Novinar i publicist, autor knjige ‘Povratak Adolfa Pilsela’: Dobar dio braniteljske populacije prihvaća nacionalizam. No moje iskustvo govori da niti su svi branitelji oduševljeni Tuđmanom i HDZ-om, niti se svi oni smatraju predstavljenima od tzv. šatoraša i njihovih satelita
Piše Mirna Jasić Gašić
Pojedini aspekti jugoslavenske povijesti su postali roba, nešto čime se sada može trgovati. S druge strane, marksizam ne može postati kultura sjećanja. On je uvijek opasan, pa nije čudo da je u akademskom pogonu potisnut, pogotovo u jugoistočnoj Evropi
Piše Srećko Pulig
Zna se koja je vojska 1945. bila pobjednička, a koje su snage bile poražene. Jednako tako znam što su bili Bleiburg i Goli otok. Odgovor na pitanje što je istina ovog doba daju svi oni koji su spakirali svoje kofere i otišli iz Hrvatske. Njih je svakim danom sve više i nije im dovoljno 50 vrsta jogurta na policama trgovina
Piše Bojan Munjin
Vidio sam kako je Trumpova ksenofobna, rasistička retorika privlačila sve više Amerikanaca. Stalno sam ponavljao kolegama: ‘Ovaj čovjek će pobijediti.’ Rekao sam da u tom slučaju ne želim ostati dio američkog društva. Kad je pobijedio i kad sam se vratio u Nigeriju, prerezao sam zelenu kartu. Bio je to moj osobni odgovor i, usput, nisam bio jedini
Piše Anja Kožul
Nezavisni vijećnik u zagrebačkoj Skupštini: Dobro da je došlo do prekida suradnje Bandića i NZH-a, jer nije donijela ništa u korist Zagreba. Bila je lišena bilo kakve razvojne vizije grada, bila je isključivo trgovina
Piše Nenad Jovanović
Luka Bogdanić: Raspad Jugoslavije je pokazao da pretvaranje društvenog u privatno vlasništvo ne može proći bez krvi, okrutnosti i bijede jednih, na kojima cvate bogatstvo drugih. Odnosno, kako piše Marx, ‘kapital se rađa točeći krv i prljavštinu iz svih svojih pora’
Piše Srećko Pulig
Vladimir Arsenijević: Sve čime sam se ja tokom poslednje dve decenije bavio posvećeno je osnaživanju ‘postjugoslovenske kulturne i intelektualne scene’
Piše Dejan Kožul
Kada sam u Berlinu vidio prvi prosvjed AfD-a, ljudima uokolo u prvi mah nije bilo jasno što se događa. Za uređenu zemlju mržnja je šokantna. Ali ona se prosula po svijetu… Možda će zvučati grubo, ali kada se vratim u Hrvatsku, susret s našim desnim ekstremizmom čini mi se lakim jer ga poznajem. On je grub, mačistički i verbalno agresivan
Piše Bojan Munjin
Goran Vojnović: Da Hrvati i Srbi uistinu ne govore isti jezik, bio bi mnogo mirniji život na Balkanu, možda bi i koji rat preskočili, jer odavno bi se oni razišli i podijelili. A ovako su osuđeni na neraskidnu vezu
Piše Dragan Grozdanić
Borka Pavićević: Ovde niko ne ume apstraktno da misli, ne umeju ni saobraćaj da srede i tu avangardu koju je Jugoslavija predstavljala oni ne razumeju i zato je uništavaju
Piše Dejan Kožul
Tvrdim da je liberalizam, uz politički apsolutizam, također pokušavao ukinuti apsolutnost politike. Liberali su željeli ekonomsku sferu izdvojiti od oporezivanja monarhije, a potom i od preraspodjele bogatstva masovnom demokracijom. Iz ove važne obrane privatnog vlasništva i klasnog društva došli su i drugi liberalni doprinosi fašizmu
Piše Davor Konjikušić
‘Četrdeset posto žena koje su bile trudne bilo je izloženo nepovoljnom postupanju poslodavaca zbog trudnoće odnosno korištenja rodiljnih prava’, kaže voditeljica programa Socijalna pravda i jednake mogućnosti u Centru za edukaciju, savjetovanje i istraživanje (CESI)
Piše Mirna Jasić Gašić
Kada danas govorimo o socijalizmu, vrlo smo skloni da u kompletnoj historiografiji pomenemo samo antifašistički pokret, dok se zaobilazi ideja revolucije koja je imala jednostavnu proklamaciju – ‘Fabrike radnicima, zemlja seljacima’. Nije se radilo o pukom oslobođenju od fašizma, već je revolucija donela i nešto od svojih obećanja
Piše Davor Konjikušić
Vlatka Vukelić doktorirala je na temi iz područja arheologije i bolje bi joj bilo da se nastavila baviti onim temama za koje vjerojatno ima određeno znanje. Izreći tvrdnju da je Sisak bio prihvatilište, a ne logor upućuje na totalno nepoznavanje činjenica o okolnostima osnivanja logora, njegovog djelovanja, smrtnosti i broju djece koja su kroz njega prošla
Piše Igor Lasić
Svestan sam da svakog ko priča priče kao što je ova u ‘Teretu’, nastala iz informacija o masovnoj grobnici u policijskoj bazi između Zemuna i Batajnice, očekuju udari sa raznih strana. Filmovi i treba da ometaju udobnost i uljuljkanost, da budu kamenčić u cipeli
Piše Nenad Jovanović
