U članku je navedena netočna tvrdnja da su dr. Akrapu ‘njemačke vlasti svojedobno oduzele diplomatski status jer je kao hrvatski špijun utjecao na svjedoke u istrazi ubojstva Stjepana Đurekovića’
Piše Ivan Gjurašić, odvjetnik
Neslan uradak je naziv Pro corde, jer bi ga latinski govornici, koliko god da ih ima, jedva razumjeli. On, dakako, nije ni načinjen za latinsku klijentelu, ali bi, kad je već na latinskom, morao imati neku referencu u latinskom nazivlju ili barem u vinskoj kulturi Latina
Piše Sinan Gudžević
Oliverova smrt odjekuje i u Sloveniji, javlja HRT. Međutim, njegova smrt odjeknula je i u Bosni i Hercegovini, Srbiji, Crnoj Gori, Makedoniji, na Kosovu i baš je taj razlog, čini se, objašnjenje zabrane sjećanja na činjenicu da je bio jedna od najvećih jugoslavenskih zvijezda
Piše Boris Rašeta
Sve velike manifestacije u posljednje vrijeme u Hrvatskoj obilovale su nametnutim zajedništvom kroz koje se provlačila zajednička nit neoustaštva. Zato još groznije izjednačavanje Oluje s nacističkim istrebljenjem Židova, koje se čulo iz usta Aleksandra Vučića, ne može biti izlika da se prvo ne pomete smeće pred vlastitim vratima
Piše Marinko Čulić
Svaki put kad bi Sarajlić kazivao ‘Već naglas su te brezama…’, meni su šuštale te breze. I u Salernu i u Amalfiju i u Napulju i u San Giovanni Rotondo. I danas kad odem na Izetov i Idin mramorni grob na sarajevskom groblju kod onoga Lava meni zašušte i zašume breze
Piše Sinan Gudžević
Kada se vjetar koji nadima zastavu napokon ispuše, pa ova, umjesto da ponosno vijori, osvane u srozanome stanju i počinje otužno visjeti uz jarbol, važniji dio nacionalnog simbola postaje nosač slavne krpe, motka otporna na bonacu koja će svoju čvrstoću iskazati na kostima prokletih sabotera
Piše Viktor Ivančić
Uredništvo TV kalendara nije dalo nikakav prilog o događajima 1941. u Srbu i to im je najpametniji potez cijele emisije! Da, znamo da je šteta što je Drugi svjetski rat završio tako kako je završio. Da, znamo da je povijest 1991. krenula ispočetka, ali bolje je da o tome šutimo ako već ne možemo pametno govoriti
Piše Boris Rašeta
‘Čekajte, minutočku, evo gledam u kompjuter: Bobrov Vsevolod počiva na 10. čestici novoga dijela našega groblja’, kaže ženski glas. ‘Hvala Vam, sad mi, molim Vas, recite broj njegova groba. Znate, moj sin je u Moskvi, nema baš mnogo vremena, a sutra bi došao na grob Bobrova, načinio bi i koju fotografiju, ako je to dopušteno…’
Piše Sinan Gudžević
Klerikalni đeniji s Prisavlja posvećuju sve, pa su sad odradili i misu za smotru folklora. Neka, lijepo, uz božju pomoć uskoro će odrađivati i misu zadušnicu za nepovratno u Gospodinu preminulu gledanost
Piše Boris Rašeta
Dosad su za ustaške incidente okrivljivani navijači, dok su nogometaši proglašavani žrtvama. A onda se na povratku reprezentacije iz Rusije dogodio obrat, jer su se navijači ponijeli maksimalno zrelo, a ustaške psine režirala je sama reprezentacija, potvrđujući da riba smrdi od glave
Piše Marinko Čulić
Neka mi se spočita sve što je koga volja, ali meni je svih ovih dana jula utakmica Rusije i Hrvatske na ovom Svjetskom prvenstvu bila nastavak onih dviju utakmica koje su u Tampereu 1952. odigrale Jugoslavija i SSSR
Piše Sinan Gudžević
Da je momcima iz ‘Zabivake’ crkao kompjutor, ne bi se morali brinuti – u studiju je bio famozni Anton Samovojska. Odličan je bio i mladi voditelj Marko Šapit, za doskočice se – nehotično – brinuo Joško Jeličić, Robert Prosinečki bio je ležeran i informativan… A za Dragu Ćosića čovjek može samo reći – malo više dostojanstva, gospodine Ćosiću
Piše Boris Rašeta
Nogomet ne govori ništa, kako se rašireno vjeruje, o stanju društava, što su na ovom Svjetskom prvenstvu pokazale Njemačka i Hrvatska, svaka na svoj način. Ali može biti odraz nacionalnog egoizma i prepotencije, što su Englezi pokazali Brexitom, a onda potvrdili u Rusiji
Piše Marinko Čulić
Kad na poziv hrvatskog selektora Zlatka Dalića i kapetana Luke Modrića u autobus ulazi šlager-pevač, remake Šijanovog filma dalje se snima sam, sa sve čuvenim Kovačevićevim replikama, koje već gotovo četrdeset godina funkcioniraju kao narodne poslovice i ortopedska pomagala živog urbanog jezika
Piše Boris Dežulović
Sjetimo se još jednom kakav su trnoviti put naši neustrašivi momci prošli po dalekim ruskim pustopoljinama, kakva su iskušenja savladali, kakve su sve muke podnijeli po sibirskim logorima, od Nižnjeg Novgoroda do Kolime, ali uspjeli su i stvorili su je, stvorili su pobjedničku Hrvatsku
Piše Viktor Ivančić
Za mene je Andrej Starostin nepreskočiv pisac književne vrste fudbal, u društvu ljudi kao Osvaldo Soriano, Eduardo Galeano, Alex Bellos, Jorge Valdano i Paulo Perdigão. Andrej Starostin nije zaštitnik siromašnih i branilac ljepote samo u knjizi bajci Jurija Olješe, nego je to i u svakoj svojoj knjizi
Piše Sinan Gudžević
Posljednji takav neobičan slučaj – da se političko vodstvo Hrvatske zajedno s hiljadama navijača, kud koji mili moji, u istom danu razišlo po bijelom svijetu, da je dakle cjelokupni hrvatski državni vrh u jednom trenutku bio izvan zemlje – pedantni su zvjezdoznanci zabilježili još u svibnju 1945.
