Povodom jednog od najvećih srpskih praznika Vidovdana i 425. obljetnice od osnivanja Velikog Poganca, VSNM Koprivničko-križevačke županije je 25. juna u tom selu organizovao kulturno-umjetničko događanje pod nazivom "Vidovdanske svečanosti".

Program je započeo liturgijom u crkvi Sv. Georgija, a potom je u prostorima lokalne škole otvorena izložba sa istorijskim prikazom formiranja Velikog Poganca, značajnih događaja i ličnosti te nekoliko starih i vrijedni etnografskih predmeta koje je prezentovao historičar i član VSNM-a Nikola Ostojčić.

- Cilj nam je da ovom manifestacijom obilježimo Vidovdan, ali i da doprinesemo njegovanju i promociji kulturnog i nacionalnog identiteta Srba u ovom dijelu Hrvatske – istaknuo je na otvorenju izložbe predsjednik županijskog VSNM-a Jovo Manojlović. O samoj izložbi i historijatu Poganca govorio je Ostojčić.

- Kako su otkrila novija istraživanja, naseljavanje Srba, odnosno pravoslavnog stanovništva na širem potkalničkom prostoru zabilježeno je još u 15. vijeku i veže se za dolazak kneginje Katarine Branković Kantakuzine. Praktički su migracije u ova i druga područja počela nakon bitke na Marici i trajala su još nekoliko vjekova.

Za samo naselje Veliki Poganac pouzdano se zna da je i ranije postojalo i da se razvijalo paralelno sa starim kaštelom. To je bilo prije ratova sa Osmanlijama koji su ovaj i druge krajeve opustošili, spalili i raselili – rekao je Ostojčić i dodao da je jedan od perspektivnijih perioda Velikog Poganca i drugih, sličnih mjesta, bio za vrijeme socijalističke Jugoslavije, kada je došlo do snažnijeg razvoja.

- Posebice je to vidljivo po pitanju infrastrukture. Nažalost, 1990-ih su ti pozitivni trendovi uvelike izmijenjeni, a to se, među ostalim, odrazilo i na ekonomskom i demografskom planu – rekao je Nikola Ostojčić.

Kraj svečanosti obilježen je nastupom folkloraša pododbora Prosvjete iz Krnjaka i Zagreba koji su predstavili srpske narodne igre, tradicionalnu pjesmu te igrokaz iz Korduna i drugih dijelova Hrvatske.