Veljo je radio u mjestima bliže i dalje od Jebenhausena, ali je cijeloga svoga radnog vijeka gastarbajterskog stanovao samo u Jebenhausenu. Jugovići, koji su ga zadirkivali zbog imena mjesta, smislili su da njegovu adresu još dokite: govorili su kako Veljo stanuje u Frauenstrasse Nummer seks
Piše Sinan Gudžević
Stjepan Spajić, legendarni Rođo, bio je – u najkraćemu – impresivni komad balvana, Ljubo Ćesić Rojs za siromašne, primitivni šoven i rasist suri prigradski, čija se narodska mudrost i duhovitost iscrpljivala na Srbima, Crncima, cvjetićima i pederima. Samo njegova kratka pamet i dugačak jezik, i baš ništa drugo, kvalificirali su ga u hrvatske mitove i legende
Piše Boris Dežulović
Milanoviću treba prevoditelj! Pokušavajući pojasniti izjavu oko navijanja za Hajduk, upleo se u novu nevolju. ‘Hajduk je isto tako i klub koji je imao petokraku u grbu, koji je igrao s petokrakom na prsima, dakle, mogao si se nabosti na nju…’, rekao je predsjednički kandidat. Tko će normalan pored tolikih oriđinala izabrati kopiju?
Piše Boris Rašeta
‘Nemoj se brinuti, imamo odlične kirurške ekipe, a to je rutinska operacija. Malo će ti ispilati lubanju tu s desne strane, ne previše, oko pola pedlja, izvaditi ti Jugoslaviju iz mozga, zašiti i nakon dva-tri mjeseca rehabilitacije bit ćeš kao nova’
Piše Viktor Ivančić
Predsjednica voli masno lagati, ali u ovoj zemlji i malo tko drugi drži do svetog pravila da su činjenice obavezne, a komentari slobodni. Zato bi na ulazna vrata države trebalo staviti oznaku ‘inventura’ dok se činjenice ne dovedu na svoje mjesto
Piše Marinko Čulić
Dragom Ivanu Čoloviću već sam predložio da natpise s groba Boška Miljkovića uvrsti u sljedeće izdanje svoje čudesne ‘Divlje književnosti’, a rado bih potražio i nekoga da ih uvrsti i u antologiju ljudskog ruganja sa smrću i žalbi na život, a ne znam od koga da počnem
Piše Sinan Gudžević
Strašne slike iz izbjegličkog kampa u Bihaću u BBC-jevoj reportaži spadaju u potresnije prizore našega stoljeća. Dječja lica u krupnom planu, uglavnom mladi ljudi, dolaskom zime naći će se u paklu. ‘Da mi kažete da moram ovdje prespavati samo jednu noć, to bi bila moja najgora noćna mora’, kaže humanitarka Indira Kulenović
Piše Boris Rašeta
U Dominisovoj ulici u splitskom Getu, u srcu antičke Palače, osvanuo je mural s posvetom slavnoj šampionskoj generaciji Jugoplastike s kraja osamdesetih, no već sutradan ujutro nestao je sa zida. Što je bio razlog toj nezapamćeno brzoj i efikasnoj akciji? Je li to gradskoj upravi konačno dopizdio teror murala?
Piše Boris Dežulović
Ulaskom u šengenski režim evropskih granica Hrvatska je od Bruxellesa dobila status zaštitne karaule prema bližem i daljem susjedstvu. Time se obistinjuje Tuđmanova ideja o Hrvatskoj kao ‘predziđu kršćanstva’, koja je u tom istom Bruxellesu devedesetih smatrana sramotnom i nazadnom
Piše Marinko Čulić
Prvu vijest o postojanju spomenika čuo sam od svoga brata Hazba, godine 1960. On mi je rekao da je, nakon što je o tome krajputašu ispričao u našem selu, čuo da je starijima događaj bio poznat, da je bilo različitih verzija o pojedinostima, ali nije bilo sporno da je čobane pobila komitska družina Feriza Salkovića
Piše Sinan Gudžević
U Zovakovoj emisiji vidimo crnokošuljaše koji u Splitu pjevaju odu Juri Francetiću, što doista proizvodi šok: takvo što obično vežemo uz Višegrad, gdje se skupljaju crnokošuljaši koji se od ovih razlikuju utoliko što imaju brade. Život nam je postao kulisa ‘Bitke na Neretvi’, samo nigdje nema partizana, izgubili su u sudačkoj nadoknadi
Piše Boris Rašeta
Koliko god Knjiga postanka u udžbeniku povijesti za osnovne škole pokazuje strahotan upliv Katoličke crkve u sve pore društva, toliko je tek jedna od bezbroj ilustracija katastrofalnog urušavanja hrvatske znanosti
Piše Boris Dežulović
‘Sada sam predsjednik stranke koja se ne bavi ničim drugim osim planiranjem ubojstva predsjednika stranke. Upravljam partijom koja me ne podnosi. Kako god se dobacim do njihovih radikalnih zahtjeva, oni podignu letvicu. Imam utisak da mi stalno izmiče dupe koje bih morao i želio polizati’
Piše Viktor Ivančić
Giorno je izazivao radoznalost kod svih, i kod učesnika pjesničkog susreta u Amalfiju i kod publike. Jedan pjesnik pola dana nije vjerovao da će se s nama tri puna dana družiti i stihove čitati onaj zgodni momak koji u antifilmu ‘Sleep’ Andyja Warhola kao od majke rođen spava (ili glumi da spava) skoro pet i po sati
Piše Sinan Gudžević
Prema Kolindinoj doktrini evakuacije s Balkana, naša bi publika morala skandinavske serije gutati u enormnim količinama, ali biračko tijelo predsjednice i HDZ-a predestinirano je za ‘Sulejmana’, ‘Djevojku imena Feriha’, ‘Crni biser’… Daleko su nama Skagerrak i Kattegat, puno su nam bliži Bospor i Dardaneli
Piše Boris Rašeta
Međunarodni dan djevojčica u Hrvatskoj je obilježen svečanim puštanjem na slobodu petorice mladića koji su toga petka u Zadru osumnjičeni da su cijelu godinu dana grupno silovali jednu petnaestogodišnju djevojčicu
Piše Boris Dežulović
Budući da se odnos prema prošlosti permanentno mijenja, da je on uvjetovan ideološkim hirovima današnjice, trebalo bi u Hrvatskoj spomenike graditi od lego-kockica, da se mogu lako i jednostavno demontirati, premještati i sklanjati kad im istekne rok upotrebe ili im se naglavce okrene simboličko značenje
Piše Viktor Ivančić
Vraćajući stari Dan državnosti HDZ je pao ispod razine komunista, koji nisu svoje partijske obljetnice gurali u kalendar praznika. A onda je napravio još gore proglašenjem dana pada Vukovara državnim blagdanom, jer se time slavi najgore ratno stradanje, umjesto pomirenja koje je također vezano uz taj grad
Piše Marinko Čulić
Jovana sam upoznao prije četrdeset i šest godina, u Beogradu, u Studentskom gradu. On je studirao na filološkom fakultetu na grupi za jugoslovensku i opštu književnost, ja sam bio na elektrotehničkom i raspitivao sam se kod njega o tome šta misli bi li za mene bilo preteško da uporedo studiram i opštu književnost, koju su svi zvali svetska
Piše Sinan Gudžević
Firentinski bankari bili su veliki mecene. Kod nas nikoga ne zanima financiranje znanosti, umjetnosti, postignuća. U se, na se i poda se – sebičnost je ovdje vrhunska deviza. Nisu ni Medici imuni na zloću i intrige, ali ipak žele ostaviti pozitivan trag, učiniti nešto za spas duše, i to im i uspijeva. A što će ostati iza naših bankara i sinjorije?
Piše Boris Rašeta
Gospodin Miroslav Škoro svoga se sna o neovisnoj Hrvatskoj jako dobro sjeća. Bilo je to negdje osamdesetih, kad je letio u Ameriku, preko Frankfurta za Pittsburgh. Dugačak je to let, pa je vrijeme kratio čitajući šest svezaka kultne ‘Povijesti Hrvata’ Nade Klaić…
Piše Boris Dežulović
Pismo Gonga europskim parlamentarcima u prijevodu glasi ovako: Provjerite da li je gospođa Šuica bila dovoljno poštena da zavrijedi nepošteno dodijeljenu plaću. Jer ukoliko se ona na nepošten način domogla imetka, tada bi nepošteno dodijeljeni dohodak mogao doći u pogrešne ruke
Piše Viktor Ivančić
Kolinda Grabar-Kitarović uspjela je sasvim degradirati i obesmisliti politiku u boljem smislu tog pojma i zadatak je Zorana Milanovića da taj bolji smisao vrati. Ali to će biti teže nego dobiti izbore, jer je u tom degradiranju djelomično i sam sudjelovao
Piše Marinko Čulić
Držeći se za zid zgrade pred kojom se usred dana smrknulo, nekako natrntam na zvono Kovač. Uspenjem se uz stepenice. Mirko i Boba nasmijani, misle da sam nešto zaboravio. Nisam zaboravio ništa, nego ćete mi prirediti postelju, jer ste maglu na Rovinj spustili, te hoćete da vam noćim u kući
Piše Sinan Gudžević
‘Danas je prekrasno reći ja sam Hrvat ili ja sam iz Hrvatske kad smo ovdje u svijetu, ali kod kuće još nije’, kaže KGK. Domovini od nevjerice zastaje dah: je li to stvarno rekla? Ili je opet krivo interpretiraju? Nakon što se pohvalila boks-mečom s Miočićem, predsjednica na kraju oglašava svoje pjevačke sposobnosti…
Piše Boris Rašeta
‘Novinari Srbi!’ na toj nesretnoj splitskoj zgradi, u Ulici Petra Iljiča Čajkovskog, potpuno je jednako jebeno i jako kao da na njoj velikim plavim slovima piše ‘Velika plava slova’
Piše Boris Dežulović
U pozadini nasrtaja na Pupovca i SDSS je očito sve raširenije uvjerenje da je koaliranje Hrvata sa Srbima ‘sramotno’, čak protuprirodno, što je gola laž jer je iza njih stoljetno iskustvo koaliranja o najvažnijim pitanjima, uključujući ona prijelomna (NOB). A tu činjenicu treba izbrisati iz kolektivnog sjećanja
Piše Marinko Čulić
U djetinjstvu, Šeremetovica mi je bila dalja nego Patagonija. Bila je tu, iza vrha Viseće, ali tamo djeca nisu mogla ići, jer je daleko do nje, a stariji su pričali o njoj kao da su se vraćali s mučenja. Stariji su u Šeremetovicu išli nerado i po nevolji, a oni koji bi u nju otišli, pamtili su je zauvijek. U Šeremetovicu se išlo u trupce
Piše Sinan Gudžević
Šprajc ima obrnut pristup od tri četvrtine urednika ‘Otvorenog’: obrađuje intrigantne teme, forsira angažiran pristup, daje ono što vlast ne voli čuti. Recimo, veliki prilog o skraćenici A.C.A.B., a onda i onaj o Milanu Bandiću. Bivši Dario Juričan promijenio je ime u Milan Bandić kako bi reklamirao mito, korupciju, prijevare, potvore i slično
Piše Boris Rašeta
Kadeti Oružanih snaga Republike Hrvatske, dakle Republike, dakle jedne sekularne europske države, mrtvi ozbiljni polagali su zakletvu zborno urlajući molitvu Bogu, onako kako vojska obično urla one kretenske sedmerce koje su vidjeli u američkim filmovima
Piše Boris Dežulović