Književna kritika: Ispraćaj Pax Americane
Paul Beatty, ‘Prodana duša’ (s engleskog prevela Patricija Horvat, Fraktura, Zagreb, 2018): Kolanje romana dešava se između humora, esejističkih ekskursa i reperskih metafora
Piše Dragan JurakSpremi
Kultura
Kultura smjene
Mirko Bošnjak, sanacijski upravitelj zagrebačkog Studentskog centra, usred ljeta je s dužnosti pomoćnice ravnatelja za kulturu razriješio Natašu Rajković. ‘Situacija je dramatična i podsjeća na kulturocid’, kaže za Novosti Franka Perković, dekanica Akademije dramskih umjetnosti
Piše Ana BrakusSpremi
Filmska kritika: Buđenje nostalgije
Kiril Serebrennikov, ‘Ljeto’ (2018): Solidan rad za koji ipak nije jasno kako se našao u glavnom programu najprestižnijeg svjetskog filmskog festivala – Cannesa
Piše Damir RadićSpremi
Moderni vitalni teatar
Prema izgledu predstava koje se jedna za drugom postavljaju na pozornici Zetskog doma, prema oduševljenju publike, nagradama i redateljskim imenima koja potpisuju te izvedbe, ovo kazalište se približilo evropskim standardima u području scenskih umjetnosti, ako ih nije i dostiglo
Piše Bojan MunjinSpremi
Književna kritika: Riječ po riječ lomača
Marijo Glavaš, ‘Permutacije’ (Jesenski i Turk, Zagreb, 2017): Tekstom dominiraju tamni motivi kroz koje se ipak probija neuhvatljiva, ali sveprisutna ideja slobode
Piše Marko PogačarSpremi
Filmska kritika: Traljavost sa zrnom intrigantnosti
Stefano Sollima,’Sicario: Rat bez pravila’ (2018): Osim stanovite nategnutosti na generalnom planu, pitanje uvjerljivosti postavlja se u detaljima kroz koje se provlači podmukla ideologija
Piše Damir RadićSpremi
In memoriam Oliver Dragojević: Pomiren s vremenima
Oliverov specifični glas postao je nenadomjestiva jeka naših ulica i života, ne samo u Dalmaciji. I zaista, picaferajski je osvijetlio lica, ulice i scenu, transgeneracijski upjevavajući jedno mlado društvo u novom i uzbudljivom muzičkom izrazu
Piše Igor LasićSpremi
Pula od karata
U jednom od slabijih pulskih festivala u posljednjih petnaestak godina Veliku zlatnu arenu i Oktavijana za najbolji film dobio je ‘Mali’ Antonija Nuića, a najupečatljiviji dojam ostavili su nenagrađeni ‘Dom’ Darija Pleića i omnibus ‘Duboki rezovi’, čije se tri priče bave nasiljem koje razara intimu, obitelj i povjerenje
Piše Damir RadićSpremi
Nećemo zašutjeti!
Za Novosti govore glumice koje su se našle na meti desnice. ‘Jako sam se prepala i zaključila da je najbolje da šutim, no ja to ne mogu i ne želim’, kaže Tihana Lazović. ‘Ne želim nijednoj djevojci, majci ili djetetu pružiti primjer kako ne smiju javno izreći svoje mišljenje ako ono dira u ‘svetinje”, poručuje Lana Barić
Piše Mašenjka BačićSpremi
Neprijateljska propaganda: Književni život na Ivici
Uzaludno je prozivati dr. Ivicu Matičevića zbog seksističke književne kritike koju potpisuje u časopisu Republika, jer njega tamo nema: dr. Ivica Matičević samo je slučajno ime za hrvatski literarni prezent, za vijeća, odbore, žirije, nagrade, akademske institucije i sumnjiva kolanja javnih sredstava
Piše Boris PostnikovSpremi
Dušan Vukotić, mrlja na hrvatskoj savjesti
Dvadeset godina nakon Vukotićeve smrti, unatoč tome što su u međuvremenu o njemu objavljene čak dvije opsežne monografije, i nadalje postoje ‘bijele mrlje’ i ‘mrlje na savjesti’ o kojima pojedini njegovi kolege, stručnjaci i prijatelji još uvijek zaziru razgovarati
Piše Nada BerošSpremi
Književna kritika: Misionarska Oaza
Michel Faber ‘Knjiga neobičnih novotarija’ (s engleskoga prevela Snježana Husić, Vuković & Runjić, Zagreb, 2017.): SF roman o engleskom svećeniku koji odlazi u misiju u daleku svemirsku koloniju
Piše Dragan JurakSpremi
Reagiranje: ATRIUM ne izjednačava totalitarizme
Lokalne samouprave i udruge koje su članovi ATRIUM-a ne bave se izjednačavanjem Mussolinija, sovjetskih satelitskih režima i socijalističke Jugoslavije
Piše Mariana BucatSpremi
Filmska kritika: Tri od sedam
Pulski filmski festival (14 - 22. srpnja): Do sada smo vidjeli tri hrvatska naslova: ‘Aleksi’ Barbare Vekarić, ‘Dom’ Darija Pleića i ‘Ladu Kamenski’ Sare Hribar i Marka Šantića
Piše Damir RadićSpremi
Neprijateljska propaganda: Četnici u halfspaceu
Svjetsko prvenstvo trebalo je pratiti preko manjih, specijaliziranih sportskih portala, da bi se vidjelo kojom je brzinom okupiran do jučer slobodan medijski prostor: u komentarima ispod tekstova taktičke analize, mehanizme tranzicije i geometriju halfspacea preko noći su zamijenili jugokomunjare, orjunaši i četnici
Piše Boris PostnikovSpremi
Proleterski pisac na Leksu
Nema nikakve sumnje da je Krleža lijevi od glave do pete. Proleterski pisac. Ali u hrvatskom društvu od Krleže i njegove recepcije nije ostalo ništa lijevog. Samo puko ime na Leksikografskom zavodu. Krleža je pripitomljen, uglađen i sveden na stilistu. A znamo da govoriti o stilu znači biti već u palanci, kaže redatelj Zlatko Paković
Piše Dragan GrozdanićSpremi
Književna kritika: Cloaca maxima
Vladimir Arsenijević, ‘Ka granici’ (Laguna, 2018): Malo depresivan, ali takav i treba da bude. Tragičan, jer kakva je to ‘sapunska opera’ a da se ne prolije neka suza. Pomalo nejasan i konfuzan, ali to je odlika vrsnih zamisli velikih pisaca
Piše Saša ĆirićSpremi
Filmska kritika: Može li seks biti narativ?
