>

novosti logo

Piše Tena Erceg

Učinimo Ameriku opet bolesnom

Republikanci su ukidanje Obamacarea proglasili svojom misijom čim je 2010. uveden. No ipak ga nisu ga uspjeli zamijeniti drugim zakonom, koji konzervativno krilo smatra nedovoljno radikalnim, a umjereno zazire od procjene da će zbog njega bez osiguranja ostati 22 milijuna ljudi

Kada je predsjednik donjeg doma američkog Kongresa Paul Ryan izjavio da je ukidanje Zakona o dostupnoj zdravstvenoj zaštiti ‘najveće obećanje koje su republikanci ikada dali u modernom dobu’, pa se potom zapitao ‘kako to da ga onda ne mogu ukinuti iako kontroliraju sve tri grane vlasti’, bio je to jedan od najjezgrovitijih opisa situacije u kojoj se našla zdravstvena ‘reforma’ nove američke administracije. Jer malo je toga što je republikancima toliko neprihvatljivo i odiozno kao što je to ideja da se svaki čovjek može liječiti, a nema te progresivne tekovine koja njima nije odiozna. Ali točna je i Ryanova tvrdnja da unatoč tome što kontroliraju sve grane vlasti, republikancima ne polazi za rukom omraženi Obamacare tek tako otpraviti u ropotarnicu povijesti, iako su ‘najveće obećanje’ modernoga doba dali još prije sedam godina, kada su demokrati donijeli zakon kojim su milijuni dotad neosiguranih Amerikanaca dobili zdravstvenu zaštitu.

Po novom zakonu, tipični 64-godišnjak s godišnjim prihodima od 26.500 dolara plaćao bi 6500 dolara, za razliku od 1700 koliko je plaćao do sada, pri čemu bi osiguranje pokrivalo manje medicinskih troškova

Ovoga tjedna, uoči Dana nezavisnosti, republikanci su bili namjerili u Senatu izglasati svoj prijedlog, iz nekog razloga nazvan Zakon pomirenja o boljoj zdravstvenoj zaštiti, pa se s olakšanjem zaputiti na podužu parlamentarnu stanku. No nekoliko sati uoči glasanja nestranački Kongresni ured za proračun (KUP) objavio je svoju analizu tog zakonskog prijedloga u kojoj, između ostalog, piše da će zbog njega u narednih deset godina 22 milijuna Amerikanaca ostati bez ikakvog zdravstvenog osiguranja. KUP-ov izvještaj potaknuo je trojicu republikanskih konzervativaca i dvoje umjerenjaka, svake iz svojih razloga, da u zadnji čas povuku svoju podršku, čime je sponzor zakona, predsjednik kluba republikanaca u Senatu Mitch McConnell, izgubio minimalnih 50 republikanskih glasova potrebnih da se zakon pusti u proceduru. Glasanje je stoga odgođeno, a republikanci su se našli u popriličnoj zbrci, koju je dodatno zakomplicirao predsjednik Donald Trump kada im je preko Twittera poručio da promijene strategiju pa prvo ukinu Obamacare, a onda naknadno smišljaju čime će ga zamijeniti.

Prema izvještaju KUP-a, kao posljedica novog zakona do 2026. godine broj ljudi pokrivenih zdravstvenim osiguranjem u sklopu programa Medicaid smanjio bi se za 22 milijuna. Premije osiguranja i participacije poskupjele bi za ljude s niskim primanjima i one koji se bliže odlasku u mirovinu do te mjere da bi 2020. godine ‘vrlo malo ljudi s niskim primanjima uopće bilo u mogućnosti kupiti bilo kakav plan’ zdravstvenog osiguranja. KUP navodi dva primjera kako bi to izgledalo: tipični 64-godišnjak s godišnjim prihodima od 26.500 dolara za srednji penzionerski plan platit će 6500 dolara, za razliku od 1700 koliko je plaćao prema Obaminom Zakonu o dostupnoj zdravstvenoj zaštiti, pri čemu će osiguranje pokrivati manje medicinskih troškova. Osoba iste dobi s primanjima od 56.800 dolara morala bi pak 2026. godine platiti 20.500 dolara, triput više nego prema važećem zakonu.

