Ministarstvo znanosti i obrazovanja, u okviru reforme srednjeg stručnog obrazovanja, odlučilo je ukinuti pojedine strukovne programe. Time su zahvaćeni i smjerovi koji se izvode na srpskom jeziku i ćiriličnom pismu u Strukovnoj školi Marko Babić u Vukovaru. SDSS-ova saborska zastupnica Dragana Jeckov obratila se ministru Radovanu Fuchsu zbog ukidanja razrednih odjela u vukovarskoj srednjoj školi, a riječ je o deficitarnim programima.

- Čitamo da će doći do značajnih promjena kada je u pitanju sustav obrazovanja, koji će sada biti prilagođen potrebama tržišta rada. Ako to sve skupa znamo, recite mi koji su razlozi ukidanja pojedinih strukovnih zanimanja, kao što su, na primjer, konobari, slastičari, hotelijersko-turistički tehničari i mesari, koja se događaju u pojedinim školama, ako govorimo upravo o deficitarnim i prijeko potrebnim zanimanjima? - pitala je Jeckov.

Ministar Fuchs je odgovorio da u Hrvatskoj oko 70 posto učenika završnih osnovnoškolskih razreda upisuje neki oblik strukovnog obrazovanja. Svega 30 posto upisuje gimnazijske programe.

- Na razini Europe oko 55 posto učenika upisuje gimnazijske programe, oko 45 posto strukovne. Od tih strukovnjaka, svega četiri do šest posto nastavlja kasnije visokoškolsko obrazovanje. U Hrvatskoj od tih 70 posto koji upišu strukovno obrazovanje gotovo 90 posto polaže ispite državne mature i upisuje neki oblik visokog školstva - iznio je Fuchs statistiku. Kazao je da se Vlada kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti obavezala promijeniti taj trend u korist gimnazijskih programa.

Dragana Jeckov izrazila je nezadovoljstvo ministrovim odgovorom. Zaključila da je Fuchs očito nije obaviješten da je njegovo ministarstvo odobrilo ukidanje razrednih odjela u Srednjoj strukovnoj školi "Marko Babić" u Vukovaru. Jeckov tvrdi da su ukinuta tržištu nasušno potrebna zanimanja.

- Zamislite ironije, ukidaju se ona odjeljenja u kojima se nastava odvija po modelu A, na srpskom jeziku i ćiriličnom pismu. Moja dužnost je, ako vas već nisu informirale vaše stručne službe, da vas ja na to upozorim - zaključila je Jeckov.

 

Dvadesete izmjene Zakona o poljoprivrednom zemljištu

Zakon o poljoprivrednom zemljištu mijenja se treći put u posljednje tri godine. Izmjene i dopune ovog zakona zabilježene su gotovo dvadeset puta. SDSS-ova saborska zastupnica Anja Šimpraga u raspravi je ustanovila da malo koji zakon zahtijeva toliko balansiranja između malih poljoprivrednika s jedne strane i velikih korporacija s druge. Navela je da dosadašnje raspolaganje državnim poljoprivrednim zemljištem nije uvijek bilo transparentno. Nisu praćeni provedba gospodarskih programa, obaveza plaćanja zakupnine i davanje u podzakup državnog poljoprivrednog zemljišta.

- Konačnim prijedlogom zakona je propisano da se u slučaju kad ponuđena zakupnina na javnom natječaju za zakup prelazi dvostruki iznos početne zakupnine, takva ponuda smatra nevažećom. Također, pozitivno je da se u maksimalnu površinu, ukoliko je određena, uračunavaju sve površine državnog poljoprivrednog zemljišta koje su dane u zakup, bez obzira na period. Naš Klub smatra da je neophodno u samom startu odrediti maksimalnu površinu koja se može dati u zakup pojedinoj fizičkoj ili pravnoj osobi te s njom povezanim fizičkim i pravnim osobama. Smatramo da ta površina ne može prelaziti 50 posto ukupnog obradivog poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske na području jedinice lokalne samouprave koja provodi natječaj - rekla je Šimpraga. Ukoliko se ne postavi gornja granica i ne odredi maksimalna površina, postoji opasnost da veliki igrači pokupe sve, na štetu malih poljoprivrednika. Zastupnica smatra da je loše što žene, kao nositeljice OPG-a, u zakonu uopće nisu spomenute. Zato je Klub SDSS-a podnio amandmane. Novina je i da se parcele više neće moći usitnjavati na manje od jednog hektara.

- U Hrvatskoj postoje područja u kojima zbog niza razloga ima mnogo čestica manjih od hektara, kao što su Dalmacija, otoci i cijelo priobalje. Koliko bi problema ta zabrana izazvala, postaje jasno kad se uzme u obzir da čak 92 posto svih vinogradara ima vinograde čija je površina jedan hektar ili manja - kazala je Šimpraga. Naglasila je da zabrana parcelacije znači da će se poljoprivredno zemljište i dalje dijeliti na čestice manje od hektara, kupovati i prodavati, samo ti vlasnički odnosi neće biti ubilježeni i vidljivi u katastru i zemljišnim knjigama.