16. Tabor Film Festival (5. – 8. srpnja): Le ragazze del porno propituju mogućnosti umjetničkog pristupa seksualnosti, a svijetom pornografije bavi se i film ‘Lovetovi’
Piše Damir RadićSpremi
Neprijateljska propaganda: Hrvatska vas vreba
Poručujući dobitnicama i dobitnicima rektorove nagrade da ih ‘Hrvatska treba’ i savjetujući im da rađaju djecu, rektor zagrebačkog sveučilišta Damir Boras zaboravio je objasniti zašto najbolje studentice i studenti njegovom odlukom više ne dobivaju financijski dio nagrade
Piše Boris PostnikovSpremi
Snovi pod Pavelićem
Čitali smo ratni dnevnik Miroslava Krleže: Čini se da je upravo uranjanje u snove, čak izvjesno uživanje u obilju bizarnosti koje je podsvijest u mračnim vremenima u stanju iznjedriti, za Krležu predstavljalo jedan od načina nošenja sa samoćom i strepnjom
Piše Dinko KrehoSpremi
Filmska kritika: Dno Wendersova opusa
Wim Wenders, ‘Do dna’ (2017): Veliki kritičar američkog kulturnog imperijalizma pod stare dane postao je njegov plaćenik
Piše Damir RadićSpremi
Književna kritika: Što čitam?
Zoran Lazić, ‘Jednog dana ništa’ (Sandorf, Zagreb 2018.): Lazićeva proza gradi se na zagonetci koja se tiče fundamentalnog karaktera i ‘namjera’ teksta
Piše Dinko KrehoSpremi
Neprijateljska propaganda: Konclogo
U očima Valley Eyeweara, australskog proizvođača naočala koji je najnoviju reklamnu kampanju snimio u Jasenovcu, Kameni cvijet je samo dopadljivi postkomunistički chic: zato je moguće u Jasenovcu ono što nije u Auschwitzu i zato se danas smije napraviti nešto što nikome ne bi palo na um onih godina kada su veličanstveni antifašistički spomenici podizani
Piše Boris PostnikovSpremi
Preporuke: Pop-muzika
Najbolje novije domaće alternativne albume potpisuju dobro poznata imena nezavisne scene, od Adama Semijalca i njegovog projekta Bebè Na Volè, preko melankolične Nine Romić i bivše Detourove pjevačice Maje Posavec, do sjajnih postrockerica iz benda Žen
Piše Antonela MarušićSpremi
Filmska kritika: Hajp oko horora
Ari Aster, ‘Naslijeđeno zlo’ (2018): Nakon što je sat i pol gradio ozbiljan film koji s nesumnjivom dozom originalnosti opisuje i propituje nelagodan svijet jedne obitelji, Aster u posljednjih četrdesetak minuta radi zaokret u smjeru čistog žanra, fanta-horora
Piše Damir RadićSpremi
Kako se raspadala Jugoslavija
Za razliku od drugih dosadašnjih izložbi koje kompleksnom pitanju jugoslavenskog društva pristupaju kroz prizmu jugonostalgije, beogradska izložba ‘Gradove smo vam podigli – izložba o protivrečnostima jugoslovenskog socijalizma’ upravo kroz primjere proturječnosti daje uvid u specifičnu i nadasve kritičku proizvodnju znanja
Piše Davor KonjikušićSpremi
Kazališna kritika: Pristojnost u granicama zakona
Rezime sezone Dramskog kazališta Gavella u Zagrebu: Gledali smo uredne izvedbe, ali bez dodatnog žara koji bi raspirio vatru u gledalištu
Piše Bojan MunjinSpremi
Književna kritika: 1984., sto godina kasnije
Boualem Sansal, ‘2084. Kraj svijeta’ (s francuskoga preveo Vladimir Šeput, Litteris, Zagreb, 2017): Na poleđini Orwellove ‘1984.’ Sansal vodi dijalog sa suvremenim islamom
Piše Dragan JurakSpremi
Zagreb nije Ana Lederer
Kazališna scena ne da se zastrašiti: na totalitarističke izjave nove pročelnice za kulturu, koja je napala Olivera Frljića i poručila mu kako u gradskim teatrima više neće biti mjesta za njegove predstave, odgovaraju glumice i glumci, redatelji, dramski pisci, teatrologinje i kritičari
Piše Goran BorkovićSpremi
Neprijateljska propaganda: Bluz za Anu Lederer
Najmanji je problem taj što novoimenovana kulturna pročelnica Zagreba procjenjuje za koga ‘nema mjesta’ u gradskoj kulturi, jer za takve u drugim evropskim metropolama mjesta ima sasvim dovoljno. Problem je suprotan: gradskom kulturom upravlja netko za koga nema mjesta baš nigdje izvan Zagreba
Piše Boris PostnikovSpremi