Prema Kolindinoj doktrini evakuacije s Balkana, naša bi publika morala skandinavske serije gutati u enormnim količinama, ali biračko tijelo predsjednice i HDZ-a predestinirano je za ‘Sulejmana’, ‘Djevojku imena Feriha’, ‘Crni biser’… Daleko su nama Skagerrak i Kattegat, puno su nam bliži Bospor i Dardaneli
Piše Boris Rašeta
Međunarodni dan djevojčica u Hrvatskoj je obilježen svečanim puštanjem na slobodu petorice mladića koji su toga petka u Zadru osumnjičeni da su cijelu godinu dana grupno silovali jednu petnaestogodišnju djevojčicu
Piše Boris Dežulović
Budući da se odnos prema prošlosti permanentno mijenja, da je on uvjetovan ideološkim hirovima današnjice, trebalo bi u Hrvatskoj spomenike graditi od lego-kockica, da se mogu lako i jednostavno demontirati, premještati i sklanjati kad im istekne rok upotrebe ili im se naglavce okrene simboličko značenje
Piše Viktor Ivančić
Vraćajući stari Dan državnosti HDZ je pao ispod razine komunista, koji nisu svoje partijske obljetnice gurali u kalendar praznika. A onda je napravio još gore proglašenjem dana pada Vukovara državnim blagdanom, jer se time slavi najgore ratno stradanje, umjesto pomirenja koje je također vezano uz taj grad
Piše Marinko Čulić
Jovana sam upoznao prije četrdeset i šest godina, u Beogradu, u Studentskom gradu. On je studirao na filološkom fakultetu na grupi za jugoslovensku i opštu književnost, ja sam bio na elektrotehničkom i raspitivao sam se kod njega o tome šta misli bi li za mene bilo preteško da uporedo studiram i opštu književnost, koju su svi zvali svetska
Piše Sinan Gudžević
Firentinski bankari bili su veliki mecene. Kod nas nikoga ne zanima financiranje znanosti, umjetnosti, postignuća. U se, na se i poda se – sebičnost je ovdje vrhunska deviza. Nisu ni Medici imuni na zloću i intrige, ali ipak žele ostaviti pozitivan trag, učiniti nešto za spas duše, i to im i uspijeva. A što će ostati iza naših bankara i sinjorije?
Piše Boris Rašeta
Gospodin Miroslav Škoro svoga se sna o neovisnoj Hrvatskoj jako dobro sjeća. Bilo je to negdje osamdesetih, kad je letio u Ameriku, preko Frankfurta za Pittsburgh. Dugačak je to let, pa je vrijeme kratio čitajući šest svezaka kultne ‘Povijesti Hrvata’ Nade Klaić…
Piše Boris Dežulović
Pismo Gonga europskim parlamentarcima u prijevodu glasi ovako: Provjerite da li je gospođa Šuica bila dovoljno poštena da zavrijedi nepošteno dodijeljenu plaću. Jer ukoliko se ona na nepošten način domogla imetka, tada bi nepošteno dodijeljeni dohodak mogao doći u pogrešne ruke
Piše Viktor Ivančić
Kolinda Grabar-Kitarović uspjela je sasvim degradirati i obesmisliti politiku u boljem smislu tog pojma i zadatak je Zorana Milanovića da taj bolji smisao vrati. Ali to će biti teže nego dobiti izbore, jer je u tom degradiranju djelomično i sam sudjelovao
Piše Marinko Čulić
Držeći se za zid zgrade pred kojom se usred dana smrknulo, nekako natrntam na zvono Kovač. Uspenjem se uz stepenice. Mirko i Boba nasmijani, misle da sam nešto zaboravio. Nisam zaboravio ništa, nego ćete mi prirediti postelju, jer ste maglu na Rovinj spustili, te hoćete da vam noćim u kući
Piše Sinan Gudžević
‘Danas je prekrasno reći ja sam Hrvat ili ja sam iz Hrvatske kad smo ovdje u svijetu, ali kod kuće još nije’, kaže KGK. Domovini od nevjerice zastaje dah: je li to stvarno rekla? Ili je opet krivo interpretiraju? Nakon što se pohvalila boks-mečom s Miočićem, predsjednica na kraju oglašava svoje pjevačke sposobnosti…
Piše Boris Rašeta
‘Novinari Srbi!’ na toj nesretnoj splitskoj zgradi, u Ulici Petra Iljiča Čajkovskog, potpuno je jednako jebeno i jako kao da na njoj velikim plavim slovima piše ‘Velika plava slova’
Piše Boris Dežulović
U pozadini nasrtaja na Pupovca i SDSS je očito sve raširenije uvjerenje da je koaliranje Hrvata sa Srbima ‘sramotno’, čak protuprirodno, što je gola laž jer je iza njih stoljetno iskustvo koaliranja o najvažnijim pitanjima, uključujući ona prijelomna (NOB). A tu činjenicu treba izbrisati iz kolektivnog sjećanja
Piše Marinko Čulić
U djetinjstvu, Šeremetovica mi je bila dalja nego Patagonija. Bila je tu, iza vrha Viseće, ali tamo djeca nisu mogla ići, jer je daleko do nje, a stariji su pričali o njoj kao da su se vraćali s mučenja. Stariji su u Šeremetovicu išli nerado i po nevolji, a oni koji bi u nju otišli, pamtili su je zauvijek. U Šeremetovicu se išlo u trupce
Piše Sinan Gudžević
