Kada god smo bili izloženi nekom obliku verbalnog terora, imali smo najviše publike. Neki fini ljudi dolazili bi na FALIŠ zato što ne vole da im se kvari slika malog svijeta u kojem je biti Šibenčanin puno više od onoga što se stekne rođenjem
Piše Goran Borković
Da bude ono mjesto o kojem ja pričam s toliko ljubavi kada pokušavam skinuti stigmu i predrasude. Moja knjiga ‘Huzur’ i moj istup stoga su za svu djecu sutrašnjice. Da mogu misliti kako žele, vjerovati u šta žele ili, gluho bilo, nevjerovati uopće
Piše Anja Kožul
Uvjereni smo da je naš prijedlog zakona rješenje problema za hrvatske građane korisnike kredita s valutnom klauzulom u švicarskim francima jer bi im u velikoj mjeri smanjilo glavnice kredita, a velik broj njih bi otplatio kredite, smatra član Građanske inicijative Lex Franak
Piše Mirna Jasić Gašić
Htjela sam pisati o ženama tako da se ne suzdržavam, biti feministkinja, biti ogorčena, biti glasna. Često čujem da feminizam ne treba biti nametljiv, ali valjda smo zaboravili da su nas oslobodile glasne i uporne žene koje su preuzimale odgovornost i rizik za sve nas
Piše Antonela Marušić
To nije rat bombama nego rat koji udara na svaki aspekt života, od društvenog i medijskog do ekonomskog i međunarodnog. Kao hrvatskog državljanina sram me je što je hrvatska vlada priznala Juana Guaidóa i čak glasala protiv osude američkih sankcija koje uzrokuju velike patnje i smrt
Piše Zlatko Nikolić
Poruke mržnje danas upućene Srbima, a sutra nekoj drugoj manjini, opasne su i upozoravajući su alarm da smo postali društvo u kojem se tolerira nasilje, saborska zastupnica SDSS-a i potpredsjednica SNV-a
Piše Mirna Jasić Gašić
Razdoblje socijalizma nije bilo opterećeno ideologijom, ako pod tim ne mislimo na postojanje entuzijazma, želje za stvaranjem. Vodilo se računa o socijalnom momentu. Namještaj iz tog razdoblja ima socijalni karakter. Sve je trebalo biti jednostavno, praktično, jeftino, prilagodljivo
Piše Srećko Pulig
Politički interes je da što manje ljudi dođe u Europu i ovdje zatraži azil, što je za mene kao zastupnika u Europskom parlamentu, ali i kao građanina EU-a sramotno. Neprihvatljivo je da se granični službenici stavljaju iznad zakona i migrante dovode u situaciju goru nego li je ona u ratom zahvaćenim područjima iz kojih su pobjegli
Piše Jerko Bakotin
Povećanje broja turista ili noćenja za 10 posto, povećava broj kaznenih djela protiv imovine (krađe, teške krađe, provale, pljačke) za oko 1.7 posto, navodi znanstvenik s Ekonomskog instituta u Zagrebu rezultate istraživanja o sezonalnosti kriminala u Hrvatskoj
Piše Mirna Jasić Gašić
Tu dolazimo do ključnog društvenog problema i do teme moje predstave o genocidu u Srebrenici. Izvršioci zločina uglavnom su osuđeni. Osuđeni su uglavnom i organizatori. Čak i nalogodavci. Ali akademici tih zločina, pesnici, duhovnici genocida, i danas su najugledniji ljudi u društvu
Piše Dejan Kožul
Snažna želja među većinom ustanika da se osvete nad svima onima koje su percipirali kao ustaše, a koji su za mnoge uključivali sve njihove susjede katolike i muslimane, ima svoj korijen u prethodnom nasilju koje su ustaše tokom ljeta 1941. počinili nad onima koje su kategorizirali kao Srbe
Piše Jerko Bakotin
U Vukovaru je zvanično uvedeno kolektivno kažnjavanje jednog naroda za stvarnu ili izmišljenu krivicu. A što je to nego fašizam? U suštini je isto, samo na cijelom području NDH, napravio i Ante Pavelić. Jedan od prvih zakona koji je već 25. travnja 1941. donio bio je onaj o zabrani ćirilice
Piše Goran Borković
Stav da su mlađe generacije sklonije prihvaćanju Srba i suživotu budi nadu da će oni voditi društvo prema izgradnji mira, kaže povjesničarka i istraživačica u Documenti o rezultatima istraživanja ‘Izgradnja mira: razgovori s mladima u Hrvatskoj o temama rata u 1990-ima, pomirenja i tranzicijske pravde’
Piše Mirna Jasić Gašić
Žene su danas avangarda antiratnih i civilnih udruženja. Države su zakazale ima već 30 godina i feministkinjama su potrebni saveznici u zajedničkom projektu. U 21. stoljeću historijski su to migranti i udruženja oko njih. Fašistička želja za ratom kipti, pa ljevica mora postojati i ustrajati, uz pozitivne energije migranata i žena
Piše Bojan Munjin
Samo zato što su KUD Idijoti bili protiv rata i režima, lijepila im se četnička i jugonostalgičarska etiketa. Predstavljaju izdajnike i neprijatelje naroda, imaju petokraku na logu, naziva ih se iredentistima, komunistima i što sve ne. HRT ih je unutarnjim dekretom držao na ledu
Piše Antonela Marušić
U partizanima sam kao Hrvat u jedinici bio u manjini, ali nikad nisam strahovao da će mi se nešto desiti, a da mi onaj pored mene neće pomoći. Tu se nije gledalo na nacionalnost. Ljudi su imali povjerenje jedni u druge i drugarske odnose međusobno i s komandirima
