Handke je daljinskim medijima ponudio ‘viđenje izbliza’, ‘golim okom’. Njegove reči su delovale najprovokantnije i najoštrije. Usledili su nimalo nežni odgovori. Letelo je perje. A to ‘stajanje na stranu izolovane Srbije’ funkcionisalo mu je primarno u obračunu sa zapadnim medijima i politikom prema bivšoj Jugoslaviji
Piše Nada Beroš
Moja knjiga je svojevrsni omaž selima ispod Papuka koja više ne postoje ili će izumrijeti u skorije vrijeme, a koja su bila poprište teških i slavnih dana partizanske borbe naroda Slavonije. Jedan od važnijih zaključaka u knjizi tiče se postojanja međuetničke solidarnosti u najtragičnijem razdoblju u upamćenoj prošlosti tog područja
Piše Davor Konjikušić
‘Split je kurac’ u smislu da ne vrijedi dovoljno da bi se prema njemu odgovorno ponašalo i poštovalo ga kao grad i instituciju. Ljudima se svidio taj slogan. Kad smo ga počeli koristiti, dogodio se boom
Piše Mašenjka Bačić
Programski direktor Inicijative mladih za ljudska prava: Prijava protiv Ante Čarapovića podnesena je temeljem izjava koje Srbe u Hrvatskoj prikazuju na iznimno neistinit način, čime može doći do povećanja napada i diskriminacije prema manjinama
Piše Mirna Jasić Gašić
Kad su se zbog turskih zuluma spustili sa planinskih vrhova i rasuli Balkanskim poluostrvom, Cincari su postali narod bez otadžbine, ali sa velikom ulogom u stvaranju nezavisnih balkanskih država i građanskih kultura. U toj su se meri identifikovali sa većinskim narodima da ih često opisuju kao najbolje Grke, Srbe, Albance ili Bugare
Piše Nenad Jovanović
Iako ovi protesti u Srbiji nisu programski i politički osmišljeni, a kamoli vizionarski, imaju moju podršku, jer su u najvećem delu izraz nezadovoljstva, koje dolazi odozdo, i njih doživljavam svedene na zajednički imenilac antiautoritarizma
Piše Goran Borković
Pristup postepene obnove pokazao se kao realna opcija za popravljanje nereda koji je nastao na području arhitekture i urbanizma. Megalomanija je puno jednostavnija, a kada se pojavi investitor, to se predstavlja kao spas. Takav je slučaj s izgradnjom ‘zagrebačkog Manhattana’ na području Velesajma i hipodroma. Ali što je to, za koga je?
Piše Davor Konjikušić
Kakvu slobodu imaju momak i djevojka koji su rasli u bijedi u nekoj Sunji ili Donjem Lapcu? O kakvim se ‘jednakim šansama’ usuđujemo govoriti u ovom društvu gdje zlatnom žlicom jedu mešetari, politička klijentela i kriminalci? Za slobodu su potrebni preduvjeti pa zato ni novinarstvo – koje valja samo ako je slobodno – kod nas nije na visini zadatka
Piše Saša Kosanović
Profesor fizike i informatike, moderator grupe Školska zbornica: Nezadovoljstvo učitelja raste dulje vrijeme. Proizlazi iz lošeg materijalnog statusa, a kulminira zbog smiješnih poteza nadležnog ministarstva koje najviše ulaže u vlastitu promociju
Piše Mirna Jasić Gašić
Zašto ja ne mogu voljeti svoju zemlju na svoj način i zašto zbog toga moram biti prozvana izdajicom? Kapitaliziranje pretpostavljene patnje od prije toliko godina je đavolska kategorija. Ne mogu Srbi Hrvatima i obratno biti samo neprijatelji, ukoliko se to ne želi instrumentalizirati i od toga skupljati novac
Piše Bojan Munjin
Danas je on postao teatar društvenog i teatar politike. Svijet oko nas određuju sveprisutna vidljivost poduzetništva, brendiranja i društvenih vrlina komunikacije. Javni prostori gube svoju izvornu funkciju, stoga se granice i linije koje ih definiraju počinju prekidati i otvarati, što odražava poroznost transnacionalnog kapitalističkog društva
Piše Nada Beroš
Politika se radi na cesti, u polju, među ljudima. I to ne na neki jeftin fast food populistički način, nego ozbiljnom kilometražom. U kampanju ulažem svoje vrijeme, sluh i apsolutno sve mišiće. Mislim da toga kronično nedostaje u Hrvatskoj i da je to problem naše demokracije: ona ne komunicira s glasačima, već gotovo da ih prezire. Jako puno ljudi mi govori o tome
Piše Mašenjka Bačić
Novinar hrvatskog servisa za provjeru istinitosti činjenica Faktograf.hr: Partnerstvo s Facebookom će pomoći da se efikasnije suprotstavimo onim ‘medijima’ čiji je posao obmanjivati javnost, koji zarađuju na propagandnim aktivnostima
Piše Mirna Jasić Gašić
Njemački novinar koji nas je krajem osamdesetih posjetio u Studentskom listu nije mogao vjerovati da možemo raditi uz tako velik stupanj slobode, dok smo se mi njemu jadali kako se kod nas ništa ne može. Izuzetno smo idealizirali Zapad. Rekao nam je da ćemo vidjeti kako to izgleda, kada nam dođe ekonomska cenzura koja je ‘uvijek budna i stalno pritišće’
Piše Davor Konjikušić
Ginekolog, prof. dr. sc. i član Nove ljevice: Privatan pogled na svijet ne smije biti iznad prava pacijenta. Problem je kad drugu osobu prisiljavate da bude ista kao vi.