Šprajc ima obrnut pristup od tri četvrtine urednika ‘Otvorenog’: obrađuje intrigantne teme, forsira angažiran pristup, daje ono što vlast ne voli čuti. Recimo, veliki prilog o skraćenici A.C.A.B., a onda i onaj o Milanu Bandiću. Bivši Dario Juričan promijenio je ime u Milan Bandić kako bi reklamirao mito, korupciju, prijevare, potvore i slično
Piše Boris Rašeta
Kadeti Oružanih snaga Republike Hrvatske, dakle Republike, dakle jedne sekularne europske države, mrtvi ozbiljni polagali su zakletvu zborno urlajući molitvu Bogu, onako kako vojska obično urla one kretenske sedmerce koje su vidjeli u američkim filmovima
Piše Boris Dežulović
Ne bi stvarala atmosferu permanentnog izvanrednog stanja i uvjeravala građane kako je hrvatska nacionalna opstojnost ugrožena neprijateljskim djelovanjem Jugoslavena, komunista, velikosrba, orjunaša i sličnih pasjih sinova, jer je Kika s pasjim sinovima u sasvim dobrim, a ponekad i intimnim odnosima
Piše Viktor Ivančić
Otkako me ugrizla, Anja je nestala. Februar je mjesec mačjeg parenja, bilo je jedino nadežno objašnjenje koje sam sedam dana davao sebi. Za to vrijeme me je čovjek iz antirabične službe zvao dvaput i pitao jesam li mačku odnio na pregled. Nisam, ne mogu je naći, kao da je u zemlju propala
Piše Sinan Gudžević
Jesmo li propali kroz neku crnu rupu koja je proteklih dana utjecala na ljude? Najprije je Krunislav Olujić smjelo jurišao na Škoru, zatim je Krešimir Mišak u studio doveo gosta koji je javno rekao da je Biblija mnogobožačko štivo, a onda je i Emil Tedeschi ogolio nekolicinu lokalnih careva
Piše Boris Rašeta
Što Opuzencima poručuje braća iste isisane krvi, što besposleni proleteri iz radničkog Metkovića imaju reći rođacima iz daleke Kine, što im ono piše na transparentu?
Piše Boris Dežulović
Koje životinje su iza rešetaka, a ko je iza debelog stakla, pita me profesor Jerotić. Iza rešetaka su ptice, iza stakla na terarijumima su zmije, gušteri i daždevnjaci, a iza stakala na akvarijumima obitavaju ribe, profesore. Ma je li moguće da ima besnih zmija i riba? Ima, profesore, ima…
Piše Sinan Gudžević
Milomir Marić razglaba teme koje bi bile silno suvremene na prijelazu iz XX. u XIX. stoljeće: ‘zašto svet mrzi Srbe’, zašto Hrvatska otima tuđi etnomaterijal, koliko je Srba bilo u austrougarskoj vojsci… Njegova ‘Ćirilica’ je jedna vrsta turbofolka u eteru i to je razlikuje od ‘Latinice’, koja je bila angažirana, antinacionalistička i istraživačka
Piše Boris Rašeta
Usputna izjava jednog od predsjedničkih kandidata na provincijskom natjecanju goveda iz domaćeg uzgoja ne bi sama po sebi bila vrijedna pomnije analize da i sama nije upravo savršena analiza stanja u domaćem uzgoju, precizno tuđmanovsko ‘izvješće o stanju nacije’
Piše Boris Dežulović
Sama ambicija da u nekoga nešto ‘usadiš’ zvuči jezivo, pogotovo ako se izdaješ za demokrata, a kada se tom ‘usađivanju’ doda opsjednutost ‘mladim generacijama’, opravdano je govoriti o vladajućoj nastranosti mračnih razmjera, o nečemu poput kroatofilske pedofilije, naime – o nemilosrdnom silovanju djece domovinom
Piše Viktor Ivančić
‘Dragi likovi’ su važna knjiga moga djetinjstva. Dobio sam je od svoga rođaka Safeta Gudževića. A Safet ju je dobio od Tita! To jest, stigla mu je poštom iz Maršalata, a moji i Safetovi rođaci, iako vole da stvari zovu kakve stvari jesu, ponekad stvari zovu onako kako misle da bi stvari morale biti
Piše Sinan Gudžević
Kad je Tomo Medved počeo redati podatke o kreditima koje branitelji jesu/nisu vratili, sagnuo je glavu i dobrih par minuta gledao dolje. Tolika hrpa informacija bila mu je nesavladiva pa si je lijepo napisao šalabahter – neizostavan alat za snalaženje u životu hadezeovca – što znači da je i pitanja dobio unaprijed
Piše Boris Rašeta
Kristian Vukasović je za strah od hrvatske države imao sve razloge ovoga svijeta. Nije bio ni najveći hrvatski tajkun ni najzloglasniji kvartovski siledžija, nije bio ni ministar ni gradonačelnik, nije bio ni mafijaš ni ratni zločinac… Bio je samo mladić s dijagnozom nepoželjna socijalna ponašanja i disharmoničnog intelektualnog razvoja
Piše Boris Dežulović
‘Nije to benđo iz kaubojskih filmova, to je benđo Rifata Čerkeza! Znaš Rifata, svaki dan prolazi ovuda, onaj malo kalajisan u lice, on je Čerkez, a veliki je pevač i svirač, đe on svira, svadbuje se i po heftu dana. On ti živi uz samu džamiju, ona kapija do džamijske njegova je’
Piše Sinan Gudžević