Prilično je izvjesno da će Bolsonarova povezanost s neoliberalima, kojima je cilj maksimalno fleksibilizirati svaki oblik zaštite okoliša, učiniti ovu vladu tragedijom za cijelo čovječanstvo. Priprema se mirovinska reforma koja će praktički dokinuti mogućnost većine Brazilaca da prežive u starijoj dobi, čeka nas i privatizacija strateških resursa…
Piše Tena Erceg
Svega mi je već dosta što se tiče Vučića. Za vreme Miloševića sam mogao da predvidim šta će biti, a sada ne znate kako će vlast reagovati. E sad, ako pričamo o karikaturi koja je izazvala reakcije, gde su SNS-ovi poslanici Martinović i Orlić videli da je Hitler ustvari Vučić… To je frojdovska omaška. Vide ono što žele da vide
Piše Dejan Kožul
Ključno je zaštititi temeljna prava djece. Time ćemo poštovati međunarodne obaveze i domaće zakone, ali prvenstveno (p)ostati ljudi i društvo koje mari za slabije i nezaštićene, kaže aktivistkinja iz Centra za mirovne studije
Piše Mirna Jasić Gašić
Lutanja po bivšoj Jugoslaviji? Za mene je to intenzivan prostor, lep, uznemirujući, dinamičan, opasan, zavodljiv. Mogao bih još dugo nabrajati. Nikad nisam poželeo da odem odavde. Vreme će pokazati da li je to dobro ili sam ispao budala
Piše Antonela Marušić
Sva saznanja o Jasenovcu nisu spriječila Stepinca da do kraja rata zapravo optira za NDH i da smatra da je ta država bez obzira na sve zločine ipak hrvatska država. To je potpuno neprihvatljivo i u tome leži golema i neposredna moralna odgovornost nadbiskupa Stepinca
Piše Dragan Grozdanić
Protivnici Marakeškog sporazuma ne uviđaju univerzalnost ljudskih prava, time i ljudskih prava migranata koji su bili dovoljno dobra radna snaga u poslijeratnoj obnovi Europe, ali sada kada smo dosegnuli standard, oni su neželjena, donekle tolerirana masa, jednako kao i prekarni radnici iz Rumunjske, Bugarske i Hrvatske, mobilni i s regularnim statusom, ali uvijek stranci
Piše Tena Erceg
Dr. sc. iz Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu: Nedostaje osnovna vizija obrazovanja, a što je imala Cjelovita kurikularna reforma, pa se odluke donose naprečac. Nije usvojen ni Okvir nacionalnog kurikuluma kao krovni dokument
Piše Mirna Jasić Gašić
Grad Zagreb je prošle godine smanjio sredstva svim festivalima, a kad već rubnom budžetu malih festivala skinete dio, organizacija se raspada. Umrežavanje malih festivala otvorilo bi mogućnost korištenja evropskih fondova, ali i nove mogućnosti nastupa platforme prema HAVC-u i jedinicama lokalne samouprave
Piše Nenad Jovanović
Sve tranzicijske zemlje imaju veći gospodarski rast od Hrvatske, pogotovo od početka prethodne ekonomske krize. Jedna od razlika je postojanje, odnosno nepostojanje ovakvog drugog stupa. Duboko sam uvjeren da je mirovinska reforma iz 2002. najveća tranzicijska pogreška i uzrok mnogih današnjih i budućih nevolja. Konkurira joj jedino monetarna politika
Piše Igor Lasić
Zanimljivo je da su u Vukovaru sva djeca znala nacionalnost svog uskog kruga prijatelja, dok su u istarskom kontekstu često provjeravala međusobno tko je koje nacionalnosti. Pritisak tko su pripadnici druge grupe, tko su moji, a tko su tvoji, daleko je najizraženiji u Vukovaru. Monoetnični krug je nešto što nas mora brinuti
Piše Davor Konjikušić
Poruka ministru rada Marku Paviću je jasna: spriječite daljnje urušavanje civilnog društva i prestanite opstruirati proces donošenja Nacionalne strategije, kaže stručna suradnica u GONG-u
Piše Mirna Jasić Gašić
Slovenska poduzeća, koja često postoje samo kao poštanski sandučići, zapošljavaju radnike iz republika bivše Jugoslavije samo zato da ih mogu uputiti u druge države EU-a. Po istraživanju Evropskog parlamenta, ta skupina radnika obuhvaća više od desetine svih zaposlenih u Sloveniji, što je svrstava među države najveće izvoznice radne snage
Piše Srećko Pulig
Amila Hrustić Batovanja, Hatidža Gušić i ja odlučile smo izdati knjigu #ŽeneBiH sa biografijama 50-ak žena i ilustracijama koje je napravilo 50 bh. ilustratorica. Glavni kriterij izbora bio je da su te žene pionirke u određenoj oblasti, u obrazovanju, umjetnosti, nauci, aktivizmu, glumi, režiji, medicini… I bilo je jako teško zaustaviti se na 50-ak žena
Piše Antonela Marušić
Promocija knjige Martine Dalić o Agrokoru jedan mi je od najtužnijih, ako ne i najtužniji događaj od rata jer on pokazuje da su sve ključne državne institucije zaposjeli ortaci. Ako je ikada i postojala namjera da se ozbiljno pozabavimo suzbijanjem korupcije, jasno je da danas od toga nema ni traga
Piše Ana Brakus