Piše Mirna Jasić Gašić
Spot ‘Afrika’ Dine Dvornika, u kojem ga vidimo sa safari šeširom na glavi, ali i s ‘plemenskim’ motivima na licu, savršeno sažima kontradiktornu poziciju regije, gdje su kategorije bijele rase i projekta modernosti važni momenti snažne identifikacije, no istovremeno je snažno i identificiranje s marginaliziranima, sa žrtvama kolonijalizma
Piše Petar Odak
Potpuno smo prepušteni apetitima tržišta i banaka. Nemamo modela zadružnog stanovanja, neprofitnih inicijativa, nema regulacije tržišta najma itd. U Hrvatskoj 70 do 80 posto ljudi između 18. i 34. godine živi u roditeljskom domu. To je poražavajući podatak
Piše Srećko Pulig
Pred većima nacionalnih manjina jeste ozbiljan izazov i zadatak da pronađu puteve kojim bi uspostavili kontinuitet kontakata sa svojom bazom u cilju očuvanja zakonskih prava za podizanje kvalitete života
Piše Paulina Arbutina
Osobno sam par puta doživjela predrasude i vrijeđanje na nacionalnoj osnovi. Baš iz te perspektive želim da Hrvatska postane tolerantna zemlja koja prihvaća različitosti i poštuje druge kulture
Piše Saša Kosanović
Načelnik Općine Dvor: Četvrtog aprila uputio sam dopis Vladi s pitanjima - što se dešava na samoj lokaciji Čerkezovac i što se dešava po Nacionalnom programu provedbe Strategije zbrinjavanja radioaktivnog otpada - no odgovori nisu stigli
Piše Mirna Jasić Gašić
Ako je domovina u svijetu, a čitav svijet u domovini, onda polako razumijemo da svaki čovjek pripada svojoj domovini. Cinične su parole vlasnika naših duša i tijela da ‘umjetnici spajaju i zbližavaju ljude raznih domovina’. Ha-ha-ha! Ako nas samo umjetnost, teatar i glumci ili profitabilni sport zbližavaju, šta nas to onda razdvaja u usamljenim domovinama?
Piše Bojan Munjin
U NDH ustaške vlasti su autonomno i nezavisno od nacista planirale, organizovale i izvršile genocid nad Jevrejima, Romima i Srbima. Uspele su, nažalost, da unište preko 80 posto jevrejskog, a preko 90 posto romskog stanovništva. O razmerama genocida nad Srbima, danas intenzivno potiskivanog u Hrvatskoj, da ne govorimo
Piše Nenad Jovanović
Član Radničke fronte i antifašistički aktivist: Ljudi nastradali u ratu nisu nečiji grijesi iz mladosti i ne smiju se olako otpisivati. Čelni ljudi država i paradržava ovih prostora su arhitekti tragedija čije posljedice i danas žive
Piše Mirna Jasić Gašić
Zemun je tokom 1990-ih bio središte mafije, što je do danas ostalo u živom sećanju tadašnjih i sadašnjih generacija. Bez obzira na to, svuda je isto i ne verujem da se priče o mladima razlikuju
Piše Nenad Jovanović
Blokada britanskog parlamenta koja traje mesecima jača Corbynov argument da su potrebni novi izbori. Ni to, naravno, nije garancija da će se stvar dobro završiti za radničku klasu, ali barem otvara mogućnost da se Corbyn premesti sa bojišta parlamenta na bojište ulica i radnih mesta, gde je njegova leva poruka nesumnjivo jača
Piše Srećko Pulig
A naše frustracije su često povezane s politikom. Od toga da nemamo novca do općeg gubitka povjerenja. Ljudi se smiju onome što im je blisko, a smiju se i vlastitim slabostima. Ako se ja u stand-up komediji našalim na primjer na račun Željke Markić, onda znaju tko je ona i o čemu ja govorim
Piše Bojan Munjin
Dilema između trošenja novca poreznih obveznika i stečaja je dilema za nesposobne vlade. Ako je brodogradnja profitabilna u susjednoj Italiji ili u sjevernim europskim zemljama, ne vidim zašto ne bi bila i u Hrvatskoj. Hrvatskoj je potrebna industrijska proizvodnja, ne možemo živjeti samo od turizma
Piše Saša Kosanović
Analitičarka javnog zdravstva i zdravstvene politike, članica BRID-a: Akcije ukazuju na to da zdravstveni sustav ne funkcionira kako bi trebao. Javnost se već nekoliko puta ujedinila oko sličnih stvari, a država i dalje nije našla sustavno rešenje
Piše Mirna Jasić Gašić
U Hrvatskoj se ne može raditi do 67., već najviše do 65. godine života, kako su to definirale zemlje poput Češke i Slovačke koje su kasnije ušle u EU. Kada ministar Pavić govori o politikantstvu, podsjećam ga da se 2014. oporbeni HDZ maksimalno protivio odlasku u mirovinu sa 67 godina. Nama je cilj referendumom ispraviti nepravdu
Piše Dragan Grozdanić
U ponedjeljak će se u Zagrebu održati humanitarna večer smijeha 'Top lista regionalista' s ciljem prikupljanja novca za fond iz kojeg se financira 30 učenica i učenika. Tim povodom razgovarali smo s Ivanom Blaževićem iz Zaklade Solidarna
Piše Goran Borković