Novim zakonom izdaci za program Medicaid smanjili bi se tijekom narednih deset godina za 772 milijarde dolara, a federalni deficit u istom periodu za 321 milijardu dolara. Izraženo u postocima, troškovi Medicaida do 2026. bili bi manji za 26 posto, a sudjelovanje ljudi mlađih od 65 godina u tom programu smanjilo bi se za 16 posto, nakon čega bi se taj broj nastavio smanjivati. Savezne države dobile bi više mogućnosti za izuzimanje iz federalnih standarda osiguranja, primjerice onoga da svaka osiguravajuća kuća ima obavezu pružati minimalan set zdravstvenih usluga. Kongresni odbor za proračun tvrdi i da bi ‘gotovo polovica Amerikanca osjetila smanjenje osnovnih usluga’, naročito onih koje se tiču porodiljnih naknada, mentalnog zdravlja, rehabilitacije i skupih lijekova.

Podaci pokazuju da je predoziranje opijatima postalo vodeći uzrok smrtnosti Amerikanaca mlađih od 50 godina, pa je brojka narasla sa 16.000 smrti 2010. godine na 62.000 ove godine

Upravo ovi podaci doveli su do toga da su petorica republikanskih senatora u zadnji čas odlučila ne podržati prijedlog, no bilo bi pretjerano tvrditi da su to učinili pod navalom grižnje savjesti. Kako pišu američki mediji, točno dvojica njih, pripadnici umjerene konzervativne struje, pozvala su se na brojku od 22 milijuna neosiguranih sugrađana, no i kod njih se uglavnom radilo o sitnopolitičkim razlozima, nadolazećem reizboru u tijela njihovih saveznih država. Ono što, međutim, sigurno jača je desna opozicija prijedlogu zakona, ona koja smatra da zakon ne čini dovoljno da se Obamacare u potpunosti zatre. Senator Ron Johnson primjerice smatra da bi čitav sustav zdravstvenog osiguranja trebalo vratiti na slobodno tržište, resetirati ga tamo gdje je bio prije Obaminog zakona. Stranački konzervativci traže da se iz prijedloga izbace i zadnje natruhe Obamacarea, poput obaveze da svi građani budu zdravstveno osigurani, no s druge strane, ukoliko u promjenama prijedloga budu išli previše udesno, predlagatelji bi mogli otuđiti još pokojeg umjerenjaka i tako opet ne osigurati potrebnu većinu.

Zasad su predlagatelji ponudili nekoliko kompromisa, primjerice onaj da se ne ukine jedan od poreza koji plaćaju oni koji zarađuju više od 200.000 dolara godišnje, kako bi se njime namaknuo novac za borbu protiv epidemije ovisnosti o ilegalnim i legalnim opijatima koja pogađa veći broj saveznih država uzrokujući rekordnu smrtnost. Podaci pokazuju da je predoziranje opijatima postalo vodeći uzrok smrtnosti Amerikanaca mlađih od 50 godina, pa je brojka narasla sa 16.000 smrti 2010. godine na 62.000 ove godine. Uz porast upotrebe heroina gotovo polovica takvih smrti uzrokovana je konzumacijom legalnih proizvoda farmaceutske industrije, mahom lijekova za ublažavanje boli. Unatoč tome što se radi o povijesnim rekordima, predlagatelji zakona pristali su odvojiti 45 milijardi dolara za borbu protiv ovisnosti tek nakon što je glasanje u Senatu propalo, kako bi udovoljili grupici umjerenijih republikanaca koji su izričito tražili novac za taj problem.

Kao još jedan ustupak razmišlja se i o tome da se osiguravateljima omogući da prodaju jeftine planove osiguranja ukoliko barem jedan od njih udovoljava standardima zaštite potrošača kakve propisuje Obamin Zakon o dostupnoj zdravstvenoj zaštiti, no upućeni upozoravaju da bi se u tom slučaju moglo dogoditi da građani boljeg zdravstvenog stanja pokupuju jeftine planove, a kronično bolesnima ostanu oni skuplji.

Predlagatelj Mitch McConnell ima na raspolaganju 200 milijardi dolara za potkusurivanje, koje smije potrošiti a da pritom ostane u granicama predviđenog proračuna za zdravstvo, pa bi tim novcem mogao ispuniti neke od zahtjeva prijedlogu nesklonih senatora i osigurati njihovu podršku. Kao moguće rješenje za prevladavanje limba u kojemu se prijedlog zatekao spominje se i pokušaj iznalaženja kompromisnog rješenja s demokratima, što je praktički neizvedivo, a u slučaju da ništa ne upali, republikanci mogu poslušati Trumpa i jednostavno ukinuti Obamacare pa tek naknadno istrgovati njegovu zamjenu.

Ovu posljednji opciju podržavaju konzervativne lobističke skupine, primjerice Americans for Prosperity braće industrijalaca Koch. No senatski republikanci, koji u tom tijelu imaju 52 zastupnika a demokrati 48, ranije su izjavljivali da bi takav postupak bio nepraktičan i politički štetan jer bi milijuni ljudi ostali i bez osiguranja koje su imali prema Obamacareu i bez mogućnosti da pribave novo, što bi onda dovelo i do krize na osiguravateljskom tržištu. Iako je republikanska opozicija predloženom zakonu u međuvremenu narasla na devet senatora, dvojica članova Trumpove administracije, državni tajnik za zdravstvo Tom Price i direktor Bijele kuće za zakonodavna pitanja Marc Short, uvjerena su da će prijedlog već idućeg tjedna biti podržan s dovoljno glasova u Senatu.

Demokrati su u međuvremenu pokrenuli inicijativu koja ide u potpuno suprotnom smjeru, prema uvođenju univerzalnog zdravstvenog osiguranja po uzoru na onaj kakav se primjenjuje u Evropi. Jedna od predstavnica civilnog društva koja podržava tu ideju je liječnica opće prakse Steffie Woolhandler, koja se znanstvenim radom potrudila dokazati republikancima ono što je svima drugima očito, naime da postoji uzročno-posljedična veza između zdravstvenog osiguranja i smrtnosti. Navodeći sijaset visokopozicioniranih republikanskih dužnosnika koji posljednjih mjeseci izjavljuju da nitko neće umrijeti zato što nema zdravstveno osiguranje, Woolhandler kaže da postoji znanstveni konsenzus da neosiguranost povećava smrtnost, koja bi se u slučaju ukidanja Obamacarea mjerila sa 29.000 smrti više nego ako ga se ne bi ukinulo. Ona se zalaže za evropski sistem u kojemu bi svaki građanin dobio zdravstveno osiguranje s danom rođenja i imao ga do smrti, te navodi da Evropljani zahvaljujući takvom sistemu prosječno žive dvije godine duže od Amerikanaca. Smatra i da bi se univerzalna zaštita mogla ostvariti bez dodatnih troškova, dapače, da bi ona bila jeftinija od postojećeg troška Medicarea.

Iako se tema univerzalnog zdravstvenog osiguranja sistematski izbjegava u vodećim američkim medijima, nedavna anketa koju je provela agencija Pew pokazala je da ideju univerzalne zdravstvene zaštite podržava 33 posto ispitanih, što je 12 postotnih poena više nego 2014. S druge strane, anketa NPR/PBS-a pokazuje da u ovom trenutku prijedlog republikanaca podržava tek 17 posto američkih građana.

Ideju o univerzalnoj zaštiti propagiraju i demokratski teškaši kao što su predsjednički kandidat Bernie Sanders i senatorica Elizabeth Warren, koji su uključeni i u trenutačnu kampanju da se takvo osiguranje uvede u Kaliforniji. Nedavno je predsjednik kalifornijskog zakonodavnog tijela taj prijedlog stavio u ladicu pa se na njega digla kuka i motika, no David Dayen na portalu The Intercept piše da je on za to imao proceduralne, odnosno zakonske razloge. Dayen kalifornijske demokrate optužuje za politikantstvo zbog kojeg oni od javnosti skrivaju činjenicu da bi takvu odluku trebalo potvrditi na referendumu zbog jednog drugog, kompliciranog zakona koji nema veze sa zdravstvom. Margaret Flowers iz udruženja Zdravlje iznad profita kritizirala je pak Sandersa, koji se u početku zalagao za hitno uvođenje univerzalnog sustava zaštite, a sada smatra da bi prvo trebalo osujetiti republikanski plan i zatim poboljšati Obamacare. Ona piše da je Obamin zakon bio plan za spas osiguravajućih i farmaceutskih kompanija novcem poreznih obveznika u trenutku kada 50 milijuna Amerikanaca nije imalo osiguranje. Kupovanje osiguranja svake se godine subvencioniralo sa sto milijardi dolara što je odlazilo na račune privatnih kompanija, umjesto da se tim novcem, piše ona, financiralo univerzalno osiguranje za sve građane SAD-a.

1/2