kada je sindikalna zaštita radnika, zbog stupnja eksploatacije kojoj su izloženi, nikad potrebnija - ističe Topalović.

Trenutačno traju usporedni pregovori o temeljnom i granskom kolektivnom ugovorom za službenike i namještenike u javnim službama između sindikata i Vladinog pregovaračkog tima koji vodi Tomislav Ćorić, ministar rada i mirovinskog sustava. Pokušavaju iskomunicirati pregovaračke pozicije kako bi uopće mogli znati o čemu će u sklopu pregovora razgovarati.

1/1