Piše Boris Dežulović
Gordan Akrap nije anomalija, već simptom: njegova uloga svjedoči o takvome organizacijskom obliku sustava gdje su mehanizam koji je u stanju počiniti državno nasilje i mehanizam koji je zadužen to nasilje spriječiti međusobno zamjenjivi
Piše Viktor Ivančić
Stankovića je jako zanimalo kako je to biti Elvis suvremene književnosti, a odgovori koje je dao Dan Brown, autor knjige koja je prodana u više od 200 milijuna primjeraka, zvuče jako dobro: i nakon megauspjeha nastavio se voziti istim, starim, zahrđalim Volvom…
Piše Boris Rašeta
Pitanje što je Hrvatska dobila članstvom u Evropskoj uniji zahtijeva potpitanje – kojoj EU? Jer ova sadašnja puno je gora od one prije pet ili više godina: razjedaju je ekonomski egoizam i histerična ksenofobija, koji prijete da tu nekadašnju civilizacijsku predvodnicu pretvore u gluhu provinciju
Piše Marinko Čulić
Trojica braće Starostin su u Lubjanku primljeni marta 1942, da bi kasnije, kako koji, bili upućeni u logore. Optuženi su za antisovjetsku djelatnost. U novembru iste godine, pod istom optužbom, pridružio im se i Aleksandr, drugi po starosti, koji je uhapšen kao vojnik Crvene armije
Piše Sinan Gudžević
Pravo pitanje nije hoće li Davor Bernardić otići ili ne, nego kako je on uopće mogao doći na čelo SDP-a. A ti i drugi promašaji bili su mogući jer je ova stranka otpočetka sebe koncipirala kao umivenu kopiju HDZ-a
Piše Marinko Čulić
Dokumentarac o natjecanju Velike Britanije i Rusije oko organizacije ovog mundijala rastumačio nam je mnoge stvari. Među proruskim sumnjivcima vidimo Beckenbauera, Seppa Blattera, ali i bivšeg njemačkog predsjednika. U čemu je tajna? Možda u plinu kojim će Rusija zadovoljavati veći dio njemačkih potreba…
Piše Boris Rašeta
Jedan metak pogađa gospođu Kitarović u lijevi dio lica i probija izlaznu ranu na desnoj strani. Po gnjecavim rumenim kraterima dade se zaključiti da je hrvatska predsjednica ostala bez oba obraza, što najbliži neozlijeđeni suputnik odmah uslika mobilnim uređajem i dijeli po društvenim mrežama…
Piše Viktor Ivančić
Jedanaest punih godina prošlo je otkako su se zavoljeli zadarski Romeo i Julija, mladi vratar lokalnog drugoligaša i mlada apsolventica Filozofskog fakulteta, i svih jedanaest stalo je prošle nedjelje u onih simboličnih jedanaest metara između neželjenog zeta Ante Bozze iz Islama Latinskog, i tri danska nogometaša što su se izredala pred njim u raspucavanju penala
Piše Boris Dežulović
Moj amidža Hivzo je smatrao da Hruščov nije mogao stajati iza osude Eduarda Streljcova. Nije Hivzo bio nikakav poštovalac Hruščova, ne, on samo nije mogao smisliti Staljina, smatrao ga je zlikovcem kome po zlu nema ravna. Ali je Nikita Hruščov stajao iza sudske osude Streljcova!
Piše Sinan Gudžević
Bivši Jugoslaveni u Rusiji imaju dvije-tri ekipe za koje mogu navijati – puno više od navijača nekadašnjeg SSSR-a. Pa ipak, neki su prvenstvo iskoristili za reprizu zadnjih oružanih sukoba. Za njih je nogomet i dalje ‘ono područje na kojemu se narodi prepoznaju kad nema rata’, kako je govorio Tuđman
Piše Boris Rašeta
Svaki put u ovakvoj nekoj prilici, o loptačkom nekom prvenstvu Europe ili svijeta, vlažni podrumi hrvatskih i srpskih internetskih stranica postaju fantastična mjesta sastajanja i druženja Hrvata i Srba, nešto poput zavičajne balkan-grill kafane na periferiji Beča
Piše Boris Dežulović
Ako bi prava saborskih zastupnika srpske i drugih nacionalnih manjina bila okljaštrena, definitivno bi pala maska s Domovinskog rata kao isključivo oslobodilačkog. Referendum kojim bi se to provelo iz iste je pak radionice kao srpski referendumi s početka devedesetih
Piše Marinko Čulić