Koordinaciju humanitaraca u Sisačko-moslavačkoj županiji (SMŽ) čini više desetaka humanitarnih organizacija, ali i javnih institucija koje su se odmah nakon potresa povezale kako bi bile uspješnije u podršci građanima. Koordinacija je dosad provela dvije procjene humanitarnih potreba na potresom pogođenom području te županije – tijekom ljeta 2021. i ponovno na ljeto 2022. godine. Procjenu potreba Koordinacije humanitaraca na ljeto 2022. zajednički su provele Udruga IKS, Skwhat Sisak, ADRA Hrvatska, SKAC Osijek, SKAC Split, GDCK Sisak, GDCK Glina, Pomoć starijim osobama Petrinja, Udruga slijepih SMŽ, Udruga za brigu o ženi i obitelji, Centar Ena, Udruga OSIT "Anđeoska srčeka" Letovanić i PGP Sisak.
Analiza prikupljenih podataka pokazuje da su potrebe za podrškom i danas goruće, baš kao i prije godinu dana. Procijenjeni broj ljudi u potrebi za podrškom nakon potresa na razini cijele županije iznosi oko 90.000, sukladno novom popisu stanovništva iz 2021., dok je procjena prošle godine, u skladu s tada dostupnim statističkim podacima, bila oko 118.000 ljudi. Kombinacija siromaštva, nepovoljnih demografskih procesa (starenje, ali i ekonomske emigracije) i ranijih traumatičnih iskustava dovela je do višestruke ugroženosti velikog dijela stanovnika, a ponajviše ranjivih skupina. Bez svojih domova ostalo je 3.500 obitelji i one su izmještene u stambene mobilne jedinice (u organiziranim kontejnerskim naseljima ili su im dostavljene u privatna dvorišta). Šest tisuća kućanstava mjesečno dobiva pakete hrane putem humanitarne pomoći.
Sisačko-moslavačka županija je među najsiromašnijim županijama u RH i s najvišim stopama rizika od siromaštva te ima više umirovljenika nego zaposlenih. Velik broj ljudi ovisi o socijalnim naknadama, naknadama za invaliditet, povremenim primanjima i mirovinama koje su za trećinu te populacije niže od 2.000 kuna. Čak četvrtina stanovništva nije spojena na javni vodovod, već se koriste privatnim bunarima koji su uslijed potresa oštećeni i zagađeni. Oštećenja na infrastrukturi i poslovnim prostorima dovela su do gubitka radnih mjesta, što dodatno otežava i pandemija koronavirusa. Petinu stanovništva pogođenog područja čine osobe starije od 65 godina koje imaju izrazito niska primanja i žive u ruralnim izoliranim sredinama. Potres je dodatno narušio standarde zdravstvene usluge te otežao pristup zdravstvenoj usluzi stanovnicima ruralnih područja i ranjivim društvenim skupinama. Posebno su pogođene osobe s invaliditetom kojima usluge zdravstvene skrbi nisu u istom opsegu dostupne kao prije potresa.
Potresom je direktno pogođeno 13.750 djece. Pedeset škola je nakon potresa bilo privremeno ili trajno neuporabljivo. Posljedično, velik broj djece je premješten u druge škole, pa se škole u koje su djeca izmještena suočavaju s prekapacitiranošću i preopterećenjem nastavničkog kadra, zbog čega opada kvaliteta obrazovanja. Velik broj djece nema adekvatnu opremu i sredstva za učenje (internet, IT oprema, stručna literatura i odvojen prostor za učenje).
Prvi podaci Koordinacije humanitaraca o potrebama stradalog stanovništva prikupljeni tijekom ljeta 2022. godine temelje se na iskustvima i gledištima 518 građana iz socijalno ugroženih skupina širom županije, a primarno iz Petrinje (116), Gline (82) i Siska (38), koje su anketirali Udruga IKS, Skwhat Sisak, ADRA Hrvatska, SKAC Osijek, SKAC Split, GDCK Sisak, Pomoć starijim osobama Petrinja, Udruga slijepih SMŽ, Udruga za brigu o ženi i obitelji. Cjelovita analiza s konačnim podacima bit će predstavljena javnosti do kraja godine.
Nova procjena potreba stradalog stanovništva iz ljeta 2022. pokazuje da su svi krizni oblici podrške jednako aktualni i danas, ako ne i u većem deficitu jer se u međuvremenu smanjila financijska podrška, ali i rad na terenu, kako javnih službi tako i humanitarnih organizacija i udruga.
* 90 posto anketiranih ostvarilo je neki oblik podrške nakon potresa u ulozi korisnika (gradska društva Crvenog križa i druge humanitarne organizacije, Stožer Civilne zaštite, Grad/Općina),
* preko 80 posto anketiranih pripadnika ranjivih skupina i nakon dvije godine trpi psihičke posljedice potresa, najčešće strah i nesanicu,
* preko 70 posto ispitanika smatra da im informacije nisu dostupne na pravi način (posebno je naglašen problem slijepih osoba u SMŽ-u koji nijednu relevantnu informaciju u vezi obnove i pravne i humanitarne pomoći nema dostupnu na Brailleovom pismu),
* 70 posto pripadnika ranjivih skupina ima problem s kupovinom potrebnih lijekova zbog niskih primanja i rizika od siromaštva,
* više od 50 posto ispitanika izjasnilo se kako im je potrebna financijska pomoć,
* više od 50 posto ispitanika ranjivih skupina nema povjerenje u institucije koje pružaju zaštitu osobama u riziku od nasilja,
* 40 posto pripadnika ranjivih skupina ima problem s dostupnošću javnog prijevoza, a time i sadržajima koji su im potrebni: zdravstvo, socijalna skrb, trgovine,
* oko 20 posto pogođenog stanovništva i dalje ovisi o "pitkoj" vodi iz bunara čija kvaliteta i dalje varira.
Koordinacija humanitaraca i ove zime očekuje nastavak loših stambenih uvjeta za mnoge stradalnike koji su i dalje u privremenom smještaju, kao i sve one koji i dalje čekaju na obnovu stradalih objekata, te posebno stanovnike ruralnih i izoliranih sredina kojima će biti dodatno otežana dostupnost zdravstvenih i socijalnih usluga. Zato je krajnji čas da se napori oko oporavka i obnove pojačaju i ubrzaju.
Procjena potreba stoga šalje apel vlastima s terena: krajnji je čas da se pojača učinkovitost javnih službi i napori oko obnove i oporavka zajednica – i to u njihovom punom spektru, od stanovanja, zdravstvene i socijalne skrbi, preko obrazovanja i prilika za zapošljavanje, do besplatne pravne pomoći i podrške poljoprivrednicima. To u praksi znači više ljudi u lokalnim službama, više vozila, suradnju s neprofitnim i poslovnim sektorom te manje birokracije. Posebno nas brinu specifične i osjetljive potrebe djece i mladih, bez kojih naša regija nema budućnost. Zato treba osnažiti podršku lokalnim školama, vrtićima, domovima za djecu, ali i udrugama u obrazovanju i kulturi. Većim proračunskim ulaganjima u plaće i stručni razvoj valja nagraditi rad obrazovnih radnika koji u nemogućim uvjetima širom Banije i Banovine čine čuda i formiraju generacije koje imaju potencijal postati čvrstim temeljem nove, demografski razvijenije, socijalno povoljnije i gospodarski bogatije Sisačko-moslavačke županije. Najveći zalog optimistične budućnosti ovog napaćenog kraja velika su srca i prkosna upornost njegovog stanovništva. Podrška njima danas, za bolju budućnost svih nas sutra.