Piše Nenad Jovanović
Božinović je odgovoran za omogućavanje i nesprečavanje ilegalnih protjerivanja izbjeglica i migranata iz Hrvatske, kao i za to što MUP sprečava pučku pravobraniteljicu u provođenju nadzora nad policijskim postupanjem prema izbjeglicama i migrantima, tvrdi programski direktor Kuće ljudskih prava
Piše Mirna Jasić Gašić
Puno sam naučila o načinu samoorganiziranja zajednice, o borbi za prava radnika, o nastojanju očuvanja autohtonog jezika, kulture, prirode, radeći na projektu s četiri različite zajednice koje žive na rubu Mexico Cityja. Jedna od njih je zajednica teologa oslobođenja, koji žive s radnicima, rade u rudnicima s njima i osnažuju ih u borbi za njihova prava
Piše Nada Beroš
Prezirem sve što može dovesti do vjerske ili rasne netrpeljivosti. Na pravnom fakultetu naučio sam da ‘dok postoji vlast u odnosu na narod, sloboda ne postoji’. Zato sam kritičar svake vlasti. U djetinjstvu sam shvatio da su nesreće moja sreća pa sam odlučio da se sa životom zajebavam, postavši humorist, a pošto sam volio crtanje – karikaturist
Piše Nenad Jovanović
Nezainteresiranost vladajućih elita za položaj najranjivijih izravni je uzrok stanja u sektorima kojima je dužnost brinuti se o ljudima kojima je potrebna najveća pomoć društva, kaže magistra socijalnog rada, psihoterapeutkinja i predsjednica zakladnog vijeća Fonda ‘Spasi me’
Piše Mirna Jasić Gašić
Pišem o crvenom soliteru u Prijedoru u kom živim, ali mogli smo govoriti o bilo kom soliteru u toj nesretnoj BiH. Soliteri, odnosno ‘vertikalna sela’, bili su namjerno mješoviti, pa kad je sam pakao nastao, to je bila dodatna otežavajuća okolnost. Susjedi su izvlačili susjede i vršili egzekucije pred zgradom. Ta krv je doista još živa i vapi za tim da se izgovori
Piše Dejan Kožul
Primjere Kuščevića ili ministra Gorana Marića vidim dominantno kao sukob između dviju frakcija HDZ-a, gdje jedna podmeće drugoj i pušta stvari u medije. No problematično je što institucije poput DORH-a ili Uskoka ne reagiraju na te događaje
Piše Dragan Grozdanić
Gotovo je nemoguće iznajmiti stan i biti siguran da je unajmljen dugoročno te da vas netko neće iz njega izbaciti u vrijeme sezone, tj. radi najma u turizmu, kaže arhitektica iz organizacije Pravo na grad
Piše Mirna Jasić Gašić
Globalna pobuna danas je jako teško moguća zato što je praktički nemoguće organizirati velik dio populacije koji je zarobljen strahom za egzistenciju, kako će školovati vlastitu djecu ili hoće li dobiti zdravstvenu skrb. I protiv Hamleta je sve: roditeljski odnosi, ljubav, državne prilike, prijatelji. On živi u potpunoj neslobodi, sam protiv svih
Piše Bojan Munjin
Kad je Tito došao na Sremski front, izabrali su mene da ga intervjuiram. Najzgodnije je bilo kad me pitao odakle sam, rekla sam da sam iz Zagreba, a na pitanje odakle su moji roditelji, ispostavilo se da su iz istih krajeva kao i njegovi. On se nasmije i kaže: ‘Gdo bi rekel da bum na Sremskom frontu našel svoju lancmanku’
Piše Nenad Jovanović
Drežnica je bila jedno od žarišta i ključnih logističkih točaka Narodnooslobodilačkog pokreta u Hrvatskoj, rekla je o interdisciplinarnom projektu poslijedoktorandica na Institutu za povijest umjetnosti u Zagrebu
Piše Mirna Jasić Gašić
Onaj tko bi čitao pjesme Majakovskog, Eluarda, Rimbauda ili Larkina, taj je ojačao taman do osjećaja individualnosti i slobode. Tada nema više manipulacije od strane politike države… Nagovarao sam i uvijek ću nagovarati na čitanje, ono daje toliko dragocjen prostor za mišljenje, kaže Vlado Martek, pjesnik i vizualni umjetnik
Piše Nada Beroš
U nekim važnim trenucima ona je u Jugoslaviji, u kojoj je bila državno financirana, postajala središte političkih, estetskih i kulturnih inovacija. Njeni zapadni pandani bili bi underground magazini s kraja 1960-ih, poput časopisa ‘The Black Dwarf’ Tariqa Alija. Ne znam je li u današnjem medijskom sistemu nešto kao omladinska štampa uopće moguće, kaže Marko Zubak, autor knjige o jugoslavenskoj omladinskoj štampi
Piše Jerko Bakotin
Kapitalizam je po sebi oduvijek barbarski, a sada se radi o specifičnoj formi koju karakteriziraju ekstremna hijerarhičnost, parcijalizacija suverenosti, razdvojenost gradova i provincije. Neofeudalizam vidim kao strukturu tog barbarizma koji sada živimo, kaže Jodi Dean, filozofkinja i gošća zagrebačkog Subversive Festivala
Piše Srećko PuligNadamo se da će dodjela oznake Međunarodnog parka tamnog neba Petrovoj gori u javnosti osvijestiti činjenicu da imamo puno zanimljivih lokacija koje treba očuvati, kako prirodu, tako i postojeće objekte, u ovom slučaju spomenik Vojina Bakića koji je devastiran, kaže Boris Štromar, predsjednik Astronomskog društva Beskraj
Piše Anja